Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w11 5/1 pp. 23-27
  • ‘Ounongo Wa Huku Waya Kohi Unene Ngatyi!’

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • ‘Ounongo Wa Huku Waya Kohi Unene Ngatyi!’
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2011
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • Jeova o Huku Yelivangelo (Propósito)
  • Evangelo lia Huku Konthele Yombuto Yalaelwe
  • “Ouhamba Wovanakua”
  • Otyilekeso Tyomuti Womundyambi
  • “O Isilayeli Aiho Maikayovolwa”
  • Onthengele-popia Yomundyambi
    Omuenyo Wetu Woukristau Novilinga Vietu — Omukanda Wovilinga — 2019
  • Okuti Omuti Watyokua Upondola Okuyova Vali?
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2015
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2011
w11 5/1 pp. 23-27

‘Ounongo Wa Huku Waya Kohi Unene Ngatyi!’

“Omalumono a Huku nounongo wae nenoñgonoko viaya kohi unene ngatyi! Omakoyeso ae kaevilwa okunoñgonokwa, onondyila mbae kambuvilwa okuovololwa!”—ROMANOS 11:33.

1. Ovakristau vambatisalwa vena elao patyi liavilapo?

ELAO patyi liavilapo ove wapeua? Tete upondola okusoka kotyilinga wapeua ine omunkhima. Mahi, onthue Vakristau vambatisalwa, elao liavilapo tuna, okuetavelwa okukala omapanga a Huku yotyotyili wike vala, Jeova. Oupanga oo utundilila ‘kokunoñgonokwa na Huku.’—1 Coríntios 8:3; Gálatas 4:9.

2. Omokonda yatyi okunoñgonoka Jeova, nokunoñgonokwa nae elao enene?

2 Omokonda yatyi okunoñgonoka Jeova, nokunoñgonokwa nae, elao enene? Hamokonda vala oe Omunthu wavilapo ouye auho, mahi tupu omokonda Omuameni wa vana vena ohole nae. Omuuli Naum watumua na Huku okuhoneka okuti: “Jeova omuwa, omphangu yapama monthiki yononkhumbi. Iya oe wii nawa vana vaovola okuholama mwe.” (Naum 1:7; Salmo 1:6) Tyotyili, ekevelelo lietu liomuenyo uhapu litei kokunoñgonoka Huku yotyotyili, Nomona wae Jesus Kristu.—João 17:3.

3. Oityi tyakutikinya mokunoñgonoka Huku?

3 Okunoñgonoka Huku hakunoñgonoka vala enyina liae. Tuna okumunoñgonoka Ngepanga, okunoñgonoka evi ehole nevi eyele. Okuendela menoñgonoko olio tupu tyakolela opo tunoñgonoke vali nawa Huku. (1 João 2:4) Mahi kuna vali tyimwe tuna okulinga inkha tuhanda tyotyili okunoñgonoka Jeova. Katusukisa vala okunoñgonoka etyi alinga, mahi, noñgeni Jeova etyilinga, no mokonda yatyi etyilingila monkhalelo oyo. Tyina tunoñgonoka vali omavangelo a Jeova ayandyuluka nawa, matyitulundu okuhuva ‘nounongo wae waya kohi unene.’—Romanos 11:33.

Jeova o Huku Yelivangelo (Propósito)

4, 5. (a) Ngetyi Ombimbiliya ilekesa, ondaka “evangelo” ilekesa tyi? (b)Popia ongeleka ilekesa oñgeni evangelo lipondola okufuisuapo mo nonkhalelo ononyingi.

4 Jeova o Huku yelivangelo, iya Ombimbiliya ipopia konthele ‘yevangelo liae liaapeho.’ (Efésios 3:10, 11) Oityi ondaka oyo tyilityili ilekesa? Ondaka “evangelo,” ngetyi yundapeswa mo Mbimbiliya, ilekesa otyipuka tyike omunthu ahanda, ine aovola okulinga, mahi upondola okutyilinga mononkhalelo ononyingi, ha ike vala.

5 Soka kongeleka ei: Omunthu umwe una apa ahanda okuenda. “Elivangelo” liae pahe okuhika pomphangu oyo. Oe upondola okuenda nomusikaleta, nomota, ine etukutuku. Tupu wii onondyila ononyingi apondola okukuata. Tyina aya nondyila aholovona, hamwe uvasa omuvo uhekahi nawa, nonondyila mbeyula omatukutuku ine mbaikwa, iya esukisa okuovola ondyila onkhuavo. Enga, namphila alinga omapiluluko, no ngotyo makafuisapo ehando liae tyina amehiki oku ahanda.

6. Oñgeni Jeova alekesa okuti upondola okulinga omapiluluko opo afuisepo evangelo liae?

6 Tupu Jeova upondola okulinga omapiluluko opo afuisepo evangelo liae. Mokonda Jeova watunga ovanthu nepondolo liokuliholovonena, oe uhole okupilulula onkhalelo yokufuisapo evangelo liae. Mongeleka, tutalei oñgeni Jeova afuisapo evangelo liae konthele Yombuto alaele. Konthyimbi, Jeova wapopilile ovanthu vevali votete okuti: “Lityitei, amukala ovanyingi, amuyulisa oohi aiho, iya amuitumina.” (Gênesis 1:28) Okuti oumphuki wapita mo Endene watalameka evangelo olio? Au! Jeova watetulula liwa-liwa otyitateka otyo okuundapesa “ondyila” onkhuavo opo afuisepo evangelo liae. Jeova wati makukamoneka “ombuto” maikatetulula otyitateka otyo mokuhanyako onomphuki.—Gênesis 3:15; Hebreus 2:14-17; 1 João 3:8.

7. Oityi tulilongesila kuetyi Jeova apopia konthele yae muene mu Êxodo 3:14?

7 Ounongo wa Jeova wokupilulula onkhalelo yae opo afuisepo evangelo liae, welikuata netyi apopia konthele yae muene. Etyi Moisesi apopila Jeova ovitateka ankho apondola okukala navio pokufuisapo otyilinga Jeova emuavela, Jeova emupameka okuti: “‘Ame mandyikala etyi nahanda okukala.” Ayawisako okuti: ‘Etyi, otyo mokapopila ovana vo Isilayeli okuti, mandyikala etyi nahanda okukala, wanthuma kuonwe.”’” (Êxodo 3:14) Enga, Jeova una ounongo wokukala etyi esukisa opo afuisepo evangelo liae! Otyo tyalekeswa nawa no apostolu Paulu momukanda wa Romanos okapitulu 11. Oe wapopia elekeso konthele yomuti womundyambi. Okutala nawa elekeso olio matyiyawisa vali olupandu tuna nounongo wa Jeova, tyilinge tuna ekevelelo liokuenda keulu ine oliokukala pano pohi.

Evangelo lia Huku Konthele Yombuto Yalaelwe

8, 9. (a) Ovipuka patyi vikuana mavituvatela okunoñgonoka otyilekeso tyomuti womundyambi? (b) Ekumbululo liepulo patyi lilekesa okuti Jeova upondola okulinga omapiluluko opo afuisepo evangelo liae?

8 Opo tunoñgonoke nawa ongeleka yomundyambi, tuesukisa okunoñgonoka ovipuka vikuana vilekesa oñgeni Jeova afuisapo evangelo liae konthele yombuto yaulilwe. Tete, Jeova walaa Abraiau okuti “omalongo aeho kombanda yoohi, maekeliavela ononkhano onongwa,” menyina liombuto yae. (Gênesis 22:17, 18) Vali, elongo lio Isilayeli liatuka ku Abraiau, liapewa ekevelelo liokuava “outumini wovanakua.” (Êxodo 19:5, 6) Tatu, etyi ova Isilayeli vaanya Mesiya, Jeova walinga omapiluluko opo aeteko “outumini wovanakua.” (Mateus 21:43; Romanos 9:27-29) Okuhulililako, namphila Jesus oe onthele yotete yombuto ya Abraiau, elao olio liapewa ovanthu ovakuavo opo valinge onthele yombuto oyo.—Gálatas 3:16, 29.

9 Ovipuka ovio vikuana tuelilongesa momukanda wa Revelação, vilekesa okuti ovanthu mavakakala onohamba novanakwa keulu kumwe na Jesus, vena 144.000. (Revelação 14:1-4) Tupu vaihanwa okuti “ovana vo Isilayeli.” (Revelação 7:4-8) Mahi, okuti aveho vo 144.000 vatyitwa mo Isilayeli, ine ova Judeu? Ekumbululo liepulo olio lilekesa okuti Jeova upondola okupilulula ovipuka opo afuisepo evangelo liae. Pahe tutalei oñgeni omukanda apostolu Paulu ahonekela ova Roma utukuatesako okuvasa ekumbululo.

“Ouhamba Wovanakua”

10. Elongo lio Isilayeli ankho olio vala lina ekevelelo patyi?

10 Ngetyi tyapopiwa pombanda, elongo lio Isilayeli ankho olio vala likevelela okuava ovanthu pala ‘ouhamba wovanakua ine elongo likola.’ (Tanga Romanos 9:4, 5.) Mahi, oityi ankho matyiendepo tyina Ombuto yalaelwe yameya? Okuti aveho 144.000 vo Isilayeli yopaspilitu onthele yavali yombuto ya Abraiau, mavatundu vala melongo lio Isilayeli?

11, 12. (a) Onalupi vana mavakakala Mouhamba keulu vahimbika okuholovonwa? Iya ova Judeu ovanyingi pomuvo opo valingile ñgeni? (b) Oñgeni Jeova atuukisa “omuvalu auho” wa vana ankho mavakala ombuto ya Abraiau?

11 Tanga Romanos 11:7-10. Elongo olio aliho lio va Judeu kohale, kalietavelele Jesus. Moluotyo, ankho havoko vala mavaave ombuto ya Abraiau. Iya, etyi omuvo wokuholovona vana mavakakala “ouhamba wovanakua” mo Pendekoste yo 33 P.K. wehikapo, ankho pena ova Judeu vamwe vomutima waviuka vetavela okukongwa. Okuveeleka nelongo aliho lio va Judeu, ankho vekahi “ngotyihupe” vala.—Romanos 11:5.

12 Ngotyo, oñgeni Jeova ankho matuukisa “omuvalu auho” wa vana mavakala ombuto ya Abraiau. (Romanos 11:12, 25) Tala ekumbululo apostolu Paulu aava. Wati: “Hakuti ondaka ya Huku oyo yaponya. Mokonda haaveko vatyitwa mo Isilayeli tyilityili ova ‘Isilayeli.’ Tupu haveho mavakakala ovana mokonda yetyi [ombuto ya Abraiau] . . . Tyilekesa okuti, ovana vokuatyitwa havoko tyilityili ovana va Huku, anthi vaihanwa okuti ombuto, ovana vomulao.” (Romanos 9:6-8) Moluotyo, Jeova katile ovana va Abraiau ovo vala mavakala ombuto alaa.

Otyilekeso Tyomuti Womundyambi

13. Oityi tyilekesa (a) omuti womundyambi, (b) omii viao, (c) epundi liao, iya (d) ovimpha viao?

13 Apostolu Paulu waeleka vana mavakalinga onthele mombuto ya Abraiau ngatyina ovimpha viomuti womundyambi.a (Romanos 11:21) Omuti oo womundyambi wokuatuikua, ulekesa okufuisuapo kuevangelo lia Huku konthele yomphango na Abraiau. Omwii womuti oo ukola o Jeova una maavela omuenyo o Isilayeli yopaspilitu. (Isaías 10:20; Romanos 11:16) Epundi o Jesus, onthele yotete yombuto ya Abraiau. Ovimpha, “omuvalu auho” wa vana mavakalinga onthele yavali yombuto ya Abraiau.

14, 15. Ovalie ‘vatetwa’ komuti womundyambi watuikua? Iya ovalie vatuikilwa ko?

14 Motyilekeso tyomuti womundyambi, ova Judeu vana vehetavelele Jesus vaelekwa novimpha vina ‘viatetuako.’ (Romanos 11:17) Moluotyo, vapumbwa elao liokukala onthele yombuto ya Abraiau. Iya ovalie vapinga pomphangu yavo? Mokutala kwo va Judeu ovo, ankho vokulipanda okuti ovana va Abraiau, ekumbululo kavelitavela. Mahi, João Batista ankho wevelondolale okuti inkha Jeova ahanda, oe upondola okupilulula omamanya aakala ovana va Abraiau.—Lucas 3:8.

15 Oityi Jeova alinga opo afuisepo evangelo liae olio? Paulu wahangununa okuti mapolo ovimpha komundyambi wofika, evituikila komundyambi watuikua, opo vipinge puvina viatetuako. (Tanga Romanos 11:17, 18.) Ngotyo, Ovakristau ovalembulwa vokuatunda momalongo, nga vana vewaneno lio ko Roma, ankho ongatyina vatuikilwa komundyambi oo. Moluotyo, valinga onthele yombuto ya Abraiau. Potete, ankho vali ngovimpha viomundyambi wofika, ankho kavapondola okunyingila momphango oyo yavilapo. Mahi, Jeova waikula ondyila opo vakale ova Judeu mopamphepo.—Romanos 2:28, 29.

16. Oñgeni apostolu Petulu ahangununa oku kuatuka elongo epe liopaspilitu?

16 Otyo, apostolu Petulu wetyihangununa okuti: “Moluotyo, emanya olio liesukisa pala onwe [o Isilayeli yopaspilitu, kumwe no Vakristau Onosindiyu], mokonda onwe muvataveli. Anthi, pala vana vehetavela, ‘emanya olio [Jesus Kristu] liaanyua no vokutunga, lialinga emanya liavilapo liopevindi.’ Lialinga ‘emanya liokupunduka, nonkhanda yokuleva.’ . . . Mahi onwe ‘mumbunga yaholovonwa, novanakwa vouhamba, elongo liasukuka, ovanthu vae vakolela, opo muivise enkhimano lia una wemuihana menthiki opo muye motyitei tyae otyiwa unene. Mokonda onwe kohale, ankho kamuali elongo, mahi pahe mulongo lia Huku. Onwe ankho kamulingilwa kankhenda, mahi, pahe mulingilwa okankhenda.”—1 Pedro 2:7-10.

17. Oñgeni Jeova alinga etyi ‘tyihenelingwe nalumwe’?

17 Jeova walinga otyipuka tyimwe ovanyingi ankho vahakevelela nalumwe. Paulu uhangununa oñgeni ‘otyo tyihenemonwe’ tyaenda. (Romanos 11:24) Tyaenda ñgeni? Otyo ngoti katyinemonwe, alo umwe katyilingwa, okuteta otyimpha tyomuti wofika atyituikilwa komuti watuikua. Anthi, ovalimi vamwe kohale ankho otyo valinga.b Tupu, Jeova walinga otyipuka tyihenelingwe. Mokutala kuo va Judeu, Onosindiyu ankho kavapondola okuava ovinyango viapandwa. Anthi, Jeova ovanthu ovo wevelinga “elongo” liava ovinyango Viouhamba. (Mateus 21:43) Okuhimbikila pelembulo lia Korneliu, Osindiyu yotete yetavela otyili menima 36 P.K., tyaikula ondyila pala vana veheva Judeu vatuikilwe komundyambi oo.—Atos 10:44-48.c

18. Velongo lio va Judeu vena omphitilo yatyi tunde menima 36 P.K.?

18 Okuti otyo tyilekesa okuti okutunda mo 36 P.K., nawike vali melongo lio va Judeu ankho upondola okukala ombuto ya Abraiau? Hatyoko. Paulu wahangununa okuti: “Tupu navo, inkha kavatualako okukala monkhalelo yavo yokuhena ekolelo, mavatuikilwa. Mokonda Huku upondola okuvetuikila ko vali. Tyetyi, inkha onwe muatetwa komundyambi wofika uhatuikilwe muatuikilwa komundyambi watuikua otyipuka tyihalingwa, haunene vali vana vokuatetwa ku una watuikua mavatuikilwa komundyambi wavo muene.”d—Romanos 11:23, 24.

“O Isilayeli Aiho Maikayovolwa”

19, 20. Oityi Jeova ekahi nokufuisapo ngetyi tyalekeswa nomuti womundyambi?

19 Tyotyili, evangelo lia Jeova konthele yo “Isilayeli ya Huku,” likahi nokufuisuapo monkhalelo ihuvisa. (Gálatas 6:16) Ngetyi Paulu apopia, o “Isilayeli aiho maikayovolwa.” (Romanos 11:26) Momuvo Jeova anaka, o “Isilayeli aiho,” omuvalu auho wo va Isilayeli yopaspilitu, mavakakala onohamba novanakwa keulu. Natyike tyipondola okutyilika Jeova okufuisapo evangelo liae!

20 Ngetyi tyaulilwe, ombuto ya Abraiau, Jesus Kristu kumwe no 144.000, mavakaetela “ovanthu vomalongo” ononkhano onongwa. (Romanos 11:12; Gênesis 22:18) Monkhalelo oyo, epongiyo olio lietela ouwa ovanthu va Huku aveho. Tyotyili, tyina tulilongesa oñgeni Jeova ekahi nokufuisapo evangelo liae liaapeho, onthue katupondola okuvatela, anthi, tukala tyahuva ‘nomalumono a Huku nounongo wae nenoñgonoko viaya kohi unene.”—Romanos 11:33.

[Onondaka Poutoi]

a Paulu kaundapesile omuti womundyambi ngatyina ulekesa elongo lio Isilayeli. Namphila elongo lio Isilayeli ankho lina onohamba, novanakwa, kaliakalele ouhamba wovanakua. Ovitumino viapelwe Moisesi vilekesa okuti Onohamba mo Isilayeli ankho kavapondola okukala ovanakwa. Ngotyo omuti oo ankho kaulekesa elongo olio. Paulu waundapesa otyilekeso otyo, opo alekese oñgeni evangelo lia Huku “liouhamba wovanakua” likahi nokufuisuapo mo Isilayeli yopaspilitu. Otyo, tyahangununwa nawa mo Sentinela 15 ya Agosto yo 1983, pomafo 14-19.

b Tala okakasa kati “Ovimpha Viomundyambi Wofika Viatuikilwa. Omokonda Yatyi?”

c Otyo tyalingwa konthyulilo yomphitilo yomanima etatu no nohanyi epandu ankho yaikulilwa elongo lio va Judeu, opo vanyingile melongo epe liopaspilitu. Eulo lio nosimano 70 mbomanima, liapopia oñgeni otyo matyiende.—Daniel 9:27.

d Ondaka yapitiyua ‘okutuikwa’ mu Romanos 11:24 yatunda mondaka ihangununa okuti ‘omuwa’ ine ‘welikuata nawa netyi watuikilua.’ Yundapeswa haunene movipuka vifuisapo etyi vialingilwa.

Okuti Ove Utyihinangela?

• Oityi tuelilongesa konthele yonkhalelo Jeova ekahi nokufuisapo evangelo liae?

• Mokapitulu 11 ka Romano, oityi tyilekesa . . .

omuti womundyambi?

omii viao

epundi liao

ovimpha viao?

• Okutuikila, ‘otyipuka tyihenemonwe’ mokonda yatyi?

[Okakasa/​Olutalatu pefo 26]

Ovimpha Viomundyambi Wofika Viatuikilwa. Omokonda Yatyi?

▪ Lucius Junius Moderatus Columella, wali etolopa lio Roma nomulimi kohale. Oe wiiwe nawa mokonda yomikanda 12 ahoneka konthele yotyilongo no yokulima.

Momukanda wae watano, oe wapopia onthengele-popia yokohale yati: “Una utuika epia liomindyambi, ukevelela limupe ovinyango, una ulipaka ombumbi, wiita ovinyango, una utetulula nawa ovimpha, ulunda omiti okuima.”

Etyi amana okupopia omiti viokuima, mahi kavikahi nokuima, oe walaa okulinga ñgaa: “Otyiwa okutetako ovimpha, amulingipo etoto opo mutuikilepo ovimpha viomundyambi wofika. Okulinga ngotyo omuti oo watuikilua, mauwave unene ovinyango.”

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma