Vohe—Okuti Mukahi Nokukuatesako Ovana Venyi opo Vambatisalwe?

1. Onthumbi patyi ovohe Ovakristau vahanda okukala nayo tyina nkhele ovana vavo vehenembatisalwe?

“MOKUEENDA kuonohanyi ononyingi, natualako okupopila Tate na Me okuti ame nahanda okumbatisalwa, iya apeho ankho vapopia naame konthele yotyo. Ankho vahanda okukala nonthumbi yokuti ame ndyityii nawa okuti etokolo olio liakolela unene. Monthiki 31 ya Dezembro yo 1934, onthiki yakolela vali momuenyo wange pahe ankho yehikapo.” Otyo omphange Blossom Brandt apopia konthele yetyi tyaendele nae etyi ankho ahanda okumbatisalwa. Hono, tupu ovohe vahanda okukuatesako ovana vavo okulinga omatokolo aviuka. Inkha omona akevelela unene opo ambatisalwe tyihena ehunga likahi nawa liokutyilinga, otyo tyipondola okunyona oupanga wae na Jeova. (Tiago 4:17) Tyina nkhele ovana vavo vehenembatisalwe, ovohe ovanongo vahanda okukala nonthumbi yokuti omona wavo wafuapo opo akale omulongwa wa Kristu.

2. (a) Otyitateka patyi ovatalelipo vamwe vomawaneno vaimbuka? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

² Ovatalelipo vamwe vomawaneno vaimbuka okuti ovakuendye ovanyingi vena omanima ehungi po 20 nkhele kavenembatisalwe, namphila vekulila-le motyili. Ovikando ovinyingi ovakuendye ovo venda komaliongiyo, nomovilinga viokuivisa iya velitala ngatyina Onombangi mba Jeova. No ngotyo, mokonda yehunga limwe, kavenelipakule ku Jeova nokumbatisalwa. Pamwe, otyo tyimoneka mokonda ovohe vasoka okuti ovana vavo kavafuilepo opo vambatisalwe. Monthele ei, matulilongesa ovipuka vikuana vityilika ovohe vamwe okuavela ondundo ovana vavo opo vambatisalwe.

OKUTI OMONA WANGE UNA OMANIMA ATUUKA?

3. Oityi vo tate ya Blossom ankho vasukalala natyo?

³ Vo tate ya Blossom, vapopiwa mopalagrafu yotete, ankho vasukalala unene inkha Blossom una omanima atuuka opo anoñgonoke oityi ombatisimu ihangununa iya omokonda yatyi otyo tyakolela unene. Oñgeni ovohe vapondola okunoñgonoka inkha omona wavo wafuapo opo elipakule ku Jeova?

4. Oñgeni otyitumino tya Jesus tyivasiwa mu Mateus 28:19, 20, tyipondola okukuatesako ovohe hono?

⁴ Tanga Mateus 28:19, 20. Ombimbiliya kaipopi omanima eñgapi omunthu ena okukala nao opo ambatisalwe. Mahi tyakolela unene ovohe vasoke nawa konthele yetyi tyihangununa okulinga ovalongwa. Mo Gregu, ondaka “okulinga ovalongwa” yapopiwa mu Mateus 28:19, ihangununa okulongesa omunthu nolusoke luo kumukuatesako opo akale omulongwa. Omulongwa omunthu ulilongesa iya unoñgonoka etyi Jesus alongesa, tupu una ehando lio kumutavela. Ngotyo, tunde tyina ovana ovatutu, ovohe vena okuvelongesa nolusoke luokuvekuatesako okulipakula ku Jeova iya avakala ovalongwa va Kristu. Tyayandyuluka nawa okuti omalukembe kaapondola okumbatisalwa. Mahi, Ombimbiliya ilekesa okuti ovana vapondola okunoñgonoka, nokupanda otyili tyo Mbimbiliya.

5, 6. (a) Etyi Ombimbiliya ipopia konthele ya Timoteo, tyitukuatesako okunoñgonoka-tyi konthele yombatisimu yae? (b) Oipi onkhalelo ikahi nawa opo ovohe vakuateseko ovana vavo?

⁵ Timoteo omulongwa watokolele okuumbila Jeova etyi nkhele omukuendye. Apostolu Paulu wapopile okuti Timoteo wahimbika okulilongesa Ondaka ya Huku “tunde pouna.” Tate ya Timoteo ankho kaumbila Jeova, mahi me yae na vavo yae vemukuatesileko okukala nohole Nondaka ya Huku. Mokonda yotyo, Timoteo akala nekolelo liapama. (2 Timóteo 1:5; 3:14, 15) Etyi Timoteo ankho ena omanima ehungi pomanima 20, ankho wafuapo-ale opo apewe ovilinga mewaneno.—Atos 16:1-3.

⁶ Ovana velikalela unene. Haaveho vapama motyili monkhalelo ike. Ovana vamwe vanoñgonoka otyili, avalingi omatokolo omawa iya avakala nehando liokumbatisalwa tyina nkhele ovatutu. Ovakuavo vakala vala tyafuapo opo vambatisalwe tyina vamekulu. Ovohe ovanongo kavakuluminya ovana vavo opo vambatisalwe. Mahi, vakuatesako omona wavo okukula motyili, okutalela monkhalelo yae. Ovohe vahambukwa unene tyina ovana vavo vaendela muetyi tyipopia Provérbios 27:11. (Tanga.) Mahi vena okuhinangela okuti ehando liavo okukuatesako ovana opo vakale ovalongwa va Kristu. Ngotyo, vena okulipula okuti: ‘Okuti omona wange una umwe enoñgonoko liafuapo opo elipakule ku Huku iya ambatisalwa?’

OKUTI OMONA WANGE UNA ENOÑGONOKO LITUUKA?

7. Okuti omunthu wesukisa okunoñgonoka ovipuka aviho vikahi mo Mbimbiliya opo ambatisalwe? Hangununa.

⁷ Putyina ovohe valongesa ovana vavo, vahanda okuvekuatesako okunoñgonoka nawa otyili. Enoñgonoko olio malilundu ovana okulipakula ku Huku. Mahi, otyo katyilekesa okuti omona una okunoñgonoka ovipuka aviho vivasiwa mo Mbimbiliya tyina nkhele ehenelipakule ku Jeova natyina ehenembatisalwe. Ovalongwa aveho va Kristu vena okutualako okuyawisa kenoñgonoko liavo namphila vambatisalwa-le. (Tanga Colossenses 1:9, 10.) Mahi, enoñgonoko lilifwe-pi omunthu ena okukala nalio opo ambatisalwe?

8, 9. Oityi tyaendele nomuyungi wokaleya mepunda-umbo lio Filipu? Iya oityi tupondola okulilongesila kehipululo olio?

⁸ Ongeleka yombunga imwe yaliko kohale ipondola okukuatesako ovohe hono. (Atos 16:25-33) Menima 50, Paulu waile mepunda-umbo lio Filipu etyi ankho eli moungendi wae wavali woumisionaliu. Etyi ankho eli mepunda-umbo olio, oe na Sila vatendeleyilue iya avapakwa mokaleya. Kounthiki, apamoneka otyinimawe tyimwe otyinene iya omapito okaleya aaikuka. Omuyungi wokaleya asoko okuti ononkhuatwa vahena iya ahande okuliipaa. Mahi Paulu emutyilika. Konyima, Paulu na Sila avemulongesa kumwe nombunga yae otyili konthele ya Jesus. Ovanthu ovo vetavelele ovipuka vanoñgonoka konthele ya Jesus iya avaimbuka okuti tyakolela unene okumutavela. Ngotyo, liwa-liwa avambatisalwa. Oityi ehipululo olio litulongesa?

⁹ Omuyungi wokaleya hamwe ankho efualali lio Roma. Ankho kei Ondaka ya Huku. Ngotyo, opo akale Omukristau ankho una okunoñgonoka ovipuka vimwe vio Mbimbiliya, nokunoñgonoka etyi Jeova ahandela ovaumbili vae iya nokukala nehando liokutavela etyi Jesus alongesa. Etyi elilongesa momuvo una uhehi, tyemukuatesileko okukala nehando liokumbatisalwa. Tyotyili, watuaileko okulilongesa ovipuka ovikuavo namphila ankho ambatisalwa-le. Ngotyo, tyina omona wove ekupopila okuti uhanda okumbatisalwa mokonda uhole Jeova iya uhanda okumutavela, oityi ove upondola okulinga? Upondola okumuyeka akapopie novakulu vewaneno opo vatokole inkha omona wove wafuapo umwe opo ambatisalwe.a (Tala onondaka pokatoi.) Ngo Vakristau aveho vambatisalwa, omona wove matualako okulilongesa konthele ya Jeova mokueenda kuomuenyo wae auho.—Romanos 11:33, 34.

ALO-PI OMONA WANGE ESUKISA OKULONGESWA MOSIKOLA?

10, 11. (a) Oityi ovohe vamwe vasoka? (b) Oityi tyili-tyili matyiyakulila omona wove?

¹⁰ Ovohe vamwe vasoka okuti otyiwa ovana vavo vambatisalwe vala tyina vamalongeswa kosikola onene ine tyina vamakala novilinga viankhimana. Namphila ovohe ovo vena omalusoke alekesa okuti vasukalala novana vavo, mahi no ngotyo vena okulipula okuti: ‘Okuti otyo matyikuatesako omona wange okukala nehambu liotyotyili? Okuti olusoke olo luelikuata netyi Ombimbiliya ilongesa? Oñgeni Jeova ahanda tuundapese omuenyo wetu?’—Tanga Eclesiastes 12:1.

¹¹ Tyakolela okuhinangela okuti ouye uno kawelikuatele nehando, nomalusoke a Jeova. (Tiago 4:7, 8; 1 João 2:15-17; 5:19) Oupanga wapama na Jeova otyipuka tyakolela vali tyipondola okuyakulila omona wove ku Satanasi, no kouye uno wovivi iya no konkhalelo yapenga ovanthu vehei Jeova vasoka. Inkha ovohe vapaka osikola, novilinga viankhimana pomphangu yo tete momuenyo wavo, ovana mavasoko okuti ovipuka viomouye viakolela vali unene tyipona oupanga wapama na Jeova. Okulinga ngotyo tyieta ovitateka. Okuti uhanda umwe ovanthu vomouye valongese omona wove ovipuka vasoka okuti ovio vietela ovanthu ehambu liotyotyili? Onkhalelo yokukala vala nehambu liotyotyili, okupaka Jeova tete momuenyo wetu.—Tanga Salmo 1:2, 3.

INKHA OMONA WANGE ALINGA ONKHALI?

12. Omokonda yatyi ovohe vamwe vasoka okuti otyiwa ovana vavo vambatisalwe vala tyina vamekulu?

¹² Ina umwe wahangununa omokonda yatyi ankho ahahandela omona wae ambatisalwe. Wapopia okuti: “Ndyina ohonyi yokupopia okuti ankho hihande omona wange ambatisalwe mokonda yokupolwa mewaneno.” Ngo mphange oo, ovohe vamwe vasoka okuti otyiwa omona wavo ambatisalwe vala tyina amekulu, opo elityilike okulinga oviponyo ovana valinga. (Gênesis 8:21; Provérbios 22:15) Ovohe ovo vasoka okuti inkha omona wavo kambatisalwa, nalumwe mapolwa mewaneno. Mahi omokonda yatyi olusoke olo luapenga?—Tiago 1:22.

13. Inkha omunthu umwe kenembatisalwe, okuti otyo tyilekesa okuti Jeova kesukile nae? Hangununa.

¹³ Tyotyili, ovohe kavahande omona wavo ambatisalwe tyina vatala okuti nkhele kafuilepo opo apakule omuenyo wae ku Jeova. Mahi tyapenga okusoka okuti Jeova kesukile nomona mokonda vala yokuahambatisalelwe. Omona wakolela ku Huku tyina amanoñgonoka oityi Jeova asoka konthele yetyi tyaviuka netyi tyapenga. (Tanga Tiago 4:17.) Ovohe ovanongo kavatyilika ovana vavo vahanda okumbatisalwa. Alo umwe tyina omona omututu, vemulongesa okukala nohole netyi Jeova apopia okuti tyaviuka iya nokuyala etyi tyapenga. (Lucas 6:40) Ohole omona wove ena na Jeova maimuyakulila kokulinga onkhali onene, mokonda mahande okulinga etyi Jeova apopia okuti tyaviuka.—Isaías 35:8.

OVAKUATATE VAKUAVO VAPONDOLA OKUKUATESAKO

14. Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okuvatela ononkhono ovohe vekahi nokulinga?

¹⁴ Ovakulu vewaneno vapondola okuvatela ononkhono ovohe vekahi nokulinga mokupopia konthele yetyi ovana vavo vahanda okulinga movilinga via Jeova. Omphange umwe uhinangela etyi Omukuatate Russell apopile nae etyi ankho ena omanima epandu. Wati: “Mo nominutu 15, wapopia naame konthele yetyi ndyihanda okulinga movilinga via Jeova.” Ouwa patyi otyo tyemuetela? Konyima, omphange oo aundapa movilinga vioukokoli-ndyila omanima alamba po 70! Tyotyili, onondaka mbupameka mbupondola okukuatesako omunthu mokueenda komuenyo wae auho. (Provérbios 25:11) Ovakulu vewaneno tupu vapondola okukonga ovohe novana vavo opo vakuateseko okupangiya ovipuka viateka Mondyuo Yomaliongiyo. Vapondola okuita ovana valinge ovipuka vimwe okutalela keti liavo, nounongo wavo.

15. Oñgeni ovakuatate mewaneno vapondola okukuatesako ovana?

¹⁵ Oñgeni ovakuatate ovakuavo mewaneno vapondola okukuatesako? Omokulekesa okuti vesuka unene novana. Mongeleka, upondola okuovola okutala ovipuka vimwe vilekesa okuti ovana vo mewaneno liove vekahi nokukala noupanga wapama na Jeova. Okuti omona waava ekumbululo likahi nawa meliongiyo? Okuti walinga nawa onthele meliongiyo lio mokati kosimanu? Okuti waava oumbangi kosikola? Okuti ketavelele okuhongiliyua okulinga otyipuka tyapenga? Inkha walinga ovipuka ovio, mupopila okuti etyi alinga tyaviuka! Tupondola okulinga ononkhono mbokupopia novana tyina eliongiyo lihenehimbike natyina liamapu. Tyina tulinga ngotyo, ovana mavelitehelela okuti navo valinga onthele “yewaneno.”—Salmo 35:18.

KUATESAKO OMONA WOVE OPO AMBATISALWE

16, 17. (a) Omokonda yatyi tyakolela ovana okumbatisalwa? (b) Ehambu patyi ovohe Ovakristau vapondola okukala nalio? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

¹⁶ Ovohe vena elao liokulongesa ovana vavo konthele ya Jeova. (Salmo 127:3; Efésios 6:4) Mo Isilayeli yokohale, tyina ovana ankho vamatyitwa, vapakulwa ku Jeova. Mahi ovana vetu velikalela. Mokonda vala ovohe vehole Jeova, notyili, otyo katyilekesa okuti ovana vavo navo mavakala nohole na Jeova. Tunde monthiki omona atyitwa, ovohe vena okukala nolusoke luokumukuatesako opo akale omulongwa wa Kristu, elipakula ku Huku iya ambatisalwa. Omokonda yatyi otyo tyakolela unene? Omokonda elipakulo liae, nombatisimu, nokuumbila Jeova noukuatyili, mavimukuatesako okuyovolwa mokueenda kuononkhumbi ononene.—Mateus 24:13.

¹⁷ Etyi omphange Blossom Brandt ankho ahanda okumbatisalwa, ovo tate yae ankho vahanda okukala nonthumbi yokuti wafuapo. Etyi vaimbuka okuti wafuapo, avetavela etokolo liae. Omphange Blossom wahangununa etyi tate yae alingile motyinthiki tyahulililako opo ambatisalwe, okuti: “Waita opo atuho tuikile konongolo iya alingi elikuambelo. Wapopila Jeova okuti ankho wahambukwa unene mokonda omona wae watokola okulipakula Kwe.” Etyi palamba omanima 60, Blossom wapopia okuti: “Upondola okukala nonthumbi yokuti nalumwe mandyilimbwi otyinthiki tyina!” Vohe, nonwe mupondola okukala nehambu ngolio tyina omona wenyi amelipakula ku Jeova iya ambatisalwa.