Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w08 2/1 pp. 6-11
  • Paka Jeova Apeho Komutue Wove

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Paka Jeova Apeho Komutue Wove
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2008
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • Jeova Ukumbulula Omalikuambelo Etu
  • Tavela Huku Movipuka Aviho
  • Yumba Onthumbi mu Jeova Apeho
  • Yumba Onthumbi Mospilitu Sandu
  • Fenda Apeho Jeova wo Ngombo Yovita
  • O Rute na Noemi
    Omukanda Womahipululo Ombimbiliya
  • “Oku Wenda Nako Naame Oko Mandyende Nako”
    Hetekela Ekolelo Liavo
  • Luti na Noemii
    Lilongesila Komahipululo Ombimbiliya
  • “Siovaa . . . Upameka Vana Vasoya”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2020
Tala vali
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2008
w08 2/1 pp. 6-11

Paka Jeova Apeho Komutue Wove

“Ame napaka apeho Jeova komutue wange.”​—⁠SALMO 16:⁠8.

1. Omahipululo Ombimbiliya etuetela ouwa patyi?

ONDAKA ya Jeova Ombimbiliya ina omahipululo akolela unene alekesa oñgeni Huku atekula ovanthu. Ipopia konthele yovanthu vamue ankho vena otyilinga tyakolela mehando lia Huku. Onondaka mbovanthu ovo novilinga viavo, kaviahonekelwe vala mo Mbimbiliya opo vituhambukiswe. Anthi, omahipululo oo, etukuatesako okupameka oupanga wetu na Huku.​—⁠Tiago 4:⁠8.

2, 3. Oñgeni tunoñgonoka onondaka mbo Salmo 16:⁠8?

2 Atuho tupondola okulilongesila unene konongeleka mbovanthu veiwe nawa vahipululwa Mombimbiliya, nga​—⁠Abraiau, na Sara, na Moisesi, na Rute, na David, na Ester, na apostolu Paulu, na vakuavo vali. Tupu, tupondola okulilongesila komahipululo ovanthu vahapopilwe unene Mombimbiliya. Okusokolola nawa komahipululo Ombimbiliya, matyitukuatesako okulinga ngetyi tyapopia omuhoneki wo salmu okuti: ‘Ame napaka Jeova apeho komutue wange. Mokonda oe ukahi kokulio kuange, natyike tyinthengaula.’ (Salmo 16:⁠8) Onondaka ombo tumbunoñgonoka ñgeni?

3 Kohale, etolopa povilwa ankho likuata omutunga nokuoko kuokulio. Iya okuoko oko ankho kakuamenwa nondyakulilo atyinda kokumbili kuae. Mahi okuoko oko ankho kuyakulilwa nepanga lilwila popepi kokulio kuae. Inkha tuhinangela apeho Jeova, nokulinga etyi ahanda, oe metuyakulila. Moluotyo, tutalei oñgeni okunoñgonoka omahipululo Ombimbiliya matyipameka ekolelo lietu, opo “tupake apeho Jeova komutue [wetu].”​—⁠Ombimbiliya Byington.

Jeova Ukumbulula Omalikuambelo Etu

4. Popia ongeleka imue ikahi Mombimbiliya ilekesa okuti Huku ukumbulula omalikuambelo.

4 Inkha tupaka apeho Jeova komutue wetu, oe makumbulula omalikuambelo etu. (Salmo 65:2; 66:​19) Otyo, tupondola okutyitalela nawa komuundapi wa Abraiau ankho utiwa o Eliezer. Abraiau wemutumine ko Mesopotamia opo okaovole omukai wokuna onthilo na Jeova, pala Isake. Eliezer elikuambela okuita ku Jeova emukuateseko. Iya aimbuka okuti Huku wemukuatesako etyi Rebeka atapa omeva anuisa omakamelu ae. Mokonda Eliazer welikuambelele nomutima auho, wavasile omukai Isake ankho ehole unene. (Gênesis 24:​12-14, 67) Tyotyili omuundapi wa Abraiau ankho watuminue otyilinga tyakolela unene. Mahi, nonthue katupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova matehelela omalikuambelo etu?

5. Omokonda yatyi tupopila okuti Jeova utehelela alo umue elikuambelo liahasete omunthu alingila momutima?

5 Ovikando vimue, pamue tuesukisa okulinga omalikuambelo ahasete, okuita opo Huku etukuateseko. Nthiki imue Artaxerxe Ohamba yo Persia, wamona okuti omuundapi wae Neemia ankho wanumana. Ohamba emupulu okuti: “Oityi mohande? Tete [Neemia] welikuambela ku Huku keulu.” Neemia ankho kapondola okuseta melikuambelo liae olio alingila momutima. Iya Huku akumbulula elikuambelo olio, mokonda ohamba wakuatesileko Neemia okuenda okukapindulapo ovimato vio Jelusalei. (Tanga Neemias 2:​1-8.) Yoo, Jeova utehelela alo umue elikuambelo liahasete omunthu alingila momutima.

6, 7. (a) Ongeleka patyi ongwa Epafra aava konthele yomalikuambelo? (b) Omokonda yatyi tuesukisila okuitilako vakuetu?

6 Ondaka ya Huku ituavela ondundo ‘yokuitilako vakuetu ine yokuliitilako pokati’ momalikuambelo etu, namphila apeho katutyimono oñgeni omalikuambelo oo akumbululwa. (Tiago 5:​16) Epafra, ‘omuumbili wekolelo wa Kristu,’ ankho ulikuambela nomutima auho okuitilako ovakuatate vae Ovakristau. Paulu wahoneka okuti: ‘Epafra mutyilongo tyenyi, omupika wa Kristu Jesus, umutyalunguisapo. Utualako okulinga ononkhono mbokumuitilako momalikuambelo ae, opo mutualeko okukala lutai tyafuapo nawa nonthumbi onene, movipuka aviho Huku ahanda. Ame ndyiava oumbangi wokuti tyili oe ukahi nokulinga ononkhono ononene, mokonda yenyi no va Laodiseia no va Hierapoli.’​—⁠Colossenses 1:7; 4:​12, 13.

7 Omapundaumbo o Kolosu, no Laodiseia no Hierapoli ankho akala pofika ike ko Asia Menor. Ovakristau ko Hierapoli, ankho vakala pokati kovanthu vafenda o huku itiwa Sibele. Ova Laodiseia ankho vekahi pokati kovanthu vana ankho vehole unene omalumono. Ova Kolosu ankho vakala pokati kovanthu vehole ounongo womouye.(Colossenses 2:⁠8) Mokonda Epafra ankho omu Kolosu, ankho ‘ulikuambela unene mokonda yovakuate vae mepundaumbo olio! Ombimbiliya kaihangununa oñgeni omalikuambelo a Epafra akumbululilwe, mahi oe kayekelepo okuitilako ovakuatate vae. Nonthue tutualeiko okuitilako ovakuatate vetu. Namphila onthue ‘katulipake povipuka viavakuetu,’ mahi hamue tutyii okuti umue mombunga ine epanga, ukahi nokupita movitateka mokonda yekolelo liae. (1 Pedro 4:​15) Moluotyo, otyiwa okumuitilako tyina tulinga omalikuambelo etu! Paulu wavatelelue nomalikuambelo avakuavo, tupu nomalikuambelo etu apondola okukuatesako unene vakuetu.​—⁠2 Coríntios 1:​10, 11.

8. (a) Oñgeni tuanoñgonoka okuti ovakulu vomawaneno o ko Efesu ankho vehole unene okulikuambela? (b) Omokonda yatyi onthue tuesukisila okuhetekela ovakulu vomawaneno oko Efesu?

8 Vakuetu vetutala umue okuti tuvanthu vokuapanda omalikuambelo? Etyi Paulu elivasa novakulu vewaneno lio Efesu, “waikila konongolo kumue navo aveho, elikuambela.” Etyi amana okulikuambela, aveho avahimbika okulila unene, avemuhumbakana mohingo avemupe onombesinyu. Mokonda ankho vaihamenwa unene mokueiva onondaka apopia, etyi ati kavekemumona-mona vali. (Atos 20:​36-​38) Omanyina ovakulu ovo aveho katuei, mahi tyimoneka okuti ankho vena oluembia, tupu ankho ovalume vokuhole okulikuambela. Tyotyili, tuesukisa okupanda elao liokulikuambela ku Huku, ‘nokuyelula omaoko asukuka’ nonthumbi yokuti Tate yetu keulu metukumbulula.​—⁠1 Timóteo 2:⁠8.

Tavela Huku Movipuka Aviho

9, 10. (a) Ongeleka patyi ongwa ovana va Zelofeade vaavele? (b) Oñgeni ongeleka oyo, ikuatesako Ovakristau tyina vahanda okunepa?

9 Okupaka apeho Jeova komutue wetu matyitukuatesako okumutavela, nokutuetela ouwa omunene. (Deuteronômio 28:13; 1 Samuel 15:​22) Otyo, tyesukisa okukala nomutima wokutavela. Tala ongeleka yovana va Zelofeade ovahikuena, kononthiki mba Moisesi. Mo va Isilayeli ankho ovana ovakuendye ovo vala vapondola okukala onomphinga mbo vohe. Iya omulume umue ankho utiwa Zelofeade wankhia tyihena ovana ovakuendye. Moluotyo, Jeova apopi okuti ovana vae ovahikuena vetano, ovo mavapiñgana ovipuka aviho via tate yavo. Mahi, ankho pena otyitumino vesukisa okutavela. Ankho vena okunepwa vala novana va Manasesi, opo epingo liavo litualeko okukala momuhoko wavo.​—⁠Números 27:​1-8; 36:6-8.

10 Ovana va Zelofeade ankho vena onthumbi yokuti atyiho matyiende nawa inkha vetavela ku Huku. Moluotyo, Ombimbiliya yati, ‘ovana va Zelofeade avalingi ngetyi Jeova atumumine Moisesi. Iya Maala, na Tirza, na Hogla, na Milka, na Noa, ovana va Zelofeade, avanepwa novimphumba via tate yavo. Vamue vanepwa mombunga ya Manasesi no ya Jose, opo epingo liavo litualeko okukala momuhoko wombunga ya tate yavo.’ (Números 36:​10-​12) Ovana ovo, vetavelele kotyitumino tya Jeova. (Josué 17:​3, 4) Tupu, hono Ovakristau vehenenepe vetavela otyitumino tya Huku, tyokunepa ‘vala mu Tatekulu.’​—⁠1 Coríntios 7:⁠39.

11, 12. Oñgeni Kalebe alekesile okuti ankho wayumba onthumbi mu Huku?

11 Tuesukisa okutavela ku Jeova movipuka aviho, ngetyi tyalingile omu Isilayeli Kalebe. (Deuteronômio 1:​36) Etyi ova Isilayeli vayovolwa ko Egitu motyita 16 Puetyi Kristu Eheneye, Moisesi watumine ovalavi 12 opo vakatale nawa otyilongo tyo Kanaa. Mahi povalavi ovo, 2 vala ovo Kalebe na Josue vaavelele ovanthu ondundo yokuyumba onthumbi mu Huku opo vanyingile motyilongo. (Números 14:​6-9) Etyi papita omanima 40, Josue na Kalebe ankho nkhele vena omuenyo, vatualako okulandula nawa Jeova. Moluotyo, Huku aholovona Josue opo atuale ova Isilayeli Motyilongo Evelaele. Anthi, ovalavi 10 vokuhena ekolelo ankho vankhiale mokueenda kuomanima 40 vakalele mehoko.​—⁠Números 14:​31-34.

12 Mokonda omukulu Kalebe wahupile kononkhia mbo va Isilayeli mehoko, ankho upondola okupopila Josue okuti: ‘Ame naenda na Jeova Huku yange movipuka aviho.’ (Tanga Josué 14:​6-9.) Puetyi Kalebe ankho ena omanima 85, waita opo apewe ofika yonomphunda ina Huku emulaele, namphila momapundaumbo omo nkhele ankho mukala onondyale vokuapama unene.​—⁠Josué 14:​10-15.

13. Namphila tuvasiwa novitateka, oityi tuesukisa okulinga opo tukapewe ondyambi?

13 Ngetyi Huku akuatesileko Kalebe ankho wokuna ekolelo nokutavela, nonthue metukuatesako inkha ‘tueenda nawa na Jeova movipuka aviho’. Tyina tutumbukilwa novitateka ovinene, Jeova metuvatela inkha ‘tueendela nawa monondyila mbae.’ Mahi, okulinga ngetyi tyalingile Kalebe, pamue tyipuiya. Ohamba Salomau wahimbikile nawa, mahi konyima ovakavi vae vemuhindila okufenda ono huku mbomatutu. Moluotyo, ‘kaendele vali nawa na Jeova ngetyi tyalingile tate yae David.’ (1 Reis 11:​4-6) Namphila tuvasiwa novitateka, tutualeiko okutavela ku Huku nomutima auho, okumupaka apeho komutue wetu.

Yumba Onthumbi mu Jeova Apeho

14, 15. Oityi ongeleka ya Noemi ikulongesa konthele yokuyumba onthumbi mu Huku?

14 Tuesukisa okuyumba onthumbi mu Huku tyina tuhena ehambu, haunene inkha tutala ngoti tutupu ekevelelo komutue. Tala oñgeni omukulukai Noemi akalele, etyi omulume wae novana vae vevali vankhia. Puetyi Noemi atunda ko Moabe okukondoka ko Judaa, eliyave okuti: ‘Muhandyihanei okuti Noemi enyina [lihangunua okuti, ‘Ehambu Liange’]. Anthi, ndyihanei okuti Mara, enyina [lihangununa okuti ‘Tyalula’], mokonda Wepondolo Aliho wandingila ovipuka vialula unene. Ame ankho ndyimuhona etyi napita, mahi Jeova wankhondola tyihena natyike. Omokonda yatyi mundyihanena okuti Noemi, putyina o Jeova wandyetela oluhepo, iya Wepondolo-Aliho oe wandyetela ononkhumbi?’​—⁠Rute 1:​20, 21.

15 Namphila Noemi ankho utupu ehambu, mahi tyina tutanga nawa omukanda wa Rute, ulekesa okuti watuaileko okuyumba onthumbi mu Jeova. Moluotyo, omuenyo wae aupiluluka unene! Omonaivi yae omuhepe Rute, anepwa na Boaz iya atyiti omona omulume. Noemi akala omusisi wolukembe olo. Ombimbiliya yati: ‘Ovakai ovomunthele yae avemupe enyina, avati: Ku Noemi kuatyitwa omona omulume. Iya avemuluku enyina okuti o Obede. Oe tate ya Jese he ya David.’ (Rute 4:​14-​17) Noemi na Rute mavakatutila opo vakale kombanda yoohi, iya Noemi makanoñgonoka okuti movana va Rute omo muatyitwa Jesus, Mesiya. (Mateus 1:​5, 6, 16) Ngetyi tyapita na Noemi, onthue katutyii onalupi matutumbukilwa novitateka. Mahi, tuyumbei apeho onthumbi mu Huku ngetyi Provérbios 3:​5, 6, itulunda okulinga. Yati: ‘Yumba onthumbi mu Jeova nomutima wove auho, wahakolele menoñgonoko liove muene. Muimbuka monondyila mbove ambuho, opo oe aviukise onondyila mbove.’

Yumba Onthumbi Mospilitu Sandu

16. Oñgeni ospilitu sandu ya Huku yakuatesileko ovakulu vamue kononthiki mbo va Isilayeli?

16 Inkha tupaka apeho Jeova komutue wetu, metuhongolela nospilitu sandu yae. (Gálatas 5:​16-​18) Ospilitu ya Huku yakuatesileko ovakulu 70 ankho vaholovonwa opo vavatele Moisesi ‘okutyinda omulemo wovanthu’ vo Isilayeli. Povakulu ovo, o Eldade vala na Medade vatumbulwa komanyina. Mahi ospilitu ya Huku yakuatesileko aveho okufuisapo otyilinga tyavo. (Números 11:​13-​29) Ovalume ovo ankho vali nonthilo na Huku, nokuayumbwa onthumbi, ovakuatyili, nga vakuavo vaholovonwa tete. (Êxodo 18:​21) Tupu, no Vakristau ovakulu vomawaneno hono, vena ovituwa ngovio.

17. Oñgeni ospilitu sandu ya Jeova yakuatesileko ovanthu pokutunga ekaka liefendelo?

17 Ospilitu sandu ya Jeova yali notyilinga tyakolela unene pokutungwa kuekaka liokufendela mehoko. Jeova waholovonene Besalele opo akale komutue movilinga viokuhonga atyiho tyesukisa pala okufiwisa nokutunga ekaka liefendelo. Alae ‘okumuyulisa ospilitu ya Huku nounongo no nondunge nokunoñgonoka ovipuka viatyo aviho viesukisa. (Êxodo 31:​3-5) Bezalele waundapele novalume ‘vomutima omunongo’ na Oholiabe omukuatesiko wae pokufuisapo ovilinga ovio viakolela. Tupu, ospilitu ya Jeova yalundile ovanthu vomitima viotyali okuava ovipuka ankho visukisa. (Êxodos 31:6; 35:​5, 30-​34) Tupu, hono ospilitu sandu yavela ovaumbili va Huku ondundo yokulinga atyiho vapondola pala okuvatela ovilinga Viouhamba wa Huku. (Mateus 6:​33) Pamue onthue tuvanongo kovipuka vimue. Mahi, tuesukisa okulikuambela okuita ospilitu sandu, nokuyeka ituhongolele, inkha tuhanda okufuisapo ovilinga Jeova etuavela hono.​—⁠Lucas 11:⁠13.

Fenda Apeho Jeova wo Ngombo Yovita

18, 19. (a) Ospilitu sandu ya Huku itukuatesako okukala novituwa patyi? (b) Oityi ulilongesila kongeleka ya Simiau na Ana?

18 Ospilitu sandu ituavela onthilo itukuatesako okupaka apeho Jeova komutue wetu. Kohale ovanthu va Huku vapopililwe okuti: ‘Muna okukala nonthilo na Jeova wo Ngombo yovita, mokonda osandu.’ (Isaías 8:​13, Ombimbiliya Byington) Simeau na Ana ankho vali ovakulu vonthilo mo Jelusalei kotyita tyotete. (Tanga Lucas 2:​25-38.) Simiau ankho una onthumbi momaulo apopia konthele ya Mesiya, iya akala ‘nokukevelela eungumaneso lio Isilayeli.’ Huku wemupele ospilitu sandu yae, emulekesa okuti makala nomuenyo alo Mesiya eya. Iya atyiende umue ngotyo. Onthiki imue menima lia 2 P.K.E, Maliya ina ya Jesus na Jose he koutekuli, avemutuala mondyuo ya Huku. No nonkhono mbospilitu sandu, Simiau wapopile onondaka mbeulo lia Mesiya, nomuihamo wa Maliya, etyi Jesus makapapelwa momuti. Mahi, nkhele soka kehambu Simiau akalele nalio etyi akuata pomaoko ae “Kristu ya Jeova”! Simiau waavela ovaumbili va Huku hono ongeleka ongwa unene!

19 Omuhepe Ana ankho wokuna omanima 84, tupu ‘ankho ukahi apeho mondyuo ya Huku’. Ankho uumbila Jeova otyitenya no tyinthiki kumue ‘nomalikuambelo nokulia okuleveka.’ Tupu, Ana ankho opo ekahi etyi Jesus aetwa mondyuo ya Huku. Ahambukwa unene etyi amona una ankho makakala Mesiya! Moluotyo, “ahimbika okupandula Huku nokupopia konthele yomona oo, kovanthu aveho ankho vakevelela eyovo lio Jelusalei.” Ana walundilue okupopila vakuavo onondaka ombo onongwa! Ngetyi tyalingile Simiau na Ana, Ovakristau ovakulu hono, vena ehambu enene, mokonda nkhele vapondola okukala Onombangi mba Jeova nokumuumbila.

20. Tyilinge tuvana ine tuvakulu, oityi tuesukisa okulinga? Omokonda yatyi?

20 Tyilinge tuvana ine tuvakulu, atuho tuesukisa okupaka apeho Jeova komutue wetu. Moluotyo oe metukuatesako mononkhono tukahi nokulinga pala okupopila vakuetu konthele youhamba wae no yovilinga viae vihuvisa. (Salmo 71:​17, 18; 145:​10-​13) Mahi, inkha tuhanda okuhumba Jeova, tuna okukala novituwa vimuhambikiswa. Inkha tulilongesa vali omahipululo omakuavo Ombimbiliya, oityi matunoñgonoka konthele yovituwa viatyo ovio?

Oñgeni Ove Mokumbulula

• Oñgeni tuanoñgonoka okuti Jeova utehelela omalikuambelo?

• Omokonda yatyi tuesukisila okutavela ku Huku movipuka aviho?

• Namphila pamue tuhena ehambu, omokonda yatyi tuesukisila okuyumba onthumbi mu Jeova?

• Oñgeni ospilitu sandu ya Huku ikuatesako ovanthu vae?

[Olutalatu pefo 8]

Jeova watehelele omalikuambelo a Neemia

[Olutalatu pefo 9]

Okuhinangela oñgeni onkhalelo yomuenyo wa Noemi yapilulukile, matyituvatela okuyumba onthumbi mu Jeova

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma