O “Huku Vala Wikulisa”!
“Nou ukuna na una utapelela, vetupu esilivilo, o Huku vala wikulisa.”—1 CORÍNTIOS 3:7.
1. Omonkhalelo patyi onthue “tuvaundapi kumue na Huku”?
“TUVAUNDAPI kumue na Huku.” Ongotyo apostolu Paulu apopile konthele yovilinga atuho tuapewa. (Tanga 1 Coríntios 3:5-9.) Ovilinga Paulu ankho apopia o viokulinga ovalongwa. Oe wevieleka novilinga viokukuna ombuto nokuitapelela. Tuesukisa ombatelo ya Jeova, opo tutyivile okufuisapo ovilinga ovio viakolela. Paulu utuhinangelesa okuti “o Huku vala wikulisa.”
2. Okunoñgonoka okuti “o Huku vala ukulisa” ombuto, tyitukuatesako okukala nolusoke patyi movilinga viokuivisa?
2 Otyo, tyitukuatesako okukala nomutima weliola movilinga vietu viokuivisa. Onthue tupondola okuivisa nokulongesa nombili. Mahi, enkhimano aliho liavelwa Jeova, mokonda oe ukulisa omunthu alo nae akala omulongwa. Oityi atokalela enkhimano? Omokonda namphila tuundapa nononkhono, mahi nawike puonthue utyii oñgeni omunthu akala omulongwa. Onthue, tutupu epondolo liokumukulisa. Ohamba Salomau wetyilekesa nawa puetyi ahoneka okuti: “Ove kunoñgonoka ovilinga via Huku yotyotyili, wokualinga ovipuka aviho.”—Eclesiastes 11:5.
3. Oñgeni ovilinga viokulinga ovalongwa vielifwa nokukuna ombuto?
3 Mokonda katutyii oñgeni omulongwa ekula, okuti otyo tyitusoyesa movilinga vietu viokuivisa? Au. Anthi, tyituavela vali ondundo. Ohamba Salomau wati: “Kuna ombuto yove komuhuka, okuvoko kuove kuhapululukwe alo kokangulohi. Mokonda kutyii oipi maikaavela, tyilinge opo tyilinge pana, ine ambuho mambukayela nawa.” (Eclesiastes 11:6) Tyotyili tyina tukuna ombuto, katutyii oipi maimene alo ikula. Kuna ovipuka ovinyingi tuhei vikulisa ombuto oyo. Tupu, no movilinga viokulinga ovalongwa otyipuka tyike. Jesus wetyilekesa nawa nonongeleka onombali, mbahonekwa mokapitulu ka 4 ko Evandyeliu ya Marku. Tutalei oityi tupondola okulilongesila konongeleka ombo onombali.
Omaheke Elikalaila
4, 5. Popiapo liwa-liwa ongeleka ya Jesus yomukuni ukuva ombuto.
4 Ngetyi tyahonekwa mu Marcos 4:1-9, Jesus wapopia omukuni ukuva ine uwaya ombuto aikatokela pomaheke elikalaila. Jesus wati: “Tehelela. Omukuni walupuka akakuna. Pokukuna, ombuto imue yatokela konthele yondyila, iya oviila aviya okuiliako. Ombuto onkhuavo yatokela pofika yomamanya pehena eheke enyingi, iya aimene liwa-liwa mokonda kayaile kohi. Mahi, etyi ekumbi liatunda aipi, iya mokonda itupu omii, aikukuta. Ombuto onkhuavo yawila momankhondo, iya aihitikinyua nomankhondo oo, moluotyo, kayaimine ovinyango. Anthi, ombuto onkhuavo yawila peheke eewa, iya aimene, aikulu aihimbaika okuima ovinyango. Imue yaima omakui etatu, onkhuavo omakui epandu iya onkhuavo ailambe pomakui ekui.”
5 Pamue tyina ovanthu vakuna ombuto, veikuva. Omukuni utyinda ombuto pevava liotyikutu avala ine omotyipuka tyimue, iya opo apolapola otyo aenda nokuwaya. Mongeleka ei, omukuni kawaye ombuto tyawina pomaheke elikalaila. Anthi, ombuto, oyo ikawila ponomphangu mbelikalaila.
6. Oñgeni Jesus ahangununa ongeleka yomukuni?
6 Onthue katupondola okufanyeka oityi ongeleka oyo ihangununa. Ngetyi tyahonekwa mu Marcos 4:14-20, Jesus wahangununa okuti: “Omukuni ukuna ondaka. Vo konthele yetapalo, ovanthu vana vatehelela ondaka, mahi Satanasi uya apolomo ondaka yakunwa momitima viavo. Iya vokukahi ngombuto yakunwa pofika pehena eheke enyingi, ovanthu veiva ondaka aveitavela nehambu. Mahi, mokonda vetupu omii, vatualako vala omuvo wehehi. Tyina kuameya ononkhumbi mokonda yondaka ya Huku, avetyiyekepo. Nkhele kuna ina yakunwa pokati komankhondo. Ava ovanthu vana veiva ondaka, mahi omasukalalo ouye uno nekengelelo liomalumono, nepeleyo liovipuka ovikuavo, vihitikinya ondaka, iya kayave ovinyango. Okuhulilako, yokuakunwa peheke eewa, ovanthu vana vatehelela ondaka aveitambula nomutima omuwa, iya avaave ovinyango, omakui etatu, nomakui epandu, nomakui ekui eliyawisa.”
7. Ombuto, nomaheke elikalaila vilekesa tyi?
7 Jesus katile omukuni wakuna onombuto mbelikalaila. Anthi, wapopia ombuto ike vala, yatokela pomaheke elikalaila, iya kese imue ayaave tyelikalela nonkhuavo. Peheke liotete patena mokonda patunthila. Peheke liavali kapaile kohi, poliatatu pena omankhondo, iya liakuana eheke eewa, liokuna ombumbi. Moluotyo ovikuna vietavelapo aviyele nawa. (Lucas 8:8) Ombuto oityi? Ombuto onondaka Mbouhamba wa Huku mbuvasiwa Mondaka yae Ombimbiliya. (Mateus 13:19) Omaheke okuelikalaila alekesa tyi? Alekesa omitima vielikalaila viovanthu.—Tanga Lucas 8:12, 15.
8. (a) Omukuni olie? (b) Omokonda yatyi ovanthu vetavelela onondaka Mbouhamba wa Huku mononkhalelo mbelikalaila?
8 Omukuni olie? Omukuni, ovanthu vana vaundapela kumue na Huku, vaivisa onondaka onongwa Mbouhamba wae. Ovanthu ovo, vakuna nokutapelela ngetyi tyalingile Paulu na Apolu. Mahi, namphila vaundapa unene, etyi vapolamo tyelikalaila. Omokonda yatyi? Omokonda vana vetavela ondaka ya Huku vena omitima vielikalaila. Mongeleka yomukuni, oe ketyii oñgeni ombuto imena aikulu, aiyele. Otyo, haunene tyipameka ovakuatate vetu no nomphange vekolelo vaivisa omanima omanyingi. Pamue vaivisa alo umue omakui omanima, mahi kavehi ovanthu vetavela!a Otyo, tyitupameka mokonda yatyi?
9. Otyili patyi tyitupameka apostolu Paulu na Jesus vapopile?
9 Ekolelo liomukuni kalitalelwa kuetyi apola movilinga viae. Paulu wetyipopia nawa puetyi ati: “Kese munthu makatambula ondyambi yae, yatokala movilinga viae.” (1 Coríntios 3:8) Ondyambi itokala movilinga aundapa, hamuetyiko apola movilinga ovio. Tupu, Jesus wetyilekesa nawa etyi ovalongwa vae vakondoka koungendi wokuivisa. Ovalongwa vahambukilwe mokonda ovilulu vivetavela tyina ankho vatumbula enyina lia Jesus. Namphila ankho vahambukwa, Jesus wevepopilile okuti: “Muhahambukilwei etyi ovilulu vietavela kuonue, anthi hambukwei mokonda yomanyina enyi ahonekwa keulu.” (Lucas 10:17-20) Namphila omukuni kapolelemo unene movilinga viae, otyo katyilekesa okuti kaundapele nombili ine o nekolelo tyipona vakuavo. Inkha matukuatesako ovanthu ovanyingi, tyitei komitima via vana vetavela. Mahi konthulilo yatyiho, o Huku ukulisa ombuto!
Otyilinga tya Vana Vetavela Ondaka
10. Oityi matyilekesa okuti omunthu utehelela ondaka, makala ngeheke ewa ine evi?
10 Okuti vana vetavela ondaka, ankho vaholovonuale? Au. Tyilinge mavakala eheke eewa ine kamavakala, ovo muene vena okupunga. Mahi, onkhalelo yomunthu nomutima wae vipondola okupiluluka, pala ouwa ine ouvi. (Romanos 6:17) Mongeleka yae Jesus wati, “tyina [umue] ameivi” ondaka, Satanasi uya eipolomo. Mahi, tuhayekei otyo tyipite nonthue. Mokonda mu Tiago 4:7, Ovakristau vapewa ondundo “yokuyala Eliapu,” opo livetile. Jesus wapopia okuti ovakuavo potete, vetavela ondaka nehambu, mahi konyima avetyiyekepo, mokonda vetupu “omii.” Anthi, ovaumbili va Huku valondolwa okuti, “kalei muatuama nokuaikilwa nawa.” Opo mutyivile okunoñgonoka nawa “ousupi, no moule, nounthanda, no kohi, nokunoñgonoka ohole ya Kristu, yapona enoñgonoko.”—Efésios 3:17-19; Colossenses 2:6, 7.
11. Oñgeni omunthu melityilika omasukalalo nomalumono vihitikinye ondaka?
11 Ovakuavo tupu vokuetavela ondaka, vapopiwa okuti vayeka “omasukalalo ouye uno nomahando omalumono,” vihitikinye katutu katutu ondaka. (1 Timóteo 6:9, 10) Oñgeni matulityilika eliva olio? Apostolu Paulu wakumbulula okuti: “Muhakalei nohole yonombongo, anthi hambukuei novipuka muna pahetyino. Mokonda Huku wati: ‘Nalumue mandyikuyeke nalumue mandyikusipo.’”—Hebreus 13:5.
12. Omokonda yatyi vana vokuelifwa neheke ewa, vaavela ovinyango mononkhalelo mbelikalela?
12 Pokumanuhula, Jesus wati ombuto yakunwa peheke ewa, “yaava ovinyango. Imue omakui etatu, onkhuavo omakui epandu, nokulamba pomakui ekui.” Vamue vetavela ondaka nomutima omuwa avaave ovinyango. Mahi etyi valinga movilinga viokuivisa tyelihilahila, mokonda yonkhalelo ya kese umue. Pamue okukulupa nomauvela, vitepulula omuvo wa vamue movilinga viokuivisa. (Tyieyeleka na Marcos 12:43, 44.) Tupu, monkhalelo oyo omukuni ketyii oñgeni tyieenda, mahi uhambukwa tyina amona okuti Jeova ukahi nokukulisa ombuto oyo.—Tanga Salmo 126:5, 6.
Omukuni Ulele
13, 14. (a) Popia monondaka mbehehi ongeleka ya Jesus yomulume ukuva ombuto. (b) Omukuni olie? Iya ombuto ilekesa tyi?
13 Mu Marcos 4:26-29, tuvasamo ongeleka onkhuavo konthele yomukuni yati: “Moluotyo, ouhamba wa Huku ukahi ngatyina omunthu akuna ombuto, alangalapo kounthiki komuhuka apindukapo. Iya ombuto aimene, aikulu unene, mahi oe ketyii oñgeni yekula. Oohi, oyo muene yava ovinyango katutu katutu. Tete ovilia visangula avihimbika okueta onoñgima, kunyima omakunkhu aeyulu onoñgima. Mahi, tyina onoñgima mbamakolo nawa, uhimbika okuteya, mokonda omuvo wokuteya wehikapo.”
14 Omukuni oo olie? Ovakristau vamue mouye vetavela okuti omukuni oo, o Jesus. Mahi, oñgeni Jesus apondola okulala, ahamono oñgeni ombuto ikula? Jesus tyilityili ukahi nokulava nawa okukula kuombuto oyo! Anthi, nga una wapopiua potete, omukuni oo, ovaivisi Vouhamba wa Huku, vana vakuna ombuto Youhamba movilinga viavo viokuvisa valinga nombili. Ombuto vakuva pohi, ondaka ina vaivisa.b
15, 16. Mongeleka yomukuni, oityi Jesus alekesa konthele yokukula kuombuto, nokukula mopaspilitu?
15 Jesus wati omukuni “walala kounthiki, etyi kuatya apindukapo.” Otyo, katyilekesa okuti omukuni oo una ondende. Anthi, tyilekesa etyi ovanthu aveho valinga, okulangalapo kounthiki, nokupindukapo komuhuka. Onondaka mbaundapeswa moversikulu oyo, mbulekesa ovilinga vitualako okuundapwa komutenya mokueenda kuomuvo umue, otyo omunthu alangalapo kounthiki. Jesus wahangununa etyi tyipita mokueenda kuomuvo watyo oo. Wati, “Ombuto imena aikulu.” Jesus wayawisako okuti: “Tyina imena aikulu omukuni ketyii.” Ongeleka oyo, ilekesa nawa okuti ombuto ikula “muene aike.”c
16 Oityi Jesus ankho mahande okupopia apa? Jesus ukahi nokupopia vali okukula kuombuto no ñgeni ikula. “Oohi, oyo muene imenesa katutu katutu, tete vieeta oluhongo, avihimbika okusangula, konyima avieta onoñgima.” (Marcos 4:28) Okukula kuavio kueenda katutu katutu, mokueenda kuomowo umue. Kavipondola okukuluminyua ine okuhatekeswa. Tupu, okukula mopaspilitu otyipuka tyike. Omunthu ukula mokueenda kuomuvo, tyina Jeova ayeka otyili tyikule momutima wa una utavela ondaka.—Atos 13:48; Hebreus 6:1.
17. Tyina ombuto yondaka ya Huku yaava ovinyango, ovalie vahambukwa?
17 Oñgeni omukuni nae aundapa pokuteya “tyina ovinyango viamapi?” Tyina Jeova ekulisa otyili Tyouhamba wae momitima viovalongwa ovape, vekula alo tyivepa ondundo yokupakula omienyo viavo ku Huku mokonda yohole vena nae. Iya avambatisalwa opo valekese okuti velipakula. Ovakuatate vana vatualako okukula nawa mopaspilitu, katutu katutu vakala tyafuapo pala okutambula vali ovilinga mewaneno. Una wakuna ombuto, novaivisi ovakuavo Vouhamba wa Huku, aveho vateya ovinyango Viouhamba tyina ombuto yamaave omulongwa. (Tanga João 4:36-38.) Moluotyo, “una ukuna na una uteya . . . vahambukilwa kumue.”
Otyo Tyitulongesa tyi Hono
18, 19. (a) Oñgeni okupitulula onongeleka mba Jesus tyekupameka? (b) Oityi matyikelilongeswa monthele mailandulako?
18 Oityi tuelilongesa pokupitulula onongeleka ombo onombali, mbahonekwa mokapitulu ka 4 ka Marku? Tuanoñgonoka nawa okuti tuna ovilinga viokukuna. Tuhayekei vana vatatesa ine ovitateka nononkhumbi vitutyilike okulinga ovilinga ovio. (Eclesiastes 11:4) Tupu, tuanoñgonoka nawa elao lietu enene liokuvalulwa okuti tuundapa kumue na Huku. Jeova oe utukuatesako movilinga viokuivisa, nokukuatesako vana vetavela ondaka, opo vekule mopaspilitu. Onthue tutyii okuti katupondola okukuluminya nawike okukala omulongwa. Tupu, katusukisa okusoya tyina omulongwa kekahi nokukanyauka okukula. Tyituhambukiswa unene, okunoñgonoka okuti ovilinga vietu vitalelwa kekolelo tuna mu Jeova, no kelao enene etuavela liokuivisa “onondaka onongwa mbouhamba wae . . . pala oumbangi movilongo aviho.”—Mateus 24:14.
19 Oityi vali Jesus apopia konthele yokukula kuovalongwa ovape, no yovilinga Viouhamba wa Huku? Ekumbulululo liepulo olio, livasiwa monongeleka ononkhuavo mbukahi mono Evandyeliu. Matukelilongesa konthele yonongeleka mbumue monthele mailandulako.
[Onondaka Poutoi]
a Tala ongeleka yo Mukuatate Georg Fjölnir Lindal wiivisa ko Islandia, yahipululwa mo Anuário das Testemunhas de Jeová yo 2005, pomafo 210-211. Otale ongeleka yovaumbili vekolelo vakoleleya omanima omanyingi mo Islandia, mahi kavavasile liwa ovanthu vesuka notyili, ngetyi tyipopia o Anuário das Testemunhas de Jeová yo 1988, pomafo 82-99.
b Tete omukanda ou wahangununa okuti ombuto, ovituwa omunthu esukisa okukala navio pala okukula mopaspilitu, tyina elihonyeka na vana vena ovituwa oviwa. Anthi, mongeleka ya Jesus ombuto kayapilulukile aikala ombuto ombi ine ovinyango viahasilivila. Mahi, ombuto yekula.—Tala o Sentinela 15 ya Junho, yo 1980, pomafo 17-19.
c Onondaka ngombo, mbuvasiwa vali mu Atos 12:10, yati epito liotyivela liaikuka olio “muene alike.”
Okuti Ove Utyihinangela?
• Oñgeni okuivisa Ouhamba wa Huku, tyelifwa nokukuna ombuto?
• Oñgeni Jeova apanda ekolelo liomuivisi Wouhamba wae?
• Oñgeni Jesus alekesa okuti okukula mopaspilitu, tyelifwa nokukula kuovikuna?
• Oñgeni una “ukuna na una uteya . . . vahambukilwa kumue”?
[Omalutalatu pefo 21]
Omokonda yatyi Jesus aelekela omuivisi Wouhamba wa Huku, nomukuni wombuto?
[Omalutalatu pefo 23]
Vana vaelekwa neheke eewa, vaundapa nomutima auho okuivisa Ouhamba wa Huku
[Omalutalatu pefo 24]
O Huku utualako nokuikulisa