Ovilinga Viokuava Ekuateso Poviponga

1, 2. (a) Ovitateka patyi Ovakristau mo Judeia vali navio? (b) Oityi Ovakristau ova Judeu valingililwe nohole?

OMENIMA lio 46 P.K., o Judeia ankho ikahi mondyala onene. Mokonda ovilia kavihi, vilanda onombongo ononyingi, iya ovalongwa va Kristu ova Judeu kavetyivili okuvilanda. Vekahi mondyala onene, ipondola okuveipaa. Mahi, Jeova mevekuatesako monkhalelo ovalongwa ovakuavo va Kristu vehe-nemone. Oityi matyiende-po?

² Mokonda yokankhenda no Vakristau ova Judeu mo Jelusalei no mo Judeia vekahi nokumona emone, Ovakristau ova Judeu na vana vehe va Judeu mo Antiokia ko Siria, avaave onombongo pala okukuatesako ovakuatate vavo. Avakoyo ovakuatate vevali pokati kavo, Barnabe na Saulu, vatuale oviawa ovio kovakulu vewaneno mo Jelusalei. (Tanga Atos 11:27-30; 12:25.) Soka oñgeni ovakuatate mo Judeia velitehelela, mokonda yetyi ovakuatate vavo vo ko Antiokia vevelingila nohole!

3. (a) Oñgeni ovanthu va Huku hono nkhele valandula etyi ankho tyilinga Ovakristau votete mo Antiokia? Popia ongeleka. (Tupu tala okakasa kati: “Ovilinga Vietu Ovinene Viotete Viokuava Ekuateso Mononthiki mbo Hono.”) (b) Omapulo patyi matulilongesa mokapitulu aka?

³ Etyi tyalingilwe kotyita tyotete P.K., ehipululo liotete liahonekwa lio Vakristau, vatumikisa oviawa opo vakuateseko Ovakristau vo kotyilongo otyikuavo. Hono, tupu tulandula ongeleka yovakuatate ko Antiokia. Tyina tueiva okuti ovakuatate vetu vatumbukilwa notyiponga ine novitateka konthele onkhuavo youye, nonthue tukevekuatesako.a Opo tunoñgonoke nawa oñgeni ovilinga vietu viokuava ekuateso vielikuata novilinga ovikuavo via Huku, tutalei omapulo etatu konthele yovilinga ovio. Omokonda yatyi tutalela ovilinga viokuava ekuateso okuti ovilinga via Huku? Tulingila tyi ovilinga viokuava ekuateso? Ouwa patyi tupola kovilinga viokuava ekuateso?

Ovilinga Viokuava Ekuateso “Ovilinga via Huku Mokonda Yatyi”

4. Oityi Paulu apopila ova Korintu konthele yovilinga vio Vakristau?

⁴ Momukanda wavali Paulu ahonekela ova Korintu, wahangununa okuti ovilinga vio Vakristau vina ononthele onombali. Namphila omukanda oo Paulu euhonekela Ovakristau ovalembulwa, tupu onondaka ombo hono mbupopia “onongi onokhuavo” mba Kristu. (João 10:16) Onthele yotete, “ovilinga viokuwaneka,” ine ovilinga viokuivisa nokulongesa. (2 Cor. 5:18-20; 1 Tim. 2:3-6) Onthele yavali yovilinga vietu, ekuateso tuavela ovakuatate vetu. Mahi, Paulu wapopia haunene “viokuava ekuateso.” (2 Cor. 8:4) Ondaka “ovilinga,” ivasiwa ponondaka mbati, “ovilinga viokuwaneka” “novilinga viokuava ekuateso,” yapolwa mo yo Gregu di·a·ko·niʹa. Otyo tyakolela mokonda yatyi?

5. Paulu waihana ovilinga viokuava ekuateso okuti ovilinga via Huku. Otyo tyakolela mokonda yatyi?

⁵ Paulu waundapesa ondaka ike yo Gregu, pala ovilinga ovio vivali. Ngotyo wawaneka ovilinga viokuava ekuateso, kumwe novikuavo ankho vilingwa mewaneno lio Vakristau. Tete Paulu wati: “Kuna ovilinga vielikalaila, mahi kuna vala Tatekulu wike. Kuna ovilinga vielikalaila, . . . mahi [ovilinga ovio] vilingwa nononkhono mbuike vala mba Huku.” (1 Cor. 12:4-6, 11) Ngotyo, Paulu wawaneka ovilinga vielikalaila vilingwa mewaneno okuti “ovilinga via Huku.”b (Rom. 12:1, 6-8) Moluotyo, waundapesa omuvo wae umwe, opo “akuateseko ono sandu!”—Rom. 15:25, 26.

6. (a) Ngetyi Paulu apopia ovilinga viokuava ekuateso, onthele yefendelo lietu mokonda yatyi? (b) Popia oñgeni ovilinga vietu viokuava ekuateso vilingwa mouye auho hono. (Tala okakasa kati: “Tyina Kuamaende Otyiponga!” pefo 214.)

⁶ Paulu wakuatesako ova Korintu okunoñgonoka oityi ovilinga viokuava ekuateso vilingila onthele movilinga viavo viokuivisa no mefendelo valingila Jeova. Tala etyi apopia: Ovakristau vakuatesako vakuavo, vetyilinga mokonda “vetavela onondaka onongwa konthele ya Kristu.” (2 Cor. 9:13) Ngotyo, ehando lio Vakristau liokuendela monondonga mba Kristu, livelunda okukuatesako ovakuatate vavo. Paulu wati, tyivelunda okukuatesako ovakuatate vavo, “okankhenda okanene ka Huku vahatokalele.” (2 Cor. 9:14; 1 Ped. 4:10) Ngotyo, o Sentinela 1 ya Março yo 1976, yapopia konthele yokuundapela ovakuatate vena omasuka-suka okukutikinyamo ovilinga viokuava ekuateso, okuti: “Tuhakalei nonkhango yokuti ku Jeova Huku no Mona wae Jesus Kristu ovilinga ovio viakolela unene.” Tyotyili, ovilinga viokuava ekuateso onthele imwe yakolela yovilinga via Huku.—Rom. 12:1, 7; 2 Cor. 8:7; Heb. 13:16.

Ovilinga Viokuava Ekuateso Nomahunga Ayandyuluka

7, 8. Ehunga patyi liotete ovilinga vietu viokuava ekuateso viaonganekelwa? Hangununa.

⁷ Omokonda yatyi tulingila ovilinga viokuava ekuateso? Paulu waava ekumbululo momukanda wa vali ahonekela ova Korintu (Tanga 2 Coríntios 9:11-15.) Mono versikulu ombo Paulu wapopia haunene ovipuka vitatu viakolela tulinga, “movilinga evi viokuundapa mounyingi” tyihangununa ovilinga viokuava ekuateso. Tulilongesei tyike-tyike.

⁸ Tete, ovilinga vietu viokuava ekuateso vinkhimaneka Jeova. Tala okuti mono versikulu ononthano mbapopiwa pombanda, Paulu wapopila ovakuatate vae opo vapandule Jeova Huku. O apostolu wevehinangelesa “okupandula Huku” no “nondaka ononyingi mbolupandu ku Huku.” (Onoversikulu 11, 12) Paulu wapopia oñgeni ovilinga viokuava ekuateso, vilunda Ovakristau “okunkhimaneka Huku” nokupanda “okankhenda kavilapo ka Huku.” (Onoversikulu 13, 14)) Iya amanuhula okupopia konthele yovilinga viokuava ekuateso okuti: “Tupandula Huku.”—Oversikulu 15; 1 Ped. 4:11.

9. Oñgeni ovilinga vietu viokuava ekuateso vipondola okupilulula onkhalelo ovanthu vasoka? Popia ongeleka.

⁹ Nga Paulu, ovaumbili va Huku mononthiki mbuno, vatala ovilinga viokuava ekuateso, okuti onomphitilo mbokunkhimaneka Jeova nokufiwisa omalongeso avo. (1 Cor. 10:31; Tito 2:10) Tyotyili, ovikando ovinyingi ovilinga viokuava ekuateso, vipilulula onkhalelo ovanthu vasoka konthele ya Jeova no Nombangi mbae. Mongeleka: Omukai umwe ankho ukala potyilongo tyimwe paenda otyinimawe, ankho wamata pepito liae opapelo ina onondaka mbati: “Nombangi mba Jeova, Muhatotolei-po.” Nthiki imwe wamona ovakuatate vekahi nokupindulapo ondyuo imwe, nthele ina yetapalo. Mokueenda kuononthiki, wamona oupanga ukahi pokati kovaundapi ovo, iya akatala ovalie. Etyi aimbuka okuti Onombangi mba Jeova, omukai oo ahuvu unene, iya ati: “Ame ankho himwii nawa.” Iya alingi tyi? Opapelo amatele pepito liae, eipolo po.

10, 11. (a) Onongeleka patyi mbulekesa okuti tukahi nokufuisapo ehunga lia vali liovilinga vietu viokuava ombatelo? (b) Omukanda patyi ukuatesako vana vaundapa movilinga viokuava ekuateso? (Tala okakasa kati: “Otyiti Otyikuavo tyo Vokuundapa Movilinga Viokuava Ekuateso.”)

¹⁰ Vali, onthue “tukuatesako nawa” ovakuatate vetu momasuka-suka avo. (2 Cor. 9:12a) Onthue tuhanda unene okukuatesako ovakuatate vetu nomphange okutetulula ovitateka viavo. Omokonda yatyi? Omokonda ovanthu vekahi mewaneno lio Vakristau, vaelekwa “nolutu lwike,” iya “tyina wike amona ononkhumbi aveho kumwe vamona ononkhumbi.” (1 Cor. 12:20, 26) Moluotyo, oluembia nokankhenda vilunda ovakuatate no nomphange hono, okuyekapo etyi ankho vekahi nokulinga, avahatekela kuna kuaenda otyiponga, opo vakakuateseko ovakuatate vavo. (Tia. 2:15, 16) Mongeleka, konyima yotyinimawe tyaenda ko Japau mo 2011, Ombetele mo Estados Unidos aitumu omukanda ko Komisau Yokutunga mo Amelika, okuita inkha pena “ovakuatate vafuapo vehehi” vapondola okukavatela okutunga Onondyuo mbo Maliongiyo. Oñgeni ovakuatate vakumbulula? Mono simano mbehehi, ovakuatate 600 aveliave opo vakavatele ko Japau, avafete onombongo mbavo muene! Ombetele mo Estados Unidos yati: “Otyo tyetuhuvisa unene.” Etyi omukuatate umwe mo Japau wapula umwe weya okuava ekuateso, oityi tyemulunda okuya okukuatesako. Ati: “Ovakuatate vetu mo Japau onthele ‘yolutu luetu.’ Ononkhumbi mbavo nonthue mbutuihama.” Mokonda yohole vena, vokuava ekuateso, pamwe vapaka omuenyo wavo motyiponga opo vakakuateseko ovakuatate vavo.c—1 João 3:16.

¹¹ Vana vehe-Nombangi tupu vapanda ovilinga vietu viokuava ekuateso. Mongeleka, konyima yotyinimawe tyaenda ko Arkansas Amelika mo 2013, o jornale imwe yapopia konthele yovilinga Onombangi mbeliava mbalinga tyihasete, okuti: “Onombangi mba Jeova mbaonganeka nawa ovanthu vavo vokueliava, opo vaundape nounongo monkhalelo yaviuka poviponga.” Tyotyili, ngetyi apostolu Paulu apopia, onthue “tukuatesako nawa” ovakuatate vetu momasuka-suka avo.

12-14. (a) Okufuisapo ehunga lia tatu liovilinga vietu viokuava ombatelo, tyakolela mokonda yatyi? (b) Onondaka patyi mbulekesa nawa esilivilo liokutualako novilinga via Huku?

¹² Tatu, tukuatesako vokuamona ononkhumbi opo vakondoke movilinga viavo viokufenda Huku. Otyo tyakolela mokonda yatyi? Paulu wati vana vakuateswako, vapewa ondundo “yokupandula unene Huku.” (2 Cor. 9:12b) Onkhalelo yaviuka vana vamona ononkhumbi vapandula Jeova, okukondoka liwa movilinga viavo viokumufenda. (Fil. 1:10) Mo 1945 Omutala Womulavi wati: “Paulu wetavela . . . kulingwe oviawa mokonda vikuatesako . . . okutepulula omasuka-suka Ovakuatate. Ngotyo, ankho vapondola okuundapa vali nononkhono, nomutima auho movilinga via Jeova viokuivisa.” Nonthue hono otyo tutyilingila. Tyina ovakuatate vetu vakondoka movilinga viokuivisa kavapameka vala ovomunthele yavo vamona ononkhumbi, mahi navo muene velipameka.—Tanga 2 Coríntios 1:3, 4.

¹³ Tala etyi tyapopia vamwe vakuateswako unene, avakondoka vali movilinga viavo viokuivisa, iya otyo atyivepameka. Omukuatate umwe wati: “Okuenda movilinga viokuivisa tyaetela ouwa ombunga yetu. Putyina tuovola okuungumanesa vakuetu, omasukalalo etu atepuluka.” Omphange umwe wati: “Ovilinga via Huku, vinkhuatesako okulimbwa ehanyu liomphangu apa ankho ndyikala. Viankhuatesako okulitehelela nawa.” Omukuavo wati: “Namphila ovipuka ovinyingi ankho katuvivili, mahi ovilinga viokuivisa viakuatesako ombunga yange. Okupopia na vakuetu konthele yekevelelo lietu liouye omupe, tyapameka onthumbi yetu, yokuti ovipuka aviho mavikalingwa ovipe.”

¹⁴ Okuenda komaliongiyo, otyipuka otyikuavo ovakuatate vetu veli mononkhumbi vesukisa okukondoka okulinga liwa. Tala etyi tyapita nomphange Kiyoko una omanima ehungi po 60. Etyi ovipuka viae aviho viapeseka motyinimawe, esala vala novikutu vio kolutu nononkhaku, ankho kei oityi malingi. Konyima omukulu weuaneno emupopila okuti mavalingila omaliongiyo metukutuku liae. Kiyoko ati: “Omukulu weuaneno nomukai wae nomphange umwe, naame atupumphama metukutuku. Eliongiyo ankho etutu, mahi, ngehuviso, kotyinimawe andyilimbwa-ko. Andyilitehelela nawa momutima. Eliongiyo olio, liandekesa epameko litunda kokuliongiya novakuatate Ovakristau.” Omukuavo wapopia konthele yomaliongiyo valingile etyi otyiponga tyalamba, okuti: “Ankhuatesako okukoleleya!”—Rom. 1:11, 12; 12:12.

Ovilinga Viokuava Ekuateso Vieta Ouwa Uhapu

15, 16. (a) Ouwa patyi Ovakristau mo Korintu no kononthele ononkhuavo vapolele kovilinga viokuava ekuateso? (b) Oñgeni nonthue hono matupolo ouwa kovilinga ovio?

¹⁵ Etyi apopia ovilinga viokuava ekuateso poviponga, tupu Paulu wahangununina ova Korintu, ouwa ovo no Vakristau vakuavo, vapondola okupola kokuundapa movilinga ovio. Wati: “Nokumuitilako unene, [Ovakristau ova Judeu mo Jelusalei vokuatambula ekuateso] valekesa ohole noonwe, mokonda yokankhenda kavilapo muhatokalele, Huku ena noonwe.” (2 Cor. 9:14) Tyotyili, otyali tyo va Korintu ankho tyipondola okulunda Ovakristau ova Judeu, okulikuambela pala ovakuatate vavo mo Korintu, kumwe na vana vehe va Judeu. Tupu, ankho tyipondola okuyawisa ohole yavo navo.

¹⁶ Okupopia onondaka mba Paulu konthele youwa wovilinga viokuava ekuateso poviponga hono, o Sentinela 1 ya Dezembro yo 1945 mo ingelesi yati: “Tyina otyikundyi tyimwe tyovanthu va Huku tyilinga oviawa, pala omasuka-suka avakuavo, tyivewaneka unene!” Hono vana vaundapa movilinga viokuava ekuateso, velitehelela ngotyo. Omukulu umwe wewaneno waundapa movilinga ovio wati: “Okuundapa movilinga ovio, tyankhuatesako okufuena vali kovakuatate vange tyipona kohale.” Omphange umwe wakuatesuako wapopia nolupandu okuti: “Ovakuatate vetu mouye auho, omapanga omanene tuna alo Momphangu Yombembwa pano pohi.”—Tanga Provérbios 17:17.

17. (a) Oñgeni onondaka mbuvasiwa mu Isaías 41:13 mbupopia konthele yovilinga viokuava ekuateso? (b) Popia onongeleka mbulekesa oñgeni ovilinga viokuava ekuateso vinkhimaneka Jeova, nokupameka ewaneko lietu. (Tupu tala okakasa kati: “Vokueliava Mouye Auho Vaeta Eungumaneso.”)

¹⁷ Tyina vokuava ombatelo vehika pana paenda otyiponga, ovakuatate vokuamona ononkhumbi vatala monkhalelo yavilapo otyili tyomulao wa Huku wati: “Ame Jeova Huku yove, ndyikuata mokulio kuove, Una okupopila okuti: ‘Uhakale nowoma. Ame mandyikuvatela.’” (Isa. 41:13) Omphange umwe wahupa potyiponga wati: “Etyi natala ovipuka aviho viahanyaunwa, andyikala tyihena ekevelelo, mahi Jeova ankhuatesako. Ekuateso napewa novakuatate, enene.” Konyima yotyinimawe tyahanya potyilongo tyavo, ovakulu vevali vomawaneno vahoneka konthele yomawaneno avo okuti: “Otyinimawe tyaeta ononkhumbi onene, mahi Jeova waundapesa ovakuatate opo vetukuateseko. Tuhole okutanga konthele yovilinga viokuava ekuateso poviponga, mahi pahe tutyeete nomaiho etu.”

Okuti Upondola Okuava Ekuateso?

18. Oityi wesukisa okulinga inkha uhanda okuundapa movilinga ovio? (Tala okakasa kati: “Ovilinga Viapilulula Onkhalelo Yomuenyo Wae.”)

¹⁸ Okuti uhanda okukala nehambu litundilila kovilinga viokuava ekuateso? Inkha uhanda, noñgonoka okuti vana vaundapa movilinga ovio, haunene vaholovonwa pu vana vatunga Onondyuo mbo Maliongiyo. Ngotyo, popila ovakulu vewaneno lienyi okuti uhanda okulihonekesa movilinga ovio. Omukulu umwe weuaneno omunongo movilinga ovio, wati: “Kakuateseko vala kuna kuaenda otyiponga, tyina wamakongua no Komisau Yokuava Ekuateso.” Ngotyo, ovilinga viokuava ekuateso mavilingwa monkhalelo yaongana.

19. Oñgeni vokuundapa movilinga viokuava ekuateso, valekesa nawa okuti tuvalongwa va Kristu?

¹⁹ Ovilinga viokuava ekuateso, onkhalelo imwe yavilapo yokutavela otyitumino tya Kristu, tyokukala “nohole na vakuetu.” Tyina tulekesa ohole oyo, tulekesa okuti tyotyili tuvalongwa va Kristu. (João 13:34, 35) Tuhambukwa unene, mokonda tuna ovaundapi ovanyingi vankhimaneka Jeova, mokuavela ombatelo yesukisa vana vakuatesako Ouhamba wa Huku!