Hetekela Una Walaa Omuenyo Wahapu

1. Ounongo patyi upondola okutukuatesako okuhetekela Jeova?

JEOVA wetutunga nounongo wokunoñgonoka oñgeni vakuetu velitehelela, namphila tuhenekale motyitateka otyo. (Tanga Efésios 5:1, 2.) Oñgeni ounongo oo utukuatesako okuhetekela Jeova? Iya omokonda yatyi tuesukisila okutala nawa oñgeni tuundapesa ounongo oo?

2. Oñgeni Jeova elitehelela tyina tuna ononkhumbi?

² Jeova wetulaa ovipuka oviwa maviya komutwe atuahakamona vali ononkhumbi. Ovalembulwa “nonongi ononkhuavo,” vakevelela omuenyo wahapu, tyilinge pano pohi ine o keulu. (João 10:16; 17:3; 1 Coríntios 15:53) Mahi Jeova wii oluihamo tukala nalo tyina hono tumona ovipuka ovivi. Kohale, Jeova weihamenenwe unene etyi ovanthu vae vamwene ononkhumbi ko Egitu. “Otyo tyemunumanesile unene.” (Isaías 63:9) Konyima, etyi ovanthu vae vekahi nokupindulapo ondyuo yae, avatili owoma onondyale mbavo, Jeova anoñgonoka oñgeni velitehelela. Evepopila okuti: “Una ukuata kuonue, ukahi nokutoma meiho liange.” (Zacarias 2:8) Ngetyi ina ehole olukembe lwae, Jeova uhole ovaumbili vae iya uhanda okuvekuatesako. (Isaías 49:15) Tuhetekela oluembia lwa Jeova tyina tuovola okunoñgonoka oñgeni vakuetu velitehelela, atulingi ngatyina nonthue tukahi motyitateka tyavo.—Salmo 103:13, 14.

JESUS WAHETEKELELE JEOVA AKALA NOHOLE NOVANTHU

3. Oñgeni Jesus elitehelele konthele yovanthu?

³ Jesus unoñgonoka oñgeni ovanthu vakala tyina vamona ononkhumbi, namphila ehenekale motyitateka ngo tyavo. Mongeleka, ankho utyii okuti omuenyo wovanthu ovanyingi kawapepukile. Ononkhalamutwe mbonongeleya ankho vevekemba iya ankho vahinda ovitumino ovinyingi viahatukile ku Huku. Ovanthu ovanyingi ankho vena owoma nononkhalamutwe ombo. (Mateus 23:4; Marcos 7:1-5; João 7:13) Namphila ankho Jesus ehevetili owoma nokuhetavela komatutu avo, ankho unoñgonoka oñgeni ovanthu velitehelela. Jesus ankho tyimuihama unene okutala oonya ovanthu valingwa. Ankho kavakuatesuako, ankho vekahi “ngo nongi mbehena omunthita.” (Mateus 9:36) Jesus welilongesilile ku Tate yae okukala nohole novanthu nokukala “nokankhenda notyieve.”—Salmo 103:8.

4. Etyi ankho Jesus amuene ovanthu vamona ononkhumbi oityi alingile?

⁴ Tyina Jesus ankho atala ovanthu vamona ononkhumbi, ankho uvekuatesako mokonda uvehole. Ankho ukahi nga Tate yae. Mongeleka, nthiki imwe etyi Jesus nono apostolu mbae vamana okulinga oungendi wokukaivisa, mokonda ankho vepuila iya ankho vahanda okupululukuapo pomphangu imwe yahaviele. Mahi, Jesus amono ovanthu ovanyingi ankho vemukevelela. Wanoñgonoka okuti ovanthu vesukisa okukuatesuako, nongotyo namphila ankho aponwa, “ahimbika okuvelongesa ovipuka ovinyingi.”—Marcos 6:30, 31, 34.

KALA NOHOLE NGA JEOVA

5, 6. Inkha tuhanda okukala nohole nga Jeova, oityi tuna okulinga? Popia ongeleka. (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁵ Inkha tuhanda okukala nohole nga Jeova, oityi tuna okulinga? Soka kongeleka ei. Omukuatate umwe omukuendye utiwa Alan. Usoka kombuale yehetyivili okuenda nokuhamonopo nawa. Alan asoko konondaka mba Jesus mbati: “Ngetyi muhanda ovanthu vemulinge, tupu nonue otyo muvelinga.” (Lucas 6:31) Alan elipulu okuti: ‘Oityi ndyihanda vakuetu vandingileko? Alan ati, ‘ame nahanda ñgeno vakuetu vakayumba ombola naame!’ Mahi ombuale ei kaityivili okuhateka nokuyumba ombola. Ngotyo, Alan wesukisa okulipula ngetyi: ‘Inkha nali ngomukuatate oo, oityi ñgeno nahanda vakuetu vandingileko?’

⁶ Namphila Alan omukuendye, wahetekela okusoka oñgeni apondola okulitehelela inkha wali ombuale. Akala omuvo omunyingi nomukuatate oo wakulupa, otyo emutehelela nawa tyina apopia. Aimbuka okuti katyapepukile komukuatate oo wakulupa okutanga Ombimbiliya, nokuenda umbo na umbo movilinga viokuivisa. Alan etyimono oñgeni apondola okumukuatesako iya ankho pahe uhanda okulinga atyiho evila opo emukuateseko. Tyina tunoñgonoka oñgeni vakuetu velitehela, nokuvelekesa ohole, matuhetekela Jeova.—1 Coríntios 12:26.

7. Oñgeni tupondola okunoñgonoka ovitateka viovakuatate vetu?

⁷ Hapeho tyapepuka okunoñgonoka oñgeni vakuetu vakala tyina vamona ononkhumbi, haunene inkha katunekale motyitateka ngotyo. Mongeleka, ovakuatate ovanyingi olutu luavo luihama mokonda vavela, ine vena otyipute ine omokonda vakulupa. Vamwe vamona unene ononkhumbi mokonda vena unene otyiho ine omokonda kohale vavetailwe. Vamwe vatekula ovana aveke ine mombunga yavo muna ovanthu vahaumbila Jeova. Ovanthu aveho vena ovitateka, iya vielikalela novietu. Mahi tuhanda okulekesa ohole kuvakuetu nokuvekuatesako. Ngotyo, oityi tuna okulinga? Kese umwe wesukisa okukuatesuako monkhalelo yelikalela. Ngotyo, inkha tutehelela nawa iya atuovola okunoñgonoka oñgeni omunthu elitehelela, matumono onkhalelo yaviuka yokumukuatesako. Hamwe tupondola okumuhinangelesa oñgeni Jeova elitehelela konthele yovitateka viae. Ine hamwe tupondola okumukautesako mononkhalelo ononkhuavo. Tyina tulinga ngotyo, tukahi nokuhetekela Jeova.—Tanga Romanos 12:15; 1 Pedro 3:8.

KALA NOKANKHENDA NGA JEOVA

8. Oityi tyakuatesileko Jesus okukala nokankhenda?

⁸ Jeova una okankhenda novanthu aveho. (Lucas 6:35) Iya Jesus ukahi nga Tate yae. Oityi tyakuatesileko Jesus okukala nokankhenda novanthu etyi ali pano pohi? Ankho usoka oñgeni ovanthu vapondola okulitehela netyi apopia netyi alinga. Mongeleka, omukai umwe ankho ulinga ovipuka ovivi weile ponthele ya Jesus. Omukai oo alili unene iya ononkhuka mbae otyo mbutokela konomphai mba Jesus. Jesus etyimono okuti omukai oo welivela unene mokonda yovipuka ovivi alinga. Jesus waimbuka okuti inkha kakala nokankhenda nae, meihamenwa vali unene. Ngotyo emupandula mokonda yetyi alinga iya emuevela. Jesus tupu apopi nokankhenda nomu Faliseu umwe wehetavelele etyi alinga omukai oo.—Lucas 7:36-48.

9. Oityi tyipondola okutukuatesako okulekesa okankhenda nga Jeova? Popia ongeleka.

⁹ Oñgeni tupondola okukala nokankhenda nga Jeova? Tuesukisa okusoka tyina tuhenepopie ine okulinga otyipuka tyimwe opo tulekese okuti tuhole vakuetu, iya katuhande okulinga natyike tyivenumanesa. Paulu wahoneka okuti Omukristau “kesukisa okulwa, mahi, wesukisa okukala ondalawa novanthu aveho.” (2 Timóteo 2:24) Mongeleka, soka oñgeni upondola okulekesa okankhenda motyitateka etyi: Inkha omuhona wove kekahi nokulinga nawa ovilinga viae, oityi molingi? Inkha omukuatate umwe ukamba Komaliongiyo palamba onohanyi ononyingi, oityi momupopila? Inkha ukahi nokuivisa iya omunthu umwe ekupopila okuti utupu omuwo wokupopia noove, oñgeni mokala nae nokankhenda? Inkha omukai wove ukupula oityi walingila otyipuka tyimwe ohemutolela, okuti mopopi nae nokankhenda? Tuesukisa okusoka oñgeni vakuetu mavelitehelela noñgeni onondaka mbetu mbuvekalesa. Ngotyo matunoñgonoka etyi tupondola okupopia nokulekesa okankhenda nga Jeova.—Tanga Provérbios 15:28.

KALA OMUNONGO NGA JEOVA

10, 11. Oñgeni tupondola okulilongesila ku Jeova nokukala ovanongo? Popia ongeleka.

¹⁰ Jeova omunongo wavilapo, iya utyivila okutala etyi matyikamoneka komutwe. Namphila onthwe katutyivili okutala etyi matyikamoneka komutwe, mahi tupondola okukala ovanongo. Ñgeni? Tyina nkhele tuehenelinge omatokolo, tupondola okusoka oñgeni maetukalesa noñgeni maakalesa vakuetu. Onthue katupondola okukala ngo va Isilayeli. Kavasokele kuetyi matyimoneka-po inkha kavetavela ku Jeova. Tupu kavasokele koupanga wavo na Jeova nokovipuka aviho evelingila. Mokonda Moisesi waimbuka ovipuka ovio, ankho utyii okuti ova Isilayeli mavakalinga etyi tyahaviukile. Evepopila okuti: “Ovo elongo liehetavela okuviyulwa, iya pokati kavo petupu enoñgonoko. Inkha ñgeno vakalele nenoñgonoko! Ñgeno vetyivila okuimbuka etyi matyivemonekela komutwe.”​—Deuteronômio 31:29, 30; 32:28, 29.

¹¹ Mongeleka, inkha una omunthu uhanda, hinangela okuti tyipondola okupuiya okulityilika okukala unene ponthele yae nokuyunga omahando otyihola. Nongotyo wahalinge natyike tyipondola okunyona oupanga wove na Jeova. Tyihe otyo vala, kala omunongo iya lityilika ovitateka. Tehelela elondolo lia Jeova: “Omunthu wokualunguka oyou utala otyivi iya akaholama, mahi, omunthu uhena onondunge wenda vala iya akamona ononkhumbi.”—Provérbios 22:3.

TALA NAWA ETYI USOKA

12. Oñgeni etyi tusoka tyipondola okutunyona?

¹² Omunthu omunongo uyunga nawa omalusoke ae. Omalusoke etu apondola okutukuatesako ine okutunyona, ngetyi otupia tupondola okutukuatesako ine okutunyona. Tyina tuundapesa otupia nonondunge, tupondola okutukuatesako okuteleka. Mahi inkha katuundapesa otupia nonondunge tupondola okuyoka ondyuo yetu ine okutuipaa. Otyo tyelifwa netyi tusoka. Tyina tusoka kovipuka tulilongesila ku Jeova, otyo otyiwa pala onthwe. Mahi inkha tutualako okusoka komaundalelapo, nokusoka onthue muene okulinga ovipuka ovivi, matupeleya unene ovipuka ovio atuhande okuvilinga. Otyo tyipondola okunyona oupanga wetu na Jeova.—Tanga Tiago 1:14, 15.

13. Oityi ankho Eva asokele konthele yomuenyo wae?

¹³ Tupondola okulilongesila komukai wotete, Eva. Jeova wapopilile Andau na Eva opo vahalie kotyinyango “tyomuti wenoñgonoko liotyiwa notyivi.” (Gênesis 2:16, 17) Mahi Satanasi apopila Eva okuti: “Tyotyili kamamunkhi. Mokonda, Huku utyii okuti onthiki muliako omaiho enyi maikuka, iya amukala nga Huku, okunoñgonoka otyiwa notyivi.” Eva wasokele unene komuenyo omuwa apondola okukala nao inkha uliholovonena etyi tyaviuka netyi tyapenga. Atualako okusoka kuotyo, iya “amono okuti omuti omuwa pala okulia, nokuutala.” Oityi tyamonekelepo? “Atokolako otyinyango ali. Etyi omulume wae eya, tupu emuavela, iya nae ali.” (Gênesis 3:1-6) Moluotyo, “onkhali yanyingila mouye, iya onkhali yaeta ononkhia.” (Romanos 5:12) Eva ankho ñgeno katualako okusoka okulinga etyi tyapenga!

14. Omalondolo patyi Ombimbiliya ituavela konthele youndalelapo?

¹⁴ Tyotyili, onkhali ya Eva ankho haundalelapo. Mahi Ombimbiliya itulondola nokuayandyuluka opo tuhasoke kokulinga oundalelapo. Jesus wati: “Kese una utualako okutala omukai, nepeleyo lio kumuhanda, ngotyo momutima walingale nae oumbalehi.” (Mateus 5:28) Tupu, Paulu walondola okuti: “Muahapangei omahando ohitu.”—Romanos 13:14.

15. Omalumono patyi tuesukisa okusoka, iya omokonda yatyi?

¹⁵ Ombimbiliya tupu ipopia okuti tupondola okusoka kokuhambukiswa Jeova iya atuhasoko okukala ovahona. Namphila omunthu omuhona, onombongo mbae kambupondola okumuyovola. (Provérbios 18:11) Jesus wapopia okuti owova inkha omunthu ulipakela omalumono mahi ahapake tete Jeova momuenyo wae. Omunthu oo, “hamuhona komaiho a Huku.” (Lucas 12:16-21) Tyina tupaka “omalumono keulu” mokulinga ovipuka vihivilika Jeova, matuhambukiswa Jeova iya nonthue matukala nehambu. (Mateus 6:20; Provérbios 27:11) Iya okukala noupanga omuwa na Jeova tyakolela vali kovipuka aviho.

WAHATUALEKO OKUKALA NOTYIHO

16. Oityi tyipondola okutukuatesako tyina tuna otyiho?

¹⁶ Inkha tuovola okukala ovahona mouye uno, matyitukalesa vali unene notyiho. (Mateus 6:19) Jesus wapopia okuti aveho vatualako okukala notyiho nonombongo matyivepuiya okupaka tete Ouhanba wa Huku momuenyo wavo. (Mateus 13:18, 19, 22) Tupu, ovanthu vamwe apeho vena otyiho novipuka ovivi vipondola okuvemonekela. Mahi inkha tutualako okukala notyiho, tupondola okuvela ine tutepulula ekolelo lietu mu Jeova. Ngotyo, tuna okukala nonthumbi yokuti Jeova metukuatesako. Ombimbiliya yapopia okuti “otyiho momutima womunthu tyimusoyesa, mahi ondaka ongwa oyo imuhambukiswa”. (Provérbios 12:25) Ngotyo, inkha usukalala notyipuka tyimwe, popia nomunthu uumbila Jeova nokukuii nawa. Ovoho, nomulume wove ine omukai wove ine epanga ewa upondola okukuavela ondundo yokuyumba onthumbi mu Jeova nokukukuatesako okuahakala notyiho.

17. Oñgeni Jeova apondola okutukuatesako tyina tuna ovitateka?

¹⁷ Jeova wii vali nawa oñgeni tulitehelela tyipona ovanthu aveho, iya upondola okutukuatesako okutula omutima tyina tuna otyiho. Paulu wahoneka okuti: “Muhakalei notyiho notyipuka natyike, mahi, muaviho, itei unene ku Huku nomalikuambelo kumwe nolupandu. Iya ombembwa ya Huku, ipona onondunge nomalusoke aeho, maiyungu omitima vienyi nomalusoke enyi, menyina lia Kristu Jesus.” (Filipenses 4:6, 7) Moluotyo, tyina una otyiho, soka oñgeni Jeova ekukuatesako opo utualeko okupameka oupanga wove nae, noñgeni aundapesa ovakuatate no nomphange, novakulu vewaneno, nomupika wekolelo, no noandyu, na Jesus opo vekukuateseko.

18. Oñgeni ounongo wetu wokusoka ovipuka utukuatesako?

¹⁸ Ngetyi tuelilongesa, tuhetekela Jeova tyina tuundapesa ounongo wetu opo tunoñgonoke oñgeni vakuetu velitehelela. (1 Timóteo 1:11; 1 João 4:8) Matukala nehambu tyina tulekesa okankhenda kuvakuetu, tyina tusoka etyi tyitundilila kovipuka tulinga, natyina tulityilika okukala notyiho. Tusokei oñgeni omuenyo maukakala pano pohi moutumini Wouhamba iya onthue atulingi atyiho tuvila opo tuhetekele Jeova.—Romanos 12:12.