Omuenyo Wahapu Pano Pohi—Ekevelelo Huku Aava
“Ovipuka aviho viaetuako viapakwa menyoneko . . . mahi, nekevelelo.”—ROMANOS 8:20.
1, 2. (a) Omokonda yatyi ekevelelo liomuenyo wahapu pano pohi liakolela unene kuonthue? (b) Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vatomba ekevelo liomuenyo wahapu pano pohi?
HAMUE uhinangela ehambu wali nalio etyi vanoñgonoka otyikando tyotete okuti apaka katutu, ovanthu kavakakulupa vali kavakankhia, mahi mavakakala nomuenyo wahapu pano pohi. (João 17:3; Revelação 21:3, 4) Ove una ehambu liokupopila vakuenyi ekevelo lio Vihonekwa. Anthi, ekevelo liomuenyo wahapu, onthele yakolela unene movilinga viokuivisa onondaka onongwa. Otyo tyipilulula onkhalelo yetu yomuenyo.
2 Haunene, onongeleya mbo Vakristau vomouye mbutomba ekevelelo liomuenyo wahapu pano pohi. Ombimbiliya ilongesa okuti ohande inkhia, mahi movikapela ovinyingi ovanthu valongesa okuti ohande kainkhi, ihupa tyina omunthu ankhia aikakala kouye wospilitu. (Ezequiel 18:20) Moluotyo, ovanthu ovanyingi vapatana tyina vapopilwa konthele yomuenyo wahapu pano pohi. Tupondola okulipula okuti: Ombimbiliya ilongesa umue tyili ekevelo olio? Onalupi Huku etyihololola tete kovanthu?
“Ovipuka aviho Viaetuako Viapakwa Menyoneko . . . Mahi, Nekevelelo.”
3. Oñgeni ehando lia Huku konthele yovanthu liomoneka ponthimbi yovanthu?
3 Ehando lia Jeova konthele yovanthu liamoneka nawa ponthimbi yovanthu. Huku walekesile nawa ku Andau okuti makalako apeho inkha utavela. (Gênesis 2:9, 17; 3:22) Ovana votete va Andau ankho vanoñgonoka okuti ovanthu valinga onkhali, iya ovipuka ankho veluete vityilekesa nawa. Ombundi yotyikunino tyo Endene aiikwa, iya ovanthu avahimbika okukulupa nokunkhia. (Gênesis 3:23, 24) Mokueenda kuomuwo, omanima ovanthu ahimbika okutepuluka. Andau wakalele omanima 930. Vokuahupile Kombila Onene, umue o Sem wakalele omanima 600, iya omona wae Arpaxade wakalele 438. Tate ya Abraiau, Tera, wakalele omanima 205. Abraiau wakalele omanima 175, omona wae Isake wakalele omanima 180, iya Jako wakalele omanima 147. (Gênesis 5:5; 11:10-13, 32; 25:7; 35:28; 47:28) Ovanthu ovanyingi vekahi nokuimbuka okuti omanima ovanthu ekahi nokutepuluka—ekevelo liomuenyo wahapu liavomba! Okuti tuna ehunga liokuti makukakala omuenyo wahapu?
4. Onthumbi patyi ovanthu vekolelo kohale ankho vena yokuti Huku makapindulapo etyi Andau avombesa?
4 Ondaka ya Huku yati: “Ovipuka aviho viaetuako [ovanthu] viapakwa menyoneko . . . mahi, nekevelelo.” (Romanos 8:20) Ekevelo patyi? Eulo liotete Liombimbiliya lipopia konthele “yombuto” ‘maikamiangula omutwe wonyoka.’ (Tanga Gênesis 3:1-5, 15.) Pala ovanthu vekolelo, omulao Wombuto wava ekevelo liokuti Huku kayekelepo ehando liae konthele yovanthu. Otyo tyavela ovanthu nga Abele na Noe ehunga liokutavela okuti Huku makaava vali ononkhano onongwa Andau avombesa. Ovanthu ovo vaimbuka okuti ‘ombuto okutyopwa kotyikomeko’ otyo tyakutikinya okumomesa ohonde.—Gênesis 4:4; 8:20; Hebreus 11:4.
5. Oityi tyilekesa okuti Abraiau ankho una onthumbi metutilo?
5 Tala Abraiau. Etyi Abraiau alolwa, “wapakulile Isake, . . . omona wae wongunga.” (Hebreus 11:17) Omokonda yatyi akalele nehando liokuava omona wae? (Tanga Hebreus 11:19.) Ankho wayumba onthumbi metutilo! Abraiau wapopia okuti ankho utavela okuti makuya etutilo. Kuatyiho otyo, Jeova waavelele Abraiau na Sara omukai wae olutyito avakala nomona namphila ankho vakulupa. (Gênesis 18:10-14; 21:1-3; Romanos 4:19-21) Abraiau tupu ankho wapamena mondaka ya Huku. Huku wemupopilile okuti: “Una makaihanwa okuti ombuto yove omenyina lia Isake.” (Gênesis 21:12) Ngotyo, Abraiau ankho una omahunga omawa okukevelela okuti Huku matutilisa Isake.
6, 7. (a) Omphango patyi Jeova alingile na Abraiau? (b) Oñgeni omphango Jeova alingile na Abraiau yaeta ekevelelo pala ovanthu?
6 Mokonda ankho Abraiau una ekolelo liapama, Jeova walinga nae omphango konthele yomona wae, ine “ombuto.” (Tanga Gênesis 22:18.) Onthele yotete “yombuto” oyo, o Jesus Kristu. (Gálatas 3:16) Jeova wapopilile Abraiau okuti “ombuto” maikelityita nokuliyawisa “ngetyi tyikahi ononthungululu peulu, neheke likahi konthele yelunga,” ombalulo ankho yeheiwe na Abraiau. (Gênesis 22:17) Mahi, konyima ombalulo oyo aiholololwa. Jesus Kristu no 144.000, mavakatumina nae Mouhamba wae, ovo “ombuto.” (Gálatas 3:29; Revelação 7:4; 14:1) “Omalongo aeho kombanda yoohi . . . maekeliavela ononkhano onongwa” menyina Liouhamba wa Mesia.
7 Tyipondola Abraiau ankho kanoñgonokele nawa ehangununo liomphango Jeova alingile nae. Anthi, Ombimbiliya yati Abraiau ankho ukevelela epundaumbo lina elisesu liotyotyili. (Hebreus 11:10) Epundaumbo olio Ouhamba wa Huku. Opo Abraiau akatambule ouwa utundilila Kouhamba oo, ankho una okukala vali nomuenyo. Omuenyo wahapu pano pohi mauya netutilo. Omuenyo wahapu maukapewa vana mavahupu ko Armagedon ine ovovana mavakapinduluapo kononkhia.—Revelação 7:9, 14; 20:12-14.
“Ospilitu Yava Ononkhono Momutima Wange”
8, 9. Omokonda yatyi omukanda wa Job kaupopi vala ononkhumbi mbomunthu wike?
8 Pokati komanima omphokole ya Abraiau, Jose nomuuli Moisesi, kuakalele omulume umue utiwa o Job. Mombimbiliya omukanda wa Job, tyafuile wahonekua na Moisesi, wahangununa omokonda yatyi Jeova ayekela Job amone ononkhumbi noñgeni mbamanuhuka. Anthi, omukanda wa Job kaupopi vala konthele yomulume wike wamuene ononkhumbi, mahi muakutikinya ovanthu aveho no noandyu. Omukanda upopia unene ouviuki woutumini wa Jeova. Uhololola ekolelo nekevelo liomuenyo pala ovaumbili aveho va Huku kombanda yoohi, okukutikinyamo etyi tyapopilwe mo Endene. Namphila Job ankho ahanoñgonokele ovipuka ovio, kayekele omapanga ae etatu emuhindile okusoka okuti katuaileko nekolelo liae. (Jó 27:5) Otyo tyipondola okupameka ekolelo lietu, nokutukuatesako okuimbuka okuti tupondola okukolela, nokuamena outumini wa Jeova.
9 Etyi omapanga ana etatu elilekesa ngatyina ankho vahanda okuungumanesa Job vamana okupopia, “Eliuu omona wa Balakele, omu Mbuzita, akumbulula.” Oityi tyemuhindila okupopia? Oe wati: “Ame ndyina onondaka ononyingi.” “Ospilitu yava ononkhono momutima wange.” (Jó 32:5, 6, 18) Namphila Eliuu apopile kononkhono mba Huku, wafuisilepo onthyulilo yononkhumbi mba Job, tupu onondaka mbae mbakolela pala vakuavo. Otyo tyiava ekevelo pala aveho vapamena mu Huku.
10. Oityi tyilekesa okuti onondaka mba Jeova pamue mbupopilwa omunthu wike mahi opala ovanthu aveho?
10 Jeova pamue waava onondonga pala omunthu wike, mahi mbukuatesako ovanthu aveho. Otyo tyipondola okutalelwa keulo lia Daniele lipopia konthele yondyoi ya Nambukondonosole Ohamba yo Mbambilonia, etyi amona omuti omunene watetua. (Daniel 4:10-27) Namphila ondyoi oyo yafuiswapo mu Nambukondonosole, mahi ipopia konthele ya tyimue tyavilapo vali. Otyo tyilekesa okuti ouhamba wa Huku konthele yoohi ankho wakaleluapo noutumini wo nohamba mbatuka Kohamba David, ankho mauya okumoneka vali tyina pamalambe omanima 2.520, okuhimbikila menima 607 P.K.E.a Ouhamba wa Huku konthele yoohi aiho wahimbika okumoneka vali etyi Jesus Kristu apumphikwa Kouhamba wo keulu menima 1914. Nkhele soka oñgeni ouhamba wa Huku apa katutu maukafuisapo ekevelo liovanthu vana vetavela!
“Mutyilika ko Kondyembo!”
11. Onondaka mba Eliuu mbalekesa tyi konthele ya Huku?
11 Okukumbulula Job, Eliuu wapopia konthele “yonkhuanangolo, omutumwa, wike pokati kovanthu ovityita ekwi, opo apopile ovanthu ouviuki wae.” Iya inkha onkhuanangolo oo umuitilako opo Huku emuevele? Eliuu wati: “Moluotyo oe [Huku] wemupanda ati: ‘Mutyilika ko kondyembo! Navasa etyi tyimuyovola! Ohitu yae maikatalala vali tyipona pouna. Akondoka vali kononthiki mboukuendye wae.’” (Jó 33:23-26) Onondaka ombo mbulekesa ehando lia Huku liokutavela “ofeto yeyovo” ine “okupata” opo aamene ovanthu vokuelivela.—Jó 33:23, okatoi.
12. Onondaka mba Eliuu mbuava ekevelo patyi kovanthu?
12 Eliuu tyafuile ankho kanoñgonokele nawa etyi tyihangununa ofeto yeyovo, ngetyi ovauli vahanoñgonokele nawa ovipuka aviho vahoneka. (Daniel 12:8; 1 Pedro 1:10-12) No ngotyo, onondaka mba Eliuu mbulekesa ekevelo liokuti Huku metavela ofeto yeyovo, nokuyovola ovanthu kekulupo no kononkhia. Onondaka mba Eliuu mbuava ekevelo ewa liomuenyo wahapu. Omukanda wa Job ulekesa okuti makuya etutilo.—Jó 14:14, 15.
13. Ehangununo patyi Ovakristau vavasa monondaka mba Eliuu?
13 Hono, onondaka mba Eliuu mbutualako nesilivilo enene pala Ovakristau ovanyingi vena ekevelo liokuhupa kehanyauno liouye uno. Puvana mavakahupa pena vokuakulupa mavakakondoka kononthiki mboukuendye wavo. (Revelação 7:9, 10, 14-17) Tupu, vana mavakatutila navo mavakakondoka kononthiki mboukuendye wavo, avatualako okukala nehambu kumue novanthu vekolelo. Tyotyili, tyilinge Ovakristau ovalembulwa vana mavakamona omuenyo wokuhankhi vali keulu, iya “onongi onokhuavo” mba Jesus mavakamona omuenyo wahapu pano pohi, inkha vakolela motyilikutila tyeyovo tya Kristu.—João 10:16; Romanos 6:23.
Ononkhia Mambukapolwa Mohi Aiho
14. Oityi tyilekesa okuti ankho kuna etyi tyakolela vali tyipona Ovitumino viapelwe Moisesi opo ova Isilayeli vakale nekevelo liomuenyo wahapu?
14 Ombuto ya Abraiau yeya okukala elongo lielikalela etyi yanyingila momphango youpanga na Huku. Etyi Jeova ava Otyitumino otyo, wati: “Muna yokupaka nawa ovitumino viange, natyiho nemupopila, nokuvifuisapo mokonda vikalesa nomuenyo omunthu.” (Levítico 18:5) Mokonda ankho ova Isilayeli kavetyivili okufuisapo Ovitumino monkhalelo yaoya, ovitumino ankho vivelekesa okuti vahitiswa, moluotyo ankho vesukisa okuyovolwa.—Gálatas 3:13.
15. David wahonekele konthele yononkhano patyi onongwa komutue?
15 Konyima ya Moisesi Jeova wakuatesileko vali ovahoneki ovakuavo Vombimbiliya opo vapopie ekevelelo liomuenyo wahapu. (Salmo 21:4; 37:29) Mongeleka, Davi omuhoneki wo no salmu wamanuhulile omukanda wae okupopia konthele yefendelo liotyotyili mo Siau no nondaka ombu: “Oko Jeova apopia okuti kukale ononkhaneno onongwa, tyotyili, omuenyo wahapu.”—Salmo 133:3.
16. Menyina lia Isaia omulao patyi Jeova alinga konthele “yoohi aiho” komutue?
16 Jeova watumine omuuli Isaia ahoneke konthele yomuenyo wahapu pano pohi. (Tanga Isaías 25:7, 8.) Tueihamenwa ngatyina tuakutwa ‘otyimphwiyu’, otyo tyilekesa okuti onkhali no nonkhia vimonesa ovanthu ononkhumbi. Jeova walaa ovanthu okuti onkhali no nonkhia mavikanyimuako “kombanda yoohi aiho.”
17. Eulo patyi motyilinga tya Mesia liaukula ondyila yomuenyo wahapu?
17 Tupu tala Otyitumino tyapelwe Moisesi ankho tyipopia konthele yotyinkombo otyituei tya Azazele. Otyikando tyike menima, Monthiki yoviawa, omunene-nakwa, ankho una ‘okupaka omaoko ae aeho komutue wotyikombo otyituei tyina omuenyo, aendesa ovivi vio va Isilayeli, iya evipake komutue wotyikombo iya otyikombo otyo, atyityindi ononkhali mbavo atyimbutuala mohika.’ (Levítico 16:7-10, 21, 22) Isaia waulile okuya kua Mesiya, makalinga otyilinga tyelifwa notyo kutyinda “ovivi” “nononkhumbi” “no nonkhali mbovanthu ovanyingi,” nokuikula ondyila pala omuenyo wahapu.—Tanga Isaías 53:4-6, 12.
18, 19. Ekevelo patyi liapopiwa unene mu Isaías 26:19 no mu Daniel 12:13?
18 Menyina lia Isaia, Jeova wapopilile ovanthu vae okuti: “Vove vokuankhia mavakala nomuenyo. Otyivimbi tyange, matyipindukapo. Onwe vokukahi momaendo, pindukeipo iya amukwilila nehambu! Mokonda eyombo lienyi, likahi ngeyombo liotyimimi, iya oohi maiyeke alo umue vokuankhia vatundemo.” (Isaías 26:19) Ovihonekwa vio Hebreu vilekesa nawa ekevelo lietutilo no liomuenyo wahapu kombanda yoohi. Etyi Daniele, ankho ena omanima alamba po 100, Jeova wemupopilile okuti: “Mokapululukuapo, konthyulilo yononthiki mokapindukapo otambula ondyambi yove.”—Daniel 12:13.
19 Mokonda yekevelo lietutilo, Marta wapopilile Jesus konthele yononkhia mbomphange yae okuti: “Ndyityii okuti makapindukapo metutilo monthiki yahulilila.” (João 11:24) Okuti onondonga mba Jesus novihonekwa viovalongwa vae, viapilululile ekevelo olio? Okuti omuenyo wahapu kombanda yoohi, olio ekevelo Jeova avela ovanthu? Omakumbululo omapulo oo maakapopiwa monthele mailandulako.
[Onondaka Poutoi]
a Tala okapitulu 6 komukanda Preste Atenção à Profecia de Daniel!
Upondola Okuhangununa?
• Ovanthu “vapakwa menyoneko” opo vakale nekevelo patyi?
• Oityi tyilekesa okuti Abraiau ankho una onthumbi mekevelo lietutilo?
• Onondaka Eliuu apopila Job mbuava Ekevelo patyi pala ovanthu?
• Oñgeni Ovihonekwa vio Hebreu vipopia ekevelelo lietutilo nomuenyo wahapu pano pohi?
[Olutalatu pefo 11]
Onondaka Eliuu apopila Job mbuava ekevelo liokuti ovanthu mavakayovolwa kekulupo nokononkhia
[Olutalatu pefo 12]
Daniele wapopililwe okuti makapinduluapo konthyulilo yononthiki