“Vatualako Okulandula Ondyona”
“Ava, ovovana vekahi nokulandula Ondyona kese oku yenda.” REVELAÇÃO 14:4.
1. Ovalongwa votyotyili va Jesus vasokele ñgeni konthele yokumulandula?
ETYI palamba omanima evali notyihupe ovilinga via Jesus viokuivisa, pahe ankho ‘ukahi nokulongesa motyionge mo Kafarnau.’ “Ovalongwa vae ovanyingi vakondoka kovipuka vasapo konyima, iya kavaendaile vali nae” mokonda vasoka okuti onondaka mbae hanongwako. Etyi Jesus apula ono apostolu mbae 12 inkha navo vahanda okuenda, Simau Petulu akumbulula okuti: “Tatekulu okulie matwii nako? Ove una onondaka mbomuenyo wahapu. Iya onthue tutavela nokuanoñgonoka okuti ove Sandu ya Huku.” (João 6:48, 59, 60, 66-69) Ovalongwa votyotyili va Jesus kavayekelepo okumulandula. Etyi valembulwa nospilitu sandu, vatualako okuendela mehongolelo lia Jesus.—Atos 16:7-10.
2. (a) Olie “omupika wekolelo nokualunguka, nomuumbili wekolelo”? (b) Oñgeni omupika ena ehipululo eewa “liokulandula Ondyona kese oku yenda”?
2 Iya tyati ñgeni konthele yo Vakristau ovalembulwa mononthiki mbo hono? Meulo liae konthele ‘yenyingilikilo liokweya [kuae], no lionthyulilo youye,’ Jesus wapopia onthumbo yovalanduli vae ovalembulwa pano pohi, okuti “omupika wekolelo nokualunguka,” ine “omuumbili wekolelo.” (Mateus 24:3, 45; Lucas 12:42) Onthumbo yomupika wekolelo, vena ehipululo eewa “liokulandula Ondyona kese oku yenda.” (Tanga Revelação 14:4, 5.) Aveho puvo vatualako okukala ovamphembela mopamphepo, mokonda kavelisilisa nomatavelo novituwa vio “Mbambilonia Onene,” eongano lionongeleya mbomatutu ouye auho. (Revelação 17:5) ‘Momilungu viavo kamuvasiwa’ elongeso nalike liomatutu. Vatualako ‘tyihena esilo’ liomouye wa Satanasi. (João 15:19) Komutue wandyila, ovalembulwa vahupapo pano pohi, “mavalandula” Ondyona okuenda keulu.—João 13:36.
3. Tyakolela tuyumbe onthumbi momupika mokonda yatyi?
3 Jesus waavela omupika wekolelo nokualunguka ‘otyilinga tyokuyunga otyikumba tyae,’ kese umue ponthumbo yomupika, ‘opo vevepe okulia momuvo wanakua.’ Tupu, omupika waavelwa otyilinga tyokuyunga “omalumono ae aeho.” (Mateus 24:45-47) “Omalumono” oo, muakutikinya “otyinyingi otyinene” “tyonongi ononkhuavo” vekahi nokuliyawisa. (Revelação 7:9; João 10:16) Kese umue po valembulwa no “nongi ononkhuavo,” kavesukisa okuyumba onthumbi momupika vapewa pala okuveyunga? Kuna omahunga omanyingi alekesa omokonda yatyi tuna okuyumba onthumbi momupika oo. Tala evali akolela vali: (1) Jeova una onthumbi munthumbo oyo yomupika. (2) Jesus tupu una onthumbi momupika oo. Tutalei etyi tyilekesa okuti Jeova Huku na Jesus Kristu vena onthumbi momupika wekolelo nokualunguka.
Jeova Una Onthumbi mo Mupika
4. Omokonda yatyi tuyumbila onthumbi mokulia kuopamphepo tupewa nomupika wekolelo nokualunguka?
4 Nkhele tala oñgeni omupika wekolelo nokualunguka evila okuava eteko liopamphepo momuvo wanakua. Jeova wati: “Ame mandyikulonga onondunge, mandyikulekesa ondyila una yokuendela.” Ayawisako okuti: “Mandyikuavela onondonga neiho liange litala kuove.” (Salmo 32:8) Tyotyili, Jeova ukahi nokuhongolela omupika. Moluotyo, tuna onthumbi onene menoñgonoko,nekungunyiko nehongolelo tupewa nomupika.
5. Oityi tyilekesa okuti ononkhono mba Huku mbukahi nokulunda omupika wekolelo?
5 Tupu, Jeova wavela ononkhono mbae, onthumbo oyo yomupika. Namphila ononkhono mba Jeova kambumoneka, mahi etyi mbulinga mu vana vembupewa, tyimoneka. Nkhele soka kuetyi omupika wekolelo nokualunguka evila okulinga, okuava oumbangi ouye auho konthele ya Jeova Huku, no yo Mona wae, no Youhamba. Ovafendeli va Jeova vekahi nokuivisa nombili onondaka Mbouhamba wa Huku, movilongo vilamba po 230 no moulongo oututu pokati komeva. Otyo, katyitulekesa nawa okuti ononkhono mba Huku mbukahi nokulunda omupika oo? (Tanga Atos 1:8.) Omupika wavela okulia kuopamphepo ovanthu va Jeova nokulinga omatokolo akolela momuvo wanakua. Pokulinga omatokolo oo nokueundapesa, omupika oo ulekesa ohole, nepoleyo, novituwa ovikuavo viotyinyango tyospilitu.—Gálatas 5:22, 23.
6, 7. Jeova una onthumbi ilifuepi momupika wekolelo?
6 Opo tunoñgonoke alo pi Jeova ayumba onthumbi momupika wekolelo, sokolola nawa omulao evelinga. Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Ombendo maihiki, iya vokuankhia avapinduluapo tyahavolo vali, iya onthue atupilululwa. Mokonda etyi tyivola tyina okuvala etyi tyihavolo, iya etyi tyinkhia tyina okuvala etyi tyihankhi.” (1 Coríntios 15:52, 53) Ovalanduli va Kristu ovalembulwa, vaumbila Huku nekolelo avankhi, vatutiliswa nomuenyo upona wo noandyu mbuna omuenyo wahapu. Ovo vapewa omuenyo wahankhi—omuenyo wahapu nokuhahanyaunwa. Tupu, vapewa omalutu ahavolo ine okuhanyauka, tyafuile weepa epondolo liokulitekula. Revelação 4:4 ipopia konthele yavo tyina vamatutiliswa okuti, vapumphama kovipundi vioutumini nokuna omakolowa o olu komitwe viavo. Ovakristau ovalembulwa vakevelela enkhimano liokukala ovatumini. Mahi, Huku una onthumbi muvo mokonda yomahunga omakuavo.
7 Revelação 19:7, 8 yati: “Okasamendo ko Ndyona kehikapo, nomukai wae welivalekale. Enga, wapeua opo avale omuvalo omungona, wayela, watuela nawa, mokonda otyo tyilekesa ovilinga viaviuka vio no sandu.” Jeova waholovona Ovakristau ovalembulwa opo vakakale omphunga yo Mona wae. “Mokasamendo ko Ndyona,” mavapewa ovipuka oviwa unene—olutu luahahanyauka, omuenyo wahankhi, nokukala ovatumini! Otyo, tyilekesa nawa okuti Huku una onthumbi movalembulwa, “valandula Ondyona kese oku yenda.”
Omupika Wayumbua Onthumbi na Jesus
8. Oñgeni Jesus alekesa okuti wayumba onthumbi movalanduli vae ovalembulwa nospilitu?
8 Oityi tyilekesa okuti Jesus una onthumbi onene movalanduli vae ovalembulwa nospilitu? Motyinthiki tyahulililako tyomuenyo wae pano pohi, Jesus walaele ono apostolu mbae 11 vekolelo. Wevepopila okuti: “Onue, onwe muakala naame pononkhumbi mbange. Ame ndyilinga omphango nonwe, ngetyi Tate alinga omphango naame, youhamba. Opo mukalie nokunwa komesa yange, mouhamba wange, nokupumphama kovipundi vioutumini pala okukoyesa omihoko ekwi na vivali vio Isilayeli.” (Lucas 22:28-30) Omphango Jesus alinga novalongwa vae 11, muakutikinya 144.000 yo Vakristau aveho ovalembulwa. (Lucas 12:32; Revelação 5:9, 10; 14:1) Inkha keveyumbile onthumbi, ñgeno kalingile omphango yokukatumina navo Mouhamba wae.
9. Oepi amue “omalumono aeho a [Kristu]”?
9 Tupu, Jesus Kristu waavela otyilinga omupika wekolelo nokualunguka, “tyokuyunga omalumono ae,” ovilinga aviho Viouhamba wae pano pohi. (Mateus 24:47) Momalumono oo, muakutikinya atyiho tyivasiwa nokulingwa mombala yo Nombangi mba Jeova ouye auho, no mono mbetele mbuvasiwa movilongo ovinyingi. Tupu, muakutikinya Onondyuo mbo Vionge Ovinene, no Nondyuo mbo Maliongiyo ouye auho, novilinga viokuivisa Ouhamba wa Huku no viokulinga ovalongwa. Okuti ñgeno waholovona ovanthu ahayumbile onthumbi opo vayunge ovipuka viae viakolela?
10. Oityi tyilekesa okuti Jesus Kristu ukahi novalanduli vae ovalembulwa?
10 Etyi nkhele eheneende keulu, omututiliswa Jesus wamoneka kovalongwa vae vekolelo, evelae okuti: “Ame ndyikahi nonwe ononthiki mbatyo ambuho, alo konthyulilo youye uno.” (Mateus 28:20) Okuti Jesus afuisapo umue omulao oo? Momanima 15 okualamba, omuvalu womauaneno Onombangi mba Jeova ouye auho, eliyawisa. Ankho ali 70.000 iya pahe alamba po 100.000 yomawaneno. Veñgapi ovalongwa ovape vayawisuako? Mokueenda kuomanima oo 15, kuambatisalwa ovanthu valamba po 4 yonomiliau. Tyilekesa okuti kese nthiki, kuambatisalwa ovanthu valamba po 800. Eliyawiso olio enene, lilekesa nawa okuti Kristu ukahi novalanduli vae ovalembulwa nospilitu vekolelo okuvehongolela momaliongiyo avo, nokuvevatela movilinga viokulinga ovalongwa.
Omupika Una Ekolelo Nokualunguka
11, 12. Oñgeni omupika ekahi nokulekesa okuti una ekolelo nokualunguka?
11 Inkha Jeova Huku na Jesus Kristu vena onthumbi momupika wekolelo nokualunguka, nonthue katuveyumbu onthumbi? Haunene, omupika ukahi nokulekesa okuti una ekolelo mokulinga otyilinga atumwa. Tala ongeleka, omukanda Omutala Womulavi ukahi nokulingwa mokueenda kuomanima 130. Omaliongiyo, no vionge ovinene novitutu vio Nombangi mba Jeova, vitualako okupameka ekolelo lietu.
12 Omupika wekolelo tupu walunguka, kaundapa nomalityindailo okupita Jeova komutue. Tupu, kesala konyima tyina amanoñgonoka nawa ehongolelo lia Huku. Nkhele soka, ononkhalamutue mbo nongeleya mbomatutu, vetavela nokuhesukile novituwa ovivi viovanthu vouye, nelulu liavo. Mahi, omupika wava omalondolo konthele yomaliva ouye wovivi wa Satanasi. Omupika utyivila okuava omalondolo onondunge momuvo wanakua, mokonda Jeova Huku na Jesus Kristu vekahi nokuvevatela. Moluotyo, tuatokala okuyumba onthumbi onene momupika oo. Oñgeni matulekesa okuti tuayumba onthumbi momupika Wekolelo no Kualunguka?
“Enda” Novalembulwa Tyina Valandula Ondyona
13. Ngetyi eulo lia Zakaria lilekesa, oñgeni matulekesa okuti tuna onthumbi momupika wekolelo nokualunguka?
13 Ombimbiliya momukanda wa Zakaria, ipopia konthele “yovalume ekwi” veya “pomulume omu Judeu” avati: “Onthue matuende nonwe.” (Tanga Zacarias 8:23.) Mokonda “omulume omu Judeu” vemuti “nonwe,” tyilekesa okuti ovanyingi. Mononthiki mbetu omulume oo, otyihupe tyo Vakristau ovalembulwa, “o Isilayeli ya Huku.” (Gálatas 6:16) Iya “ovalume ekwi vatunda momalaka aeho ovilongo,” otyinyingi otyinene tyovanthu, vonongi ononkhuavo. Ngetyi Ovakristau ovalembulwa valandula Jesus kese oku aya nako, notyinyingi otyinene ‘tyenda’ ine tyilandula omupika wekolelo nokualunguka. Votyinyingi otyinene vetupu ohonyi yokupopia okuti vaundapa kumue nomapanga avo “vokuaihanwa keulu.” (Hebreus 3:1) Jesus utupu ohonyi yokuihana ovalembulwa okuti “onondenge” mbae.—Hebreus 2:11.
14. Oñgeni tupondola okuvatela tyotyili onondenge mba Kristu?
14 Jesus Kristu wati tyina tuvatela onondenge mbae, utyitala ngatyina oe tukahi nokuvatela. (Tanga Mateus 25:40.) Omonkhalelo patyi vokuna ekevelo lia pano pohi vapondola okuvatela onondenge mba Jesus ovalembulwa nospilitu? Vevevatela haunene movilinga viokuivisa Ouhamba wa Huku. (Mateus 24:14; João 14:12) Putyina omuvalu wo valembulwa pano pohi ukahi nokutepuluka, omuvalu wonongi ononkhuavo ukahi nokuliyawisa. Tyina vokuna ekevelelo lia pano pohi vaundapa movilinga viokuava oumbangi, omuvo auho tyina vetyivila, ngotyo vavatela ovalembulwa nospilitu okufuisapo otyilinga tyokulinga ovalongwa. (Mateus 28:19, 20) Tupu, vaava ombatelo yonombongo mononkhalelo ononyingi, pala okuvatela ovilinga ovio.
15. Oñgeni kese Mukristau ena okutala eteku liopaspilitu nomatokolo tupewa nomupika?
15 Onthue Vakristau, oñgeni kese umue puonthue atala omaliongiyo Ovakristau, nomikanda vitunda mo Mbimbiliya tupewa nomupika wekolelo, pala okupameka ekolelo lietu? Okuti tupandula, mokulitekula navio nokuundapesa etyi tulilongesamo? Oñgeni tukala tyina omupika aava omatokolo eongano? Tyina tutavela ehongolelo vaava tyahakuluminyua, tukahi nokulekesa okuti tuna ekolelo mehongolelo Jeova ekahi nokuava.—Tiago 3:17.
16. Ovakristau aveho vesukisa okutehelela onondenge mba Kristu mokonda yatyi?
16 Jesus wati: “Onongi mbange mbutehelela ondaka yange, ame ndyimbwii, nambo mbundandula.” (João 10:27) Ovakristau ovalembulwa ongotyo valinga. Iya tyati ñgeni vana “vaya” navo? Navo vena okutehelela ku Jesus. Tupu, vena okutehelela konondenge mbae. Mokonda ovo vapewa otyilinga tyokuhongolela ovilinga viokuavela ovanthu va Huku eteku mopamphepo. Okutehelela ondaka yonondenge mba Kristu, muakutikinya tyi?
17. Okutehelela komupika muakutikinya tyi?
17 Pokati komupika wekolelo nokualunguka hono, pena Ononkhalamutue mbo Nombangi mba Jeova, vekahi nokuhongolela no kuonganeka ovilinga viokuivisa Ouhamba wa Huku kombanda yoohi aiho. Ononkhalamutue mbo Nombangi mba Jeova, aveho ovakulu ovalembulwa vokuanoñgonoka nawa. Vapondola okupopiwa okuti ‘ovokukahi komutue’ pokati kenyi. (Hebreus 13:7) Ovakulu ovo ovalembulwa vena ‘ovilinga ovinyingi movilinga via Tatekulu’ viokuhongolela ovaivisa Vouhamba wa Huku vena 7,000,000 momawaneno 100,000 ouye auho. (1 Coríntios 15:58) Okutehelela komupika, tyihangununa okuundapa kumue nawa no Nonkhalamutue mbo Nombangi mba Jeova.
Vana Vatehelela Omupika Vena Onokhano Onongwa
18, 19. (a) Oñgeni vana vatehelela omupike wekolelo nokualunguka vapewa ononkhano onongwa? (b) Oityi tuna okutokola okulinga?
18 Tunde puetyi omupika wekolelo nokualunguka aholovonwa, ukahi ‘ukahi nokueta ovanthu ovanyingi mouviuki.’ (Daniel 12:3) Povanthu ovo, pakutikinya vana vokuna ekevelelo liokuhupa kehanyauno lionthyulilo youye uno wovivi. Otyiwa unene okukala noupanga na Huku!
19 Kononthiki mbo komutue, ‘epundaumbo likola, o Jelusalei Omphe [o 144,000] mailauka okutunda keulu ku Huku, yelipongiya ngatyina omphunga yavalekwa pala omulume wae.’ Vana vekahi nokutehelela ondaka yomupika mavakakala ñgeni? Ombimbiliya yati: “Iya muene Huku makakala navo. Huku makasekuna ononkhuka momaiho avo, ononkhia, okulila, no nongembia kamavikakalako vali. Mokonda ovipuka ovio aviho mavikalamba.” (Revelação 21:2-4) Moluotyo, tuna omahunga omawa okutehelela ku Kristu nokuyumba onthumbi monondenge mbae ovalembulwa nospilitu.
Oityi Ove Welilongesa?
• Oityi tyilekesa okuti Jeova una onthumbi momupika wekolelo nokualunguka?
• Oityi tyilekesa okuti Jesus kristu wayumba unene onthumbi momupika?
• Omokonda yatyi Omupika wekolelo watokala tumuyumbe onthumbi?
• Oñgeni matulekesa okuti tuayumba onthumbi momupika?
[Olutalatu pefo 19]
Ove utyii olie Jeova aholovona opo akale omphunga yo Mona wae?
[Olutalatu pefo 20]
Jesus Kristu wapakula komupika wekolelo nokualunguka “omalumono” ae
[Omalutalatu pefo 21]
Tyina tuundapa movilinga viokuava oumbangi, tukahi nokuvatela ovalembulwa nospilitu