“Tualako Okufinda Otyivi” Mokukondola Onyengo
“Nonthyolwa, muhakondolelei nawike ovivi, . . . anthi, tualeiko okufinda ovivi noviwa.”—ROMANOS 12:19, 21.
1, 2. Ongeleka patyi ongwa yaawa no Nombangi ankho vekahi moungendi?
O NOMBANGI mba Jeova 34, ankho valinga oungendi no aviau okuenda kotyipito tyokupakula ofiliyale, iya o aviau aikala notyitateka. Ankho vasoka okuti mavatalamapo vala o ola ike pala okuyawisa ongasolina mo aviau, mahi avakala ono ola 44 pomphangu imwe onkhulu yokutalamena ono aviau, pehena okulia, nomeva, noundyuo wokutalamenako ukahi nawa. Ovanyingi vehe Nombangi avanumana unene iya avahande okuveta ovasingi. Mahi, ovakuatate nonomphange avatualako tyahiliya.
2 Konyima, Onombangi avehiki ko filiyale avavasi vala onthele yahulililako yokupakula ondyuo oyo. Namphila ankho vaponwa, ovo ankho vakalele nehambu enene liokukala kumwe novakuatate vavasa. Konyima, avaimbuka okuti otyituwa tyavo otyiwa tyokupwa elundo, nokulikondola omutima, tyapandwa novanthu. Omulume umwe ankho vaenda nae mo aviau, apopila ovasingi okuti, “inkha ha Vakristau vana 34 tuaenda navo, ñgeno mualuisilwe.”
Tukahi Mouye Wonyengo
3, 4. (a) Onalupi no ñgeni ovitateka pokati kovanthu viahimbika? (b)Okuti Kaim ankho upondola okukondola onyengo yae? Hangununa.
3 Ovitateka viomuenyo mouye uno wovivi, vipondola okukalesa ovanthu nonyengo. (Eclesiastes 7:7) Ovikando ovinyingi onyengo oyo yeta oundyale noungangala. Ovilwa vivasiwa mu kese tyilongo, na vina vakatulila ovilongo ovikuavo, novitateka mombunga, vieta ononkhumbi momaumbo omanyingi. Onyengo oyo noungangala viahimbikale kohale. Kaim, omona wotyiveli wa Andau na Eva, waipaele ondenge yae Abele mokonda yonkhi yemukalesile nonyengo onene. Kaim, walinga otyipuka otyo otyivi namphila Jeova emuviyula opo akondole onyengo yae nokumulaa okumuavela ononkhano onongwa.—Tanga Gênesis 4:6-8.
4 Namphila Kaim ankho omukuankhali, oe ankho upondola okuholovona etyi malingi konthele yotyo. Ankho upondola okukondola onyengo yae. Jeova ahitisa Kaim, mokonda kakondolele onyengo. Tupu, mokonda tuvakuankhali tyitupuiya unene okulityilika okunumana nokulinga ovipuka nonyengo. Iya, kuna ovitateka ovikuavo ovinene viyawisa ononkhumbi ‘momuvo uno wokuepuiya.’ (2 Timóteo 3:1) Mongeleka, ovitateka konthele yonombongo vipondola okukalesa ovanthu omapita. Opulisa nomaongano okuvatela ombunga, vapopia okuti ovitateka konthele yonombongo vielifwa nonyengo ikahi nokuliyawisa novilwa mombunga.
5, 6. Ovituwa patyi viouye konthele yonyengo vipondola okutuhongiliya?
5 Tupu, otyinyingi tyovanthu tuvasa ononthiki ambuho ‘velihole ovo muene,’ ‘velipanda,’ tupu ‘ovakalavi.’ Ovituwa ovivi ngovio, tyapepuka unene vituhongiliye okukala nonyengo. (2 Timóteo 3:2-5) Onosinema novikuavo vilekeswa mo TV, apeho vilekesa oungangala ngatyina otyipuka otyiwa nokuaviuka pala okutetulula ovitateka. Vana vatala omahipululo alekeswamo, vahongiliyua okukevelela okutala tyina ongangala maikuatwa, “ailingwa etyi yatokala.” Ovikando ovinyingi ongangala oyo iipawa omapita nondyai onene yehipululo.
6 Omahipululo atyo oo, kaankhimaneka onondyila mba Huku, mahi ankhimaneka “ovituwa viouye” nomutumini wao Satanasi. (1 Coríntios 2:12; Efésios 2:2; Revelação 12:12) Ovituwa viouye vinkhimaneka omahando olutu, iya vielikalela unene nospilitu ya Huku notyinyango tyayo. Okuhakondolela vana vetuleva, tyotyili, elongeso liakolela lio Vakristau. (Tanga Mateus 5:39, 44, 45.) Mahi, oñgeni tupondola okulandula vali nawa omalongeso a Jesus?
Onongeleka Onongwa no Nombi
7. Oityi tyaendelepo etyi Simau na Levi vahakondolele onyengo yavo?
7 Ombimbiliya ina onondonga ononyingi konthele yokukondola onyengo. Tupu, ina onongeleka mbulekesa oityi tyituetela inkha tukondola onyengo na tyina tuheikondola. Tala etyi tyaendelepo puetyi Simau na Levi ovana va Jako, vaipaa Sikem mokonda yokualala nomphange yavo Dina kononkhono. Otyo ‘atyiveihama komitima, nokuvenumanesa unene.’ (Gênesis 34:7) Konyima ovana ovakuavo va Jako avakaipaa ovalume aveho ankho vakala mepundaumbo lia Sikem, avelipundu, nokutyinda ovakai novana opo vakakale ovapika. Kavalingile vala atyiho otyo mokonda ya Dina, mahi tupu omokonda etyi tyalinga Sikem tyeveetelele olukundo. Ankho velitehelela okuti ovo na tate yavo Jako valingwa omutomba na Sikem. Mahi, oityi Jako ankho asoka konthele yetyi ovana vae valinga?
8. Etyi tyalingile Simau na Levi tyilekesa tyi konthele yokukondolela ovivi una utulinga ovivi?
8 Tyotyili, ongeleka ombi ya Dina yanumanesile unene Jako. Mahi, oe wanumanene vali unene netyi tyalinga ovana vae. Simau na Levi vahandele okuliamena, avati: ‘Oe ulinga ngotyo omphange yetu ngekunga?’ (Gênesis 34:31) Mahi, otyitateka otyo katyavitukilile opo, mokonda haunene tyanumanesile Jeova. Etyi palamba omanima omanyingi, Jako apopi okuti moluetyi tyalinga Simau na Levi, ombuto yavo maikeliyandyana pokati komihoko vio Isilayeli. (Tanga Gênesis 49:5-7.) Tyotyili, okuhakondolele onyengo yavo, tyanumanesile unene Huku na tate yavo.
9. Onalupi David ahandele okulinga onkhali mokonda yonyengo?
9 Otyo tyelikalela unene netyi tyalingile Ohamba David. Oe wali no nomphitilo ononyingi pala okukondolela Saulu, mahi, ketyilingile. (1 Samuel 24:3-7) Anthi, nthiki imwe wahandele okulinga onkhali mokonda yonyengo. Ovakuendye va David vaamenene nokunthita ovipako viomuhona ankho utiwa o Nabale. Mahi etyi David evetuma ku Nabale, oe evekandaukila nokuvepopia omapita. David anumana unene notyo tyalingwa ovatumwa vae, iya aende okukemuluisa. Etyi David novakuendye vae ankho vekahi mondyila opo vakautukile Nabale nombunga yae, omukuendye umwe apopila Abigail etyi tyalinga omulume wae. Emulondola ahasete okusoka etyi malingi. Iya Abigail atyindi liwa-liwa ovikulia ovinyingi opo akatuaile David. Nomutima weliola Abigail elivondela ku David mokonda yowova walinga Nabale, emuiti emuevele moluonthilo yae na Jeova. David aimbuka onkhali maalinga iya ati: “Umupandwa mokonda hono wanthyilika okulinga onkhali yohonde.”—1 Samuel 25:2-35.
Otyituwa tyo Vakristau
10. Ovakristau vesukisa okukala notyituwa patyi konthele yokukondolela vana vetulinga ovivi?
10 Etyi tyapitile na Simau na Levi, na David na Abigail, tyilekesa nawa okuti Jeova uyele vana vahakondola onyengo, noungangala. Mahi, oe uyamba vana valinga ononkhono mbokukala nombembwa. Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Inkha tyitavela, muetyi muvila, kalei nombembwa novanthu aveho. Nonthyolwa, muhakondolelei nawike ovivi, anthi yekeipo onkhongo. Mokonda tyahonekwa okuti: Okukondolela ovanthu, otyilinga tyange, otyo tyapopia Jeova, ame madyifete kese munthu. Anthi, inkha ondyale yove una ondyala, muavela okulia, inkha una ohunga, muavela tyokunwa, mokonda tyina ulinga ngotyo, wongiya omakala atema pomutwe wae.’ Uhayeke otyivi tyikufinde, anthi, tualako okufinda otyivi notyiwa.”—Romanos 12:18-21.a
11. Oñgeni omphange umwe elilonga okukondola onyengo?
11 Onthue tupondola okulandula elondolo olio. Tala, omphange umwe wapopile nomukulu weuaneno konthele yomutumini wavo omupe movilinga. Wati omukai oo omutumini omukalavi nokuhena onkhenda. Omphange ankho wanumana nomukai oo, iya ahande okutunda movilinga ovio. Mahi, omukulu weuaneno emulondola okuti uhatundemo. Oe ankho waimbuka okuti inkha omphange utundamo nonyengo, otyitateka tyipondola okuvilapo. (Tito 3:1-3) Omukulu weuaneno wemulekesa okuti namphila avasa vali ovilinga ovikuavo, mahi oe wesukisa okuyekapo okukumbulula omapita. Iya emulongo opo apopie apeho nomuhona wae ngetyi oe muene ahanda ovanthu vapopie nae, ngetyi Jesus etulongesa. (Tanga Lucas 6:31.) Omphange etavela. Iya atyieta tyi? Etyi palamba omuvo umwe, omuhona apilulula onkhalelo yae ombi, alo umwe apandula omphange mokonda yovilinga viae.
12. Omokonda yatyi ovitateka pokati ko Vakristau vipondola okuihama vali?
12 Tyina ovitateka vitundilila ku una ukahi kondye yewaneno lio Vakristau katyituhuvisa. Onthue tutyii okuti onkhalelo yomuenyo mouye wa Satanasi, ombi, nokuti tuesukisa okulwa opo tuhayeke onondingavivi vetununamese. (Salmo 37:1-11; Eclesiastes 8:12, 13; 12:13, 14) Anthi, tyina ovitateka vitundilila komukuatate ine omphange mewaneno, tyipondola okuihama vali unene. Ombangi umwe uhinangela okuti: “Otyitateka tyange otyinene puetyi nanyingila motyili, ankho hitavela okuti ovanthu va Jeova navo ovakuankhali. Onthue tuatunda mouye uhena oluembia, nekevelelo liokuti aveho mewaneno mavelitekula nohole yo Vakristau kese umwe na mukuavo. Ngotyo, inkha omukuatate Omukristau, haunene una wokuna otyilinga mewaneno, apopia ine ulinga etyi tyihaviukile, tyipondola okutuihama ine okutunumanesa. Tupondola okulipula okuti, ‘oñgeni otyipuka ngotyo tyipita pokati kovanthu va Jeova?’ Tyotyili, ovipuka ngovio viamonekele alo umwe pokati ko Vakristau ovalembulwa, kononthiki mbo no apostolu. (Gálatas 2:11-14; 5:15; Tiago 3:14, 15) Oityi tuesukisa okulinga, tyina otyitateka tyatumbukila kuonthue?
13. Omokonda yatyi tyesukisa okulinga ononkhono opo tutetulule ovitateka? Oñgeni matutyilingi?
13 Omphange wapopiua pombanda opo, wati: “Nelilonga okulikuambelelako kese munthu undinga otyivi. Iya otyo apeho tyinkhuatesako.” Ngetyi tuetyitangale, Jesus wetulongesa okuitilako vana vetumonesa ononkhumbi. (Mateus 5:44) Onthwe tuesukisa okuitilako unene vali ovakuatate vetu no nomphange tufenda navo! Ngetyi he umwe ahanda ovana vae vakale nohole kese umwe na mukuavo, na Jeova uhanda ovaumbili vae pano pohi vakale nohole kese umwe na mukuavo. Tukahi nokukevelela omuvo una matukakala kumwe nombembwa nehambu apeho. Iya Jeova ukahi nokutulongesa opo tutyilinge pahe tyino. Oe uhanda tuundapele kumwe movilinga viae ovinene. Moluotyo, tutetululei ovitateka ine ‘tuhasukei’ novivi tulingwa. (Tanga Provérbios 19:11.) Tyina pokati ketu pamoneka ovitateka, tuhelipolei ku vakuetu. Anthi tuna okulikuatesako pokati, okutualako okukala pokati kovanthu va Huku, nokukala tyayovoka mombuelo ‘yomaoko atualako apeho.’—Deuteronômio 33:27, American Standard Version.
Okukala Ondalawa Novanthu Aveho Tyieta Ouwa
14. Oñgeni tupondola okulwa nehongiliyo lia Satanasi liokuyapaula ovanthu?
14 Opo vetutyilike okuyandyanesa onondaka onongwa, Satanasi novilulu viae valinga ononkhono mbokunyona ombembwa yo nombunga nomawaneno. Vaovola okuyapaula ovanthu, mokonda vetyii okuti eliyapauko mokati linyona. (Mateus 12:25) Opo tulityilike ehongiliyo liavo evi, otyiwa tulandule elondolo lia Paulu liati: “Omupika wa Huku kesukisa okulwa, anthi, wesukisa okukala ondalawa novanthu aveho.” (2 Timóteo 2:24) Hinangela okuti onthue ‘katukahi nokulwa nohitu nohonde. Anthi . . . tulwa no noandyu onombi.’ Opo tutyivile nawa okulwa, tuesukisa okumaneka omauta opamphepo, okukutikinyamo “oviti vionondaka onongwa mbombembwa.”—Efésios 6:12-18.
15. Oñgeni tuesukisa okulinga konthele yovivi tulingwa no vokondye yewaneno?
15 Onondyale mba Jeova kondye yewaneno, vakatulila oundyale omunene ovanthu vae ovana-mbembwa. Onondyale ombo, vamwe vautukila Onombangi mba Jeova okuveveta. Ovakuavo vetutendeleya okupopila mono jornale no mo TV ine monombonge. Jesus wapopilile ovalanduli vae okuti mavakapita mononkhumbi ombo. (Mateus 5:11, 12) Oityi tuesukisa okulinga? Katupondola ‘okukondolela nawike otyivi notyivi,’ muetyi tupopia ine tulinga.—Romanos 12:17; tanga 1 Pedro 3:16.
16, 17. Ewaneno limwe liakalele notyitateka patyi?
16 Kese tyitateka Eliapu lituetela, onthue tuava oumbangi omuwa tyina ‘tufinda ovivi noviwa.’ Mongeleka, ewaneno limwe likala pokalongo pokati komeva ko Pasifiku vafetele ondyuo imwe opo valingilemo Ehinangelo lia Tatekulu. Etyi onkhalamutwe umwe wongeleya etyiiva, akongo ovanthu vongeleya yae opo veye okuliongiyila mondyuo yatyo oyo, mo ola ina yaholovonwa pala Ehinangelo lia Tatekulu. Mahi, omutumini wopulisa apopila ovanthu vongeleya oyo vatundemo opo Onombangi veliongiyilemo mo ola yavo. Anthi etyi o ola yehikapo, ondyuo ankho yeyula ovanthu ovo, ankho vahimbikale ovilinga viavo.
17 Puetyi opulisa ankho ilipongiya pala okuvepolamo kononkhono, onkhalamutwe yongeleya oyo, wapula ku umwe povakulu vetu vewaneno, okuti: “Muna otyipuka tyakolela muhanda okulinga motyinthiki tyino?” Omukuatate emupopila konthele Yehinangelo lia Tatekulu, iya omulume oo akumbulula okuti: “Ongotyoale, ame ankho hityii!” Iya epulisa aliti. “Mahi onthue tuemupopilatyo hono komuhuka!” Onkhalamutwe yongeleya oyo wapilukila komukulu weuaneno nokuliyolela ati: “Pahe oityi mamulingi? Ondyuo yeyulale ovanthu. Mamukapola omapulisa opo eye okututaatamo?” Oe wapilulula ovipuka opo ovanthu vasoke okuti Onombangi ovo vekahi nokuvelingila oundyale! Oityi ovakuatate vetu valinga?
18. Ovakuatate vatetululile ñgeni otyitateka vakatulililwe? Otyo atyieta tyi?
18 Onombangi vapopila ovanthu ovo vamanuhule ovilinga viavo mo nominutu 30, opo konyima ovakuatate valinge Ehinangelo lia Tatekulu. Ovilinga viavo avilambe po nominutu ombo, mahi, etyi vamana, ovakuatate avahimbika Ehinangelo lia Tatekulu. Monthiki yalandulako, omutumini aihana omapulisa ankho alipo pala okuvepula. Etyi vanoñgonoka nawa oñgeni tyaenda, ovatumini avakuluminya ongeleya oyo ipopile ovanthu okuti, waeta otyitateka onkhalamutwe yongeleya yavo, ha Nombangi mba Jeova. Tupu, ovatumini avapandula Onombangi mba Jeova mokuatetulula otyitateka otyo tyepuiya noumphwa-lundo. Ononkhono Onombangi valinga “mbokukala nombembwa novanthu aveho,” mbaeta ouwa.
19. Oityi vali tyipondola okutukuatesako okukala nombembwa na vakuetu?
19 Osapi onkhuavo pala okutualako nombembwa na vakuetu, okukala omunthu upopia onondaka onongwa. Onthele mailandulako maipopi oityi tyihangununa okupopia onondaka onongwa, no ñgeni onthue tupondola okukala notyituwa otyo, nokutyilekesa momuenyo wetu.
[Onondaka Poutoi]
a “Omakala atema” tyilekesa etyi ankho tyilingwa kohale pala okuyoka ovivela. Ankho vipakwa omakala atema kombanda no mombuelo. Nonthue tyina tulingila ovipuka oviwa vana vetulinga ovivi, tyipondola okupilulula onkhalelo yavo ombi, avakala novituwa oviwa.
Okuti Ove Upondola Okuhangununa?
• Omokonda yatyi ovanthu hono mouye vena onyengo onene?
• Onongeleka patyi mbo Mbimbiliya mbulekesa etyi tyitundilila kokukondola onyengo ine tyina tuheikondola?
• Oityi tuesukisa okulinga inkha omukuatate Omukristau etunumanesa?
• Oityi tuesukisa okulinga tyina tulingwa ovivi no vokondye yewaneno?
[Omalutalatu pefo 18]
Okulekesa okankhenda tyipondola okupilulula onkhalelo yovanthu