“Kalei Tyapama, Amuhatengatenga”

1-2. Omutyi omulongwa wa Kilisitu ekahi ngondywo yaya peulu? (1 Ova Kolindu 15:58)

MO 1970, mepunda-umbo lyo Tóquio ko Japão, mwatungilwe ondywo imwe onene yaya peulu (O prédio ina ono andale mbuna 60). Ovanyingi ankho vatala ondywo yatyo oyo, velipula ine yakola umwe kamaivu-po, mokonda motyilongo otyo mukwata unene ovinimawe. Mahi kayawile-po mokonda vokweitunga, veitunga umwe nawa aikolo. Mahi tupu veitunga novipuka viapepuka, opo itie tyina ohi iteketa ngwe aipikita vala ayahatoko. Ovalongwa va Kilisitu navo vaelekwa nondywo oyo yaya unene peulu. Oñgeni ngootyo?

² Omulongwa wa Kilisitu, wati umwe oe una okukala omunthu wakola, wahatengatenga, waika umwe movitumino vya Siovaa, oe tupu una okupepuka omutima. (Tanga 1 Ova Kolindu 15:58.) Una okukala omunthu ‘wafwapo, utavela,’ wahapilauluka. Mahi tupu movipuka vimwe una umwe okukala “omunthu wapola pokati,” wapepuka omutima. (Tia. 3:17) Omunthu ukala ngootyo, wati umwe oe wahamayekelela vala ovipuka, oe tupu wahamati ovipuka ñgeno vilingwa vala ngeetyi ngwe asoka. Monthele ei matupopi oityi tuna okulinga tukale ovanthu vakola, vahatengatenga. Tupu matutale ovipuka vitano Satanasi ahanda okututuñgunya navio tuneñgene, neetyi tuna okulinga ehetuvile.

ETYI TUNA OKULINGA TUKALE UMWE TYAPAMA

3. Ovitumino patyi Siovaa apele ovanthu vae momukanda Ovilinga 15:28, 29?

³ Siovaa oe Omuhindi Omunene wovitumino, ngwe apeho upa ovanthu vae ovitumino vikahi nawa. (Isa. 33:22) Pomuvo wovalongwa vo tete va Kilisitu, ovakulu vokululika ovanthu va Huku, vapopile ovipuka vitatu ovanthu va Huku ankho vena okulandula: (1) okufenda vala Siovaa, avahafende ovilolo, (2) okulinga onthilo ohonde mokonda ikola, (3) okulandula vala ovitumino vya Siovaa avehelipake movinepo viasila. (Tanga Ovilinga 15:28, 29.) Pahe oñgeni hono ovanthu va Huku valandula ovipuka ovio vitatu viapopiwa?

4. Oityi twahapondola okulinga opo tufende vala Siovaa aike? (Eholololo 4:11)

⁴ Onthwe katufende kovilolo, tufenda vala Siovaa kwapwa. Siovaa wapele ova Isilayeli otyitumino tyokuti oe vala vena okufenda aike. (Deu. 5:6-10) Pweetyi Sesusi alolelwe n’Eliapu, welipopilile umwe eheliholeka ati, o Siovaa vala tuna okufenda kwapwa. (Mat. 4:8-10) Otyo onthwe twahafendela kovilolo no kovanthu. Onthwe katutale omalombe, novatumini, novanthu ovakwavo vali vankhimana ngatyina ovo huku. Twahula vala ku Siovaa, oe vala tufenda “wokuatunga ovipuka viatyo aviho.”— Tanga Eholololo 4:11.

5. Oityi tutavelela otyitumino tya Siovaa tyokulinga onthilo omwenyo nohonde?

⁵ Onthwe tukakatela umwe motyitumino tya Siovaa tyokulinga onthilo omwenyo nohonde. Omokonda yatyi? Omokonda Siovaa wati ohonde omwenyo, ngwe omwenyo otyipuka otyiwa etwavela. (Lev. 17:14) Pweetyi Siovaa apa ovanthu otyitumino tyokuti vapondola okulia ohitu yovinyama, eveti kavapondola okulia ohonde. (Gên. 9:4) Apaleka-po vali etyi apa ova Isilayeli Ovitumino. (Lev. 17:10) Pomuvo wovalongwa vo tete va Kilisitu, Siovaa alulika ovakulu ankho valulika ovanthu vae vapake-ko otyitumino tyokuti ovanthu vae vena ‘okuliyunga . . . kohonde.’ (Ovil. 15:28, 29) Onthwe motyitumino otyo katutundu, omo umwe tukakatela no pokusoka oñgeni matuhakulwa.b

6. Oityi tuna okulinga tukakatele vala movitumino vya Siovaa, atwehelipake movinepo viasila?

⁶ Onthwe tukakatela umwe vala movitumino vya Siovaa katulipake movinepo viasila. (Heb. 13:4) Omu apositolu Paulu wapopia omuhe umwe wati, tuna “okuipaa” omalutu etu. Otyo okuti tuna okulipola atyiho tyitweetela omalusoko omavi. Onthwe tuliyunga umwe, katulingi ovipuka vitutwala kokulinga ovinepo viasila, nii katuvitale. (Kolo. 3:5; Jó 31:1) Tyina twatala ñgana momutima mweya olusoko lwokulinga etyi tyapenga, tulipolalo umwe liwa, twahalinge etyi tyinyona oupanga wetu na Huku.

7. Oityi tuna okulinga, ya omokonda yatyi?

⁷ Siovaa wahanda “tumutavele nomutima auho.” (Loma 6:17) Kovitumino viae apeho onthwe vala tupolako ouwa, ya onthwe katupondola okuvipilulula. (Isa. 48:17, 18; 1 Kol. 6:9, 10) Onthwe tulikwatehila umwe tulinge evi vihambukiswa Siovaa. Tulinga umwe ngeetyi tyalingile omwimbi umwe watile: “Ame nakoya-po umwe vala okutavela ovitumino viove apeho, atee apa nkhehulila.” (Sal. 119:112) Mahi Satanasi uhanda okututuñgunya tuneñgene. Ututuñgunya natyi?

OITYI SATANASI ETUTUÑGUNYA NATYO?

8. Satanasi umonesa ononkhumbi ovanthu va Huku na valinge-tyi?

⁸ Okumoneswa ononkhumbi. Otyipuka tyimwe Satanasi etutuñgunya natyo tuneñgene, okumoneswa emone, nokulingwa vala okanthyinda, nokunkhinkhilinywa vala. Etyi esuka natyo, okutunyina-po umwe, okuhanya-po oupanga wetu na Siovaa. (1 Pet. 5:8) Ovalongwa vo tete va Kilisitu vahukaisilwe, vavetelwe, vamwe vaipalwe umwe mokonda yokwakakatela vala mu Huku. (Ovil. 5:27, 28, 40; 7:54-60) Na hono Satanasi otyo ñgoo eli nokulinga ovanthu va Huku. Otyo tutyeetele umwe konya ovatumini veli nokulinga Onombangi ko Rússia no movilongo ovikwavo vali, novipuka ovikwavo vali Onombangi veli nokulingwa no vokutuyele.

9. Oityi tyilekesa okuti tuna okulunguka komaliva ahamoneka a Satanasi?

⁹ Omaliva ahamoneka. Satanasi pamwe utuviuka umwe etumonesa ononkhumbi, mahi tupu pamwe ututela vala “omaliva.” (Efe. 6:11) Tala vala etyi tyalingile umwe utiwa o Bob, waile mosipitali okapelalwe. Apopila onondotolo okuti kamapakwa ohonde. Ondotolo maimupelala aitavela umwe okumupelala tyahapakwa ohonde. Monthiki mapelalwa, kongulohi watyo etyi vokumukalela vakondoka keumbo, ou ankho memupake ovihemba pokupelalwa eya atomphola nae. Emuti, mokutala onondotolo kamambukupake ohonde, mahi mwene hahe ohonde yatyo yeile aimphupama vala opo, hamwe haa vesuka nayo. Mokutala ankho wasoka okuti pahe Bob metavela mokonda wesala vala aike vakwavo vapita. Mahi Bob aanye umwe, ati ame nii vala hipakwa ohonde.

10. Oityi tutila okusoka ngeetyi vouye vasoka eliva? (1 Ova Kolindu 3:19, 20)

¹⁰ Etyi tyisoka ava vehesukile novitumino vya Siovaa. Ine noonthwe tusoka ngaava vehesukile-ale novitumino vya Siovaa, matuyeke-po Siovaa atuhesuku novitumino viae. (Tanga 1 Ova Kolindu 3:19, 20.) “Ounongo wouye” utona vali okutwala ovanthu no kokwehetavela Huku. Ovalongwa vamwe va Kilisitu voko Pelengamu noko Tiyatila, vatokelele mokufenda ovilolo, no movinepo viasila ankho vilingwa momapunda-umbo atyo omo. Vo momawaneno oo evali Sesusi eveviyula, okuveviuka umwe mokonda ankho vayekela vala momawaneno ava valinga ovinepo viasila. (Ehol. 2:14, 20) Hono tuli vala pokati kovanthu ovanyingi vetuhongiliya tusoke vala ngeetyi ngwe vasoka. Vetu nomapanga etu vapondola okututi ngoti pahe mwapeseka vala kovipuka ovinyingi, nokututi tupondola okuyeka-po ovitumino vya Siovaa tyitupu-ale etyi tyilinga. Vapondola okututi evi vipopia Ombimbiliya ovio kohale, etyi tyameya komutima tyilinga vala.

11. Oityi twahapondola okulinga?

¹¹ Pamwe tupondola okusoka atuti ngoti ovipuka vimwe Siovaa apopia kaviapotoyokele-ale nawa, okuti hatyo, ‘atulambe mweevi viahonekwa.’ (1 Kol. 4:6) Omalombe onongeleya mbomatutu pononthiki mba Sesusi nao ankho otyo alinga. Kovitumino viapelwe Mwisesi ankho vayawisa-ko vali ovitumino viavo, pahe novanthu vala ankho tyivelemena okuvitavela. (Mat. 23:4) Siovaa hono utululika Nondaka yae, neongano liae, mahi utupopila umwe evi viapotoyoka nawa, katusukisa-le vali okuyawisa kweevi tupopilwa. (Pro. 3:5-7) Ine tulandula vala mweetyi eongano litupopila, kamatuyapuka kweetyi tyapopiwa m’Ombimbiliya, tupu kamatuhindi ovitumino movipuka munthu na munthu mwene ena okutala etyi malingi.

12. Oñgeni Satanasi ahahanesa “omatutu”?

¹² Omatutu. Satanasi uyondya ovanthu, nokuveyapaula ‘nomatutu . . . noviso viovanthu novipuka viouye.’ (Kolo. 2:8) Pomuvo wovalongwa vo tete va Kilisitu, ovipuka viatyo ovio viouye, ankho mwati umwe nondongeso youye yatuka vala mwene movanthu, neetyi ankho ova Sundeu valongesa tyahapolelwe-ale movihonekwa, no tyokuti ovalongwa va Kilisitu vena okulandula ovitumino viapelwe Mwisesi. Onondongeso ombo ankho mbutwala umwe ovanthu nohika, mokonda mbuvepola ku Siovaa, Hekulu yatyo younongo wotyotyili. Hono, Satanasi uundapa umwe nolaliu, nono televisau, no internete, ahahanese movanthu ovipuka ovanthu pamwe velihinda vala viehe vyo tyotyili-ale, nomatutu apopiwa novatumini. Otyipuka otyo twetyimona umwe unene Momukihi ou Wokolona.c Momukihi omu, Onombangi mba Siovaa vetavela vala etyi eongano lya Siovaa lipopia, avayovoka umwe kotyiho otyinene tyikala no vokutehelela vala komatutu. — Mat. 24:45.

13. Oityi tyahandela umwe tulunguke atuhatalukwa?

¹³ Wahatehelele evi viahayumbwa onthumbi. Tuna umwe okukala tyavindya tutyivile “okulinga ovipuka viesukisa vali.” (Fili. 1:9, 10) Tyina omunthu watalukwa upondola umwe okututumbila vala etyi tyehena-le oku tyikutwala, opeselela-po vala omuvo wove, kweetyi tyesukisa vali olimbwako. Ovipuka ngeevi ñgaa: Okulia, nokunwa, nokulimana ounye, novilinga, ine katulunguka vipondola umwe okututalula. (Luka 21:34, 35) Tupu ononthiki ambuho twiiva vala onondyaya mbuli movilongo novilongo, no movatumini. Tuna umwe okulunguka twahatalukwe vala mwoovio vipopiwa. Mokonda ine katulunguka noonthwe tupondola pahe momutima atuhulu ku vamwe. Satanasi upondola umwe okunyingilila movipuka ovio aviho, etutuñgunye tuneñgene atuyekepo okulinga etyi tyaviuka. Pahe matutale etyi tuna okulinga tyitie tyina ngwe etutuñgunya onthwe twapama umwe, twaika.

OITYI TUNA OKULINGA TUKALE APEHO TYAPAMA?

14. Oityi tyipondola okutukwatesako tuhule apeho ku Siovaa?

¹⁴ Soka umwe oityi welipakulila ombatisalwa. Wetyilinga tupu omokonda wahanda okuhula ku Siovaa. Hinangela oityi tyekutwaile umwe kokutavela okuti wavasa otyili. Ove wanoñgonoka nawa Siovaa, pahe omulingi onthilo, omuhumbu mokonda o Tate yove wo keulu, oyumbu onthumbi mwe, otyo atyikutwala umwe kokulivela. Okuhole kwove Siovaa kwekutwala umwe kokuyekapo ovivi ankho ulinga, pahe olingi etyi tyimuhambukiswa. Etyi wetyinoñgonoka okuti Huku wekwevela, omutima auya umwe pomphangu. (Sal. 32:1, 2) Ohimbika okwenda komaliongiyo, nokupopila vakwenyi ovipuka oviwa wanoñgonoka. Ove mokonda pahe wambatisalwa-le uli mondyila itwala komwenyo, ya wahanda umwe okulikwatehila wahatunde-mo. — Mat. 7:13, 14.

15. Oityi tyesukisila umwe okulilongesa Ondaka ya Huku nokusoka kweetyi tulilongesilako?

¹⁵ Lilongesa Ondaka ya Huku otyo usoka kweetyi utanga-mo. Onthwe tukahi vala ngomuti. Tyina omuti una umwe omii viakola, viapama, kauvu. Noonthwe tyina onthumbi yetu yaika umwe Mondaka ya Huku, tukala vali tyapama. Omuti tyina ukula nomii vikula otyo vienda vali nokohi. Noonthwe tyina tutanga Ondaka ya Huku otyo tusoka kweetyi tutanga, tyipameka vali onthumbi yetu mwe, no mokuti evi apopia onthwe vala vietela oviwa. (Kolo. 2:6, 7) Soka oñgeni evi Siovaa apopailile ovanthu vae kohale, pokuvelulika no pokuveyakulila, vievekwatesileko umwe. Tala vala etyi Isekiyele alingile. Pweetyi amwene oandyu movilelenya ina nokweeleka ondywo ya Huku, watalele umwe nawa. Otyo Isekiyele amwene, tyemupele umwe ononkhono. Noonthwe hono tyitulongesa etyi tuna okulinga tukakatele movitumino vya Huku, atwaamena efendelo liasukuka.d (Eze. 40:1-4; 43:10-12) Tupu tupola-ko oviwa ovinene tyina tutaindya umwe omuvo atulilongesa nawa otyili tyaya kohi Tyondaka ya Huku, otyo tusoka kweetyi tulilongesilako.

16. Oñgeni okupama omutima tyaamenene umwe Bob? (Salmo 112:7)

¹⁶ Pameka omutima. Ohamba Ndaviti watile kamayeke-po onthyole ena Siovaa. Waimbile ati: “Huku yange omutima wange wapama.” (Sal. 57:7) Noonthwe matukala vala nomutima wapama tyina tuyumba umwe vala onthumbi mu Siovaa. (Tanga Salmo 112:7.) Tala vala etyi tyapopile Bob twapopia-le konyima oku. Wati etyi onondotolo mbemuti pena vala okukala ohonde hamwe haa matusuku nayo pokukupelala, ngwe eveti ine naina mamuhande okumphaka ohonde opo muno mandyitundu-mo umwe pehepano ñgana. Konyima oku pahe Bob ati: “Ame mwene ankho ndyityii umwe nawa etyi nahanda okulinga, nii vala ankho hatilile-ale owoma.”

17. Oityi tulilongesila kweetyi tyalingile Bob? (Tala olutalatu.)

¹⁷ Bob wetyivila vala okwaenyena mweei apopia ahatundu, mokonda mwene ankho wetyisoka-le pweetyi eheneende kosipitali. Tete, ankho wahanda okulinga etyi tyihambukiswa Siovaa. Vali, welilongesile umwe nawa etyi Ombimbiliya ipopia, neetyi omikanda vietu vipopia tyiyemba kokuti omwenyo ukola, nohonde ikola. Tatu, ankho utyii umwe okuti okulandula vala etyi Siovaa apopia oe vala upola-ko ouwa. Noonthwe tupondola umwe okupama omutima movitateka aviho vitutumbukila.

18. Oñgeni etyi tyalingile Mbalake tyitulongesa okuti otyiwa okuyumba onthumbi mu Siovaa? (Tala olutalatu lwo kondye.)

¹⁸ Yumba onthumbi mu Siovaa. Tala vala etyi okuyumba onthumbi mu Siovaa tyakwatesileko Mbalake. Pomuvo watyo opo ova Isilayeli ankho kavalongehilwa-le okulwa, noviti viatyo vala viokulwa ankho vetupu-vio-ale. Mahi Siovaa apopila umwe Mbalake ati, endei mukalwe na Sisela omunene wovita vyo va Kanaa, ngwe ankho ova Kanaa vena oviti ovinene viokulwa. (Juí. 5:8) Omuuli Ndembola atolela Mbalake alauke no mombwelo mumwe ankho mwahandyuka nawa, ngamo vakahonyenena na Sisela nomatemba ae ovilwa ena 900. Ova Kanaa ankho tyivepepukila vali okulwila apa pahandyuka mokonda vaenda nomatemba ovilwa. Mahi no ngootyo Mbalake etavela umwe. Tyina pahe Mbalake novita viae valauka momphunda yo Tambole, kuna Siovaa alokesa umwe ombila imwe onene, omatemba ovilwa a Sisela aanyena monthata. Oo Sisela koo Mbalake avahaveteko, avakahomboka umwe. Otyo oo Mbalake vetyivilile vala mokonda ya Siovaa welipaka-po. (Juí. 4:1-7, 10, 13-16) Noonthwe matutyivili vala movilwa evi tuna-vio, tyina tuyumba onthumbi mu Siovaa, no mweevi tupopilwa neongano liae vitunda kwe. — Deu. 31:6.

APEHO KALA TYAPAMA

19. Oityi wahandela umwe okukala apeho tyapama?

¹⁹ Nkhele matututumba umwe vala tukale tyapama apeho, atee ouye ou wovivi upwa. (1 Tim. 6:11, 12; 2 Pet. 3:17) Tukalei apeho tyapama, atuhetavela okuneñgeneswa nononkhumbi, nomaliva Eliapu litela, neevi ovanthu vasoka, nomatutu, novipuka vitalula ovanthu hono. (Efe. 4:14) Tukalei apeho tyapama, atwahatengatenga monthilo tuna na Siovaa, atukala umwe apeho tyaika movitumino viae, atwahatundu-mo. Mahi tupu tuna okulinga ovanthu vokwapepuka omutima. Monthele mailandula-ko, matupopi oityi tutila otyiwa tuhetekele ovo Siovaa ana Sesusi vapola pokati, vapepuka omutima.