“Landa Otyili Mahi Uhetyilandese”
“Landa otyili mahi uhetyilandese, tupu landa ounongo, nokuviyulwa iya nenoñgonoko.” — PROVÉRBIOS 23:23.
1, 2. (a) Otyipuka patyi tyakolela vali momuenyo wetu? (b) Ovipuka patyi onthue tupanda unene iya omokonda yatyi? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)
OITYI upanda vali momuenyo wove? Mokonda tuvanthu va Jeova, otyipuka tyakolela vali tuna, oupanga wetu nae. Onthue nalumwe matukumana oupanga oo notyipuka otyikuavo. Tupu, tupanda otyili tyo Mbimbiliya mokonda tyitukuatesako okukala omapanga a Jeova.—Colossenses 1:9, 10.
2 Mokonda Jeova Omulongesi wetu Wavilapo, utulongesa ovipuka viakolela vikahi Mondaka yae Ombimbiliya. Utulongesa okuti enyina liae liakolela unene iya utupopila ovituwa viae. Jeova utupopila okuti utuhole unene iya alo umwe waava Omona wae opo etuyovole. Utulongesa konthele Youhamba wa Mesiya. Wetuavela ekevelelo ewa komutwe wandyila, tyilinge ovalembulwa mavakakala keulu ine “onongi onkhuavo” mavakakala pano pohi Momphangu Yombembwa. (João 10:16) Jeova utulongesa oñgeni tuna okutyinda omuenyo. Onthue tutala ovipuka ovio ngatyina olumono luakolela unene, mokonda vitukuatesako okupameka oupanga wetu nae iya vitukalesa nehambu.
3. Okuti Jeova utuita tufete onombongo opo tunoñgonoke otyili?
3 Jeova o Huku una otyali. Wetyilekesa monkhalelo yavilapo etyi aava Omona wae opo etuyovole. Tyina Jeova aimbuka okuti omunthu umwe ukahi nokuovola otyili, umukuatesako okutyivasa. Jeova nalumwe metuiti onombongo opo tunoñgonoke otyili. Nthiki imwe, omulume umwe utiwa o Simau waavelele apostolu Petulu onombongo opo emuavele epondolo liokuavela vakuavo ospilitu sandu. Petulu emuhangununina okuti onkhalelo yae yokusoka yapenga etyi ati: “Nkhia nonombongo mbove, mokonda wasoka okuti upondola okulanda epondolo lya Huku nonombongo.” (Atos 8:18-20) Ngotyo, oityi tyihangununa “okulanda otyili”?
OITYI TYIHANGUNUNA “OKULANDA OTYILI”?
4. Monthele ei, oityi matulilongesa konthele yotyili?
4 Tanga Provérbios 23:23. Tyesukisa okulinga ononkhono opo tunoñgonoke otyili tyo Mbimbiliya. Pena ovipuka tuesukisa okuyekapo mokonda yotyili. Iya tyina “tuamalande otyili” ine okutyinoñgonoka, tuna okulunguka opo “tuhetyilandese” ine okutyiyekapo. Oñgeni tupondola “okulanda” otyili tyo Mbimbiliya? Iya tyilanda otyiñgapi? Omakumbululo omapulo oo maetukuatesako okupanda vali otyili iya atupameka etokolo tualinga liokuhetyiyeke-po. Matunoñgonoka omokonda yatyi otyili tya Jeova tyakolela vali tyipona ovipuka ovikuavo.
5, 6. (a) Oñgeni tupondola okulanda otyili, mahi tyihafete onombongo? Hangununa. (b) Oñgeni okunoñgonoka otyili tyituetela ouwa?
5 Mahi mokonda vala otyipuka katyifetelwa, otyo katyilekesa okuti katyesukisile okulinga ononkhono. Ondaka yo Hebreu “okulanda” yapopiwa mu Provérbios 23:23, tupu ipondola okuhangununa “okukuata.” Onondaka ombo onombali mbulekesa okuti omunthu wesukisa okulinga ononkhono ine okuyekapo otyipuka tyimwe opo avase otyikuavo asoka okuti tyina vali esilivilo. Opo tunoñgonoke oñgeni tupondola okulanda otyili, soka omunthu umwe wokulandesa ukahi nokuavela ovanthu onombanana. Okuti matukevelela onombanana mbuye ambuike mondyuo yetu? Au. Tuna okuenda komunthu ukahi nokumbuava iya atupoloko. Ngotyo, namphila tumbupewa otyali, mahi tuesukisa okulinga ononkhono opo tukale nambo. Tyelifwa notyo, onthue katuesukisile okufeta onombongo opo tunoñgonoke otyili, mahi tuna okulinga ononkhono, nokuyekapo ovipuka vimwe opo tutyivase.
6 Tanga Isaías 55:1-3. Mo testu ei, Jeova utukuatesako okunoñgonoka oityi tyihangununa okulanda otyili. Jeova waeleka onondaka mbae nomeva, nomahini, novinyu. Ngetyi omeva atuala ohunga, otyili tyitukalesa nawa. Iya ngetyi omahini akuatesako olukembe okukula nawa, otyili tyo Mbimbiliya tyipameka oupanga wetu na Jeova. Jeova tupu waeleka onondaka mbae novinyu. Omokonda yatyi? Ombimbiliya ipopia okuti ovinyu ihambukiswa. (Salmo 104:15) Moluotyo, tyina Jeova etupopila opo “tulande ovinyu,” ukahi nokutulekesa okuti inkha tulandula ehongolelo liae, matukala nehambu. (Salmo 19:8) Jeova uundapesa onongeleka ombo opo etukuateseko okunoñgonoka ouwa tupolako tyina tunoñgonoka otyili iya atuendela-mo. Pahe matutale ovipuka vitano hamwe tuayekapo opo tulande otyili.
OITYI WAYEKAPO OPO ULANDE OTYILI?
7, 8. (a) Omokonda yatyi tyesukisa omuvo opo tunoñgonoke otyili? (b) Oityi omuhikuena umwe ankho esukisa okuyekapo, iya ouwa patyi apolako?
7 Omuvo. Tyesukisa omuvo opo omunthu anoñgonoke ovipuka Ouhamba wa Huku maukalinga, nokutanga Ombimbiliya nomikanda omikuavo, nokulilongesa no Nombangi mba Jeova, nokulipongiya iya nokuenda komaliongiyo. Opo tulinge ovipuka ovio, tuna okuundapesa nawa omuvo ankho tumanena movipuka vihesukisile. (Tanga Efésios 5:15, 16 nokatoi.) Tyesukisa omuvo ulifwepi opo tunoñgonoke omalongeso o tete Ombimbiliya? Otyo tyitei ku kese munthu. Okulilongesa konthele younongo wa Jeova, novitumino viae iya nevi alinga, otyipuka tyitualako. (Romanos 11:33) Omutala Womulavi wo tete, waeleka otyili “nonthemo” iya auti: “Uhahambukilwe vala onthemo ike yotyili. Inkha onthemo ike ituuka, opo ñgeno kakuakalele vali ononthemo ononkhuavo. Ovola vali iya oyawisa kononthemo una.” Ngotyo, tupondola okulipula okuti: ‘Ovipuka patyi nanoñgonoka-le konthele ya Jeova?’ Namphila matukakala-ko apeho, no ngotyo nkhele matukanoñgonoka ovipuka ovinyingi konthele ya Jeova. Hono, tyakolela unene tuundapese omuvo wetu opo tulilongese ovipuka ovinyingi konthele ya Jeova. Matutale omunthu umwe walingile ngotyo.
Tyakolela unene tuundapese omuvo wetu opo tulilongese ovipuka ovinyingi konthele ya Jeova
8 Mariko,a (tala onondaka pokatoi) omphange umwe woko Japau, wailukila ko Estados Unidos, mepunda-umbo lyo Nova York opo ende kosikola. Onthiki imwe, omphange umwe omukokoli-ndyila emupopila onondaka onongwa. Mariko ankho una-le ongeleya, mahi ahimbika okulilongesa Ombimbiliya nomphange oo. Mokonda wapanda unene etyi ankho ekahi nokunoñgonoka, aiti opo alongeswe ovikando vivali mosimanu. Namphila Mariko ankho ehena omuvo omunyingi mokonda yosikola, novilinga viae, liwa-liwa ahimbika okuenda komaliongiyo. Mariko atepulula komuvo ankho amanena movitalukiso opo elilongese vali otyili. Okulinga ovipuka ovio tyemukuatesako okupameka oupanga wae na Jeova, iya apahalambe enima, Mariko ambatisalwa. Etyi palamba onohanyi epandu, mo 2006, akala omukokoli-ndyila iya na hono utualako.
9, 10. (a) Oñgeni okunoñgonoka otyili tyipilulula onkhalelo tutala omalumono? (b) Oityi omuhikuena umwe ayekapo, iya oñgeni elitehelela konthele yotyo?
9 Omalumono. Opo tunoñgonoke otyili hamwe tuesukisa okuyekapo ovilinga vifeta onombongo ononyingi mouye uno. Mongeleka, Petulu na Andre ankho ovafwi vombisi mahi etyi Jesus evekonga opo vakale ovalongwa vae, avayekepo ovilinga viavo. (Mateus 4:18-20) Otyo katyilekesa okuti tyina ove unoñgonoka otyili wesukisa okuyekapo ovilinga viove. Omunthu wesukisa okuundapa opo atekule ombunga yae. (1 Timóteo 5:8) Mahi tyina unoñgonoka otyili, onkhalelo utala omalumono ipiluluka. Ove wiimbuka ovipuka viakolela vali momuenyo. Jesus wati: “Yekeipo okulipakela omalumono pano pohi.” Iya ayawisako okuti: “Pakei omalumono enyi keulu.” (Mateus 6:19, 20) Otyo omphange umwe utiwa Maria alingile.
10 Tunde pouna, Maria ankho utyihole tyokuyumba ombola itiwa golf. Etyi ankho eli mosikola, watuaileko okuyawisa kounongo wae wokuyumba. Mokonda ankho uyumba nawa, akongwa opo ende mosikola onene. Maria ankho uhanda okukala nomunkhima, nonombongo ononyingi. Mahi, konyima ahimbika okulilongesa Ombimbiliya. Maria apande unene etyi ankho ekahi nokunoñgonoka iya ahimbika okuendelamo. Wati: “Tyina ankho ndyitualako okuviukisa onkhalelo yange yokusoka, novituwa viange opo vilikuate netyi Ombimbiliya ilongesa, ehambu liange ankho liliyawisa.” Maria aimbuka okuti ankho matyimupuiya unene okulinga ovipuka vivali: okukala noupanga wapama na Jeova, nokulipaka unene mokuyumba. (Mateus 6:24) Ngotyo, atokola okukumana omunkhima ankho apondola okukala nao mokuyumba ombola notyipuka otyikuavo tyakolela vali. Hono, Maria omukokoli-ndyila iya wapopia okuti “ei onkhalelo ikahi vali nawa yokutyinda omuenyo iya yeta ehambu liotyotyili.”
Jesus walaa okuti katyesukisile ovipuka patyi tuayekapo mokonda yotyili, matukapewa ovipuka ovinyingi vali tyipona evi tuayekapo
11. Tyina tunoñgonoka otyili, oityi tyipondola okumoneka noupanga tuna na vakuetu?
11 Oupanga na vakuetu. Tyina tuhimbika okuendela muetyi tulilongesa mo Mbimbiliya, oupanga tuna na vakuetu, nombunga yetu, upondola okupiluluka. Jesus wetukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi otyo tyimonekela etyi elikuambela konthele yovalongwa vae okuti: “Vesukukisa notyili, mokonda ondaka yove otyili.” (João 17:17; okatoi) Ondaka “okusukukisa” tupu ipondola okuhangununa “okuyapula.” Tyina tuhimbika okuendela motyili, onthue tuyapulwa kouye mokonda tuendela movitumino vyo Mbimbiliya. Namphila hamwe tulinga ononkhono mbokutualako okukala noupanga omuwa na vakuetu iya nombunga yetu, mahi ohole vena nonthue ipondola okutepuluka, iya alo umwe vamwe vapondola okuyala etyi tutavela. Otyo katyituhuvisa. Jesus wati: “Tyotyili, onondyale mbomunthu, ovanthu vombunga yae muene.” (Mateus 10:36) Mahi Jesus walaa okuti katyesukisile ovipuka patyi tuayekapo mokonda yotyili, matukapewa ovipuka ovinyingi vali tyipona evi tuayekapo!—Tanga Marcos 10:28-30.
12. Oityi omulume umwe omu Judeu ayekapo mokonda yotyili?
12 Mokueenda kuomuenyo wae auho, omulume umwe omu Judeu utiwa Aaron, ankho utavela okuti okutumbula enyina lya Huku tyapenga. Mahi, ngwe ankho uhanda okunoñgonoka otyili konthele ya Huku. Nthiki imwe, Ombangi ya Jeova aimulekesa okuti inkha uyawisa onoletela mbumwe menyina lya Huku, ankho upondola okulitumbula okuti “Jeova.” Mokonda Aaron ankho wahambukwa unene notyo, aende mondyuo yokufendela iya apopila ovalongesi konthele yetyi anoñgonoka! Aaron wasokele okuti ovalongesi mavahambukwa mokonda yokuanoñgonoka otyili konthele ya Huku, mahi hatyoko tyamoneka-po. Avemunthili omate iya avemutaata. Ombunga ya Aaron navo avanumana unene. Mahi ahayeke ovipuka ovio vimutyilike okulilongesa vali konthele ya Jeova. Aaron akala Ombangi ya Jeova iya emuumbila omuenyo wae auho. Nonthue tuna okukevelela okuti oupanga tuna na vakuetu upondola okupiluluka tyina tunoñgonoka otyili.
13, 14. Tyina tunoñgonoka otyili, omapiluluko patyi tuna okulinga movituwa vietu nonkhalelo yetu yokusoka? Popia ongeleka.
13 Omalusoke novituwa ovivi. Tyina tunoñgonoka otyili iya atuhimbika okuendela movitumino vyo Mbimbiliya, tuna okukala tyafuapo opo tuviukise onkhalelo yetu yokusoka novituwa vietu. Apostolu Petulu wahoneka okuti: “Mokonda muvana vetavela, yekeipo okulandula omahando muali nao etyi ankho muhetyii.” Iya ayawisako okuti: “Kalei ovasukuki movituwa vienyi.” (1 Pedro 1:14, 15) Kohale, mepunda-umbo lyo Korintu, ovanthu ovanyingi ankho vena ovituwa ovivi. Ovanthu ankho vakala mepunda-umbo olio, ankho vesukisa okupiluluka opo vasukuke komaiho a Jeova. (1 Coríntios 6:9-11) Hono, ovanthu ovanyingi valinga omapiluluko ngoo tyina vanoñgonoka otyili. Petulu wapopia konthele yotyo etyi ati: “Omuvo muakala nokulinga ehando liomalongo, pahe watuuka; puetyi ankho muna ovituwa viasila, nomahando omavi, nounkholwa, novipito ovivi, nokulinga okalolela pokunwa, nokufenda ovilolo.”—1 Pedro 4:3.
14 Mokueenda kuomanima omanyingi, Devynn na Jasmine ankho vanwa unene. Namphila Devynn ankho omunongo pokuvalula onombongo, mahi ankho ketyivili okutualako movilinga mokonda yokunwa unene. Jasmine ankho wiiwe okuti omukalavi. Nthiki imwe, etyi ankho akolwa, avahonyenena no nomisionaliu metapalo. Avemupopila okuti ankho maveya meumbo liavo opo velilongese Ombimbiliya. Mahi etyi onomisionaliu vehika meumbo, avavasi Jasmine na Devynn ankho vakolwa unene. Ankho kavasoko okuti onomisionaliu maveya umwe meumbo liavo. Onthiki onkhuavo etyi onomisionaliu vakondoka-ko, pahe ankho vekahi nawa. Jasmine na Devynn ankho vafuapo opo velilongese otyili, iya liwa-liwa avahimbika okuendela muetyi ankho vekahi nokunoñgonoka. Etyi palamba onohanyi mbuhungi pononthatu avayekepo okunwa iya avahonekesa otyinepo tyavo. Etyi ovanyingi potyilongo tyavo vamona onkhalelo vapiluluka, navo avahimbika okulilongesa Ombimbiliya.
15. Otyipuka patyi tyipondola okupuiya unene okutyiyekapo iya omokonda yatyi?
15 Oviso novituwa vihahambukiswa Huku. Otyipuka tyimwe tyipuiya unene, okuyekapo ovipito noviso vihahambukiswa Jeova. Alo umwe tyina vamwe vanoñgonoka onkhalelo Jeova atala ovipuka ovio, no ngotyo pamwe tyivepuiya okuviyekapo. Vasukalala unene nonkhalelo vakuavo mavelitehelela, ngetyi ombunga yavo, na vana vaundapa navo, nomapanga. Vetyii okuti kovanthu vamwe oviso vimwe viakolela unene, ngetyi otyiso tyokuhumba ovanthu vokuankhia. (Deuteronômio 14:1) Ngotyo, oityi matyitukuatesako okulinga omapiluluko esukisa? Tupondola okulilongesila konongeleka mbovanthu vahambukisilwe Jeova etyi vanoñgonoka otyili, ngetyi ongeleka yo Vakristau vo mepunda-umbo lyo Efesu.
16. Oityi vamwe mepunda-umbo lyo Efesu vayekele-po?
16 Kohale, mepunda-umbo lyo Efesu, ankho tyakaka unene okulinga omaumbanda. Oityi ovanthu vamwe valingile etyi vakala Ovakristau? Ombimbiliya yati: “Ovanthu ovanyingi ankho vokulinga omaumbanda, avaeta omikanda ankho vaundapesa moumbanda iya aveviyoko otyo aveho vatala. Iya avavalula onombongo vialandele, ambutuuka 50.000 yonombongo mbovivela vyo palata. Ngotyo, ondaka ya Jeova aitualako okukula monkhalelo uhuvisa.” (Atos 19:19, 20) Ovakristau ovo, ankho vafuapo opo vayekepo omikanda viavo ankho vilanda onombongo ononyingi iya Jeova eveyambe unene mokonda yotyo.
Oityi ove wayekapo opo unoñgonoke otyili?
17. (a) Ovipuka patyi hamwe tuayekapo mokonda yotyili? (b) Omapulo patyi matukumbulula monthele mailandulako?
17 Oityi ove wayekapo opo unoñgonoke otyili? Atuho tuava omuvo wetu. Vamwe puonthue, vayekapo onomphitilo mbokukala ovahona. Tupu, vamwe puonthue oupanga ankho vena na vakuavo wapiluluka. Ovanyingi vapilulula onkhalelo yavo yokusoka, novituwa viavo. Atuho tuaanya oviso, novituwa vihahambukiswa Jeova. Mahi tuna onthumbi yokuti otyili tyo Mbimbiliya tyakolela vali tyipona ovipuka tuayekapo. Otyili tyo Mbimbiliya tyitukuatesako okukala notyipuka tyakolela vali momuenyo wetu: oupanga wapama na Jeova. Tyina tusoka kouwa utundilila kokunoñgonoka otyili, tyipuiya okunoñgonoka omokonda yatyi omunthu umwe apondola ‘okutyilandesa.’ Oñgeni otyo tyipondola okumoneka-po? Oñgeni tupondola okulityilika okulinga otyipuka otyo otyivi? Onthele mailandulako maikumbulula omapulo oo.
a Omanyina amwe monthele ei apilululwa.