“Jeova” Wonganeka Ombunga Yae
‘Ndyimuita muendele mewaneko liospilitu.’—EFÉSIOS 4:1, 3.
OÑGENI MOHANGUNUNA?
Olipi evangelo lia Huku lioutumini?
Oñgeni “matuendela mewaneko liospilitu”?
Oityi matyitukuatesako “okukala nohole navakuetu”?
1, 2. Olipi evangelo lia Jeova pala oohi novanthu?
OMBUNGA. Oityi usoka tyina wiiva ondaka oyo? Oluembia? Ehambu? Okuundapela kumwe opo muvase etyi muhanda? Usoka omphangu yombembwa omu omunthu ekulila, nokulongeswa, nokutomphola? Hamwe otyo usoka inkha una ombunga ikuhole. Jeova oe Waetako ombunga. (Efésios 3:14, 15) Ankho uhanda ovanthu aveho vakala keulu no pohi, vakale ombunga ike vala, yapama, nokuliyumba onthumbi, nokuna ewaneko.
2 Etyi Andau na Eva valinga onkhali, vayekapo okulinga onthele yombunga aiho ya Huku, mahi evangelo lia Jeova kaliapilulukile. Komutwe wandyila, Jeova oohi aiho mekeilinga Omphangu Yombembwa, ekeiyulisa ovana va Andau na Eva. (Gênesis 1:28; Isaías 45:18) Ukahiale nokulinga atyiho tyesukisa opo afuisepo evangelo liae. Omukanda wa Efésios upopia konthele yetyi Jeova ekahi nokulinga, iya osapi yomukanda oo, ewaneko. Matulilongesa ono versikulu mbumwe mbomukanda oo, nokutala oñgeni tupondola okuundapela kumwe nevangelo lia Jeova liokuwaneka ovipuka aviho vina omuenyo keulu no pohi.
OUTUMINI NETYI ULINGA
3. Outumini wapopiua mu Efésios 1:10, oityi? Onalupi onthele yotete yahimbika okuundapa?
3 Moisesi wapopilile ova Isilayeli okuti: “Jeova Huku yetu, oe vala aike Jeova.” (Deuteronômio 6:4) Ovilinga via Jeova nevangelo liae, vielikuata kumwe. Huku wahimbika okupongiya aveho vekahi keulu no pohi opo veliwaneke ngatyina ombunga ike. Epongiyo olio, Jeova uliihana okuti “outumini.” (Tanga Efésios 1:8-10.) Outumini oo una ononthele onombali. Tete, Huku wapongiya ovalembulwa vakakale keulu, opo vatualeko okuundapa moutumini wa Jesus Kristu. Otyo tyahimbika mo Pendekoste yo 33 P.K. etyi Jeova ahimbika okuonganeka vana mavakatumina na Kristu keulu. (Atos 2:1-4) Mokonda yofeto yeyovo Kristu aava, Huku utala ovalembulwa ngatyina ovaviuki vatokala omuenyo. Ovalembulwa vetyii okuti vetavelwa opo vakale “ovana va Huku.”—Romanos 3:23, 24; 5:1; 8:15-17.
4, 5. Onthele yavali youtumini ilinga tyi?
4 Vali, Huku wapongiya vana mavakakala Momphangu Yombembwa pano pohi, mombuelo Youhamba wa Kristu o Mesiya. Mavakakala tete Momphangu Yombembwa, “otyinyingi tyovanthu.” (Revelação 7:9, 13-17; 21:1-5) Mokueenda Kuovityita Ekwi Vioutumini, mavekeliwaneka novanthu ovanyingi mavatutiliswa. (Revelação 20:12, 13) Soka ewaneko enene matukakala nalio tyina ovanthu vamatutiliswa! Konthyulilo yovityita ekwi vioutumini, “ovipuka kombanda yoohi” mavikapita meheteko liahulililako. Ovanthu aveho vekolelo, mavakakala “ovana va Huku,” pano pohi.—Romanos 8:21; Revelação 20:7, 8.
5 Hono, Huku ukahi nokuonganeka ovalembulwa vakakale keulu, no nongi ononkhuavo vakakale Momphangu Yombembwa pano pohi. Mahi, oñgeni kese umwe hono, apondola okuundapela kumwe noutumini wa Huku?
“ENDELA MEWANEKO LIOSPILITU”
6. Oñgeni Ovihonekwa vilekesa okuti Ovakristau vena okuliongiya?
6 Ovihonekwa vipopia okuti Ovakristau vena okuliongiya. (1 Coríntios 14:23; Hebreus 10:24, 25) Otyo tyakutikinya vali tyipona vala okukala kumwe pomphangu imwe, ngetyi tyilinga vana velivasa popalasa, ine o povitalukiso. Tukala newaneko olio tyina tulinga etyi Jeova etulongesa, nokuyeka ospilitu sandu ya Huku itukuatesako okukala ovanthu ovawa.
7. Oityi tyihangununa “okuendela mewaneko liospilitu”?
7 Namphila Jeova apopia ovalembulwa ovaviuki okuti ovana vae, iya onongi ononkhuavo omapanga ae mokonda yofeto yeyovo Kristu aava, mononthiki mbuno mbonthyulilo, pamwe tupondola okukala novitateka navakuetu. (Romanos 5:9; Tiago 2:23) Inkha hatyo, ñgeno katuesukisile okupewa elondolo liokutualako “okulikoleleya kese umwe na mukuavo nohole.” Mahi, oityi tuesukisa okulinga opo tukale newaneko novakuatate vetu? Tuesukisa okukala “nomutima weliola, nokuapoleya.” Haunene, apostolu Paulu wati tuesukisa okulinga ononkhono ‘mbokuendela mewaneko liospilitu, mehonyeko liombembwa.’ (Tanga Efésios 4:1-3.) Okulandula elondolo olio, tyakutikinya okutavela ehongolelo liospilitu ya Huku, nokuyeka itukalese notyinyango tyayo. Otyinyango otyo, tyitukuatesako okutetulula ovitateka tuna navakuetu, nokutuwaneka. Mahi, ovilinga violutu viyapula.
8. Oñgeni ovilinga violutu viyapula ovanthu?
8 Tala oñgeni “ovilinga violutu” viyapula. (Tanga Gálatas 5:19-21.) Oundalelapo uyapula omunthu ku Jeova, no kewaneno, iya oumbalehi wihamesa unene ombunga, nokuyapula ovana kovohe, nokuuna velinepa nae. Okukala novituwa viasila tyiyapula omunthu ku Huku no kuvana vemuhole. Mongeleka, inkha uhanda okumata kumwe ovipuka vivali nokola, aviho vina okukala tyasukuka opo vilikuate nawa. Okukala novituwa vikundisa viouheha, tyilekesa omutomba omunene novitumino viaviuka via Huku. Ovilinga ovikuavo violutu, navio viyapula ovanthu kuvakuavo, no ku Huku. Jeova uyele ovituwa ovio.
9. Omapulo patyi tupondola okulilinga opo tunoñgonoke inkha tukahi nokulinga ononkhono mbokukala nombembwa newaneko?
9 Moluotyo, kese umwe puonthue wesukisa okulipula okuti: ‘Ononkhono patyi ndyikahi nokulinga opo “ndyiendele mewaneko liospilitu, mehonyeko liombembwa”? Oñgeni ndyilinga tyina ndyina ovitateka namukuetu? Okuti ndyityipopila omapanga ange opo vasoke okuti nalinga nawa? Okuti ndyikevela ovakulu vewaneno vatetulule otyitateka, anahalingi ononkhono mbokupopia nae opo tukale vali nombembwa? Iya inkha nanoñgonoka okuti omunthu umwe wandinga etyi nahahandele, okuti ndyilityilika okupopia nae opo tuhapopie vali konthele yotyitateka?’ Inkha tulinga ovipuka ovio, matulekesa okuti tukahi nokuundapela kumwe nevangelo lia Jeova liokuwaneka vali ovipuka aviho mu Kristu?
10, 11. (a) Omokonda yatyi tyakolela okukala nombembwa novakuatate vetu? (b) Oityi tuesukisa okulinga opo tutualeko nombembwa, nokuyambwa na Jeova?
10 Jesus wati: “Inkha ove weta otyiawa tyove ko altale iya ohinangela okuti una onondaka nomukuatate umwe, sapo etyi weya okuava po altale oende, okatetulula tete otyitateka otyo nomukuatate wove, tyina wamakondoka, olingi otyilikutila tyove. Tetulula liwa onondaka na una wekunumanena.” (Mateus 5:23-25) Tiagu wahoneka okuti: “Otyinyango tyouviuki tyina ombuto yatyo yakunwa nombembwa, pala vana vahanda ombembwa.” (Tiago 3:17, 18) Otyo tyilekesa okuti kamatutyivili okulinga etyi tyaviuka inkha katukala nombembwa navakuetu.
11 Mongeleka, kovilongo vimwe ankho kuna ovita, monohika mbumwe ovanthu kavapondola okulimamo, mokonda muna onomina. Putyina onomina mbututana, ovalimi kavalimi vali momapia avo, avehetyivili okuvasa ovilinga, nokulia momapundaumbo omanene. Tupu, nonthwe matyitupuiya okutualako novituwa Vioukristau inkha tulinga ovipuka vitutyilika okukula nombembwa navakuetu. Mahi, inkha tuevela liwa-liwa vakuetu, nokuvelingila ovipuka oviwa, atuho matukala nombembwa, nokuyambwa na Jeova.
12. Oñgeni ovakulu vewaneno vetukuatesako okukala newaneko?
12 Tupu “ovalume etuavela” vetukuatesako “okuvasa ewaneko mekolelo.” (Efésios 4:8, 13) Otyo tyilekesa okuti ovakulu vewaneno vakuatesako ewaneno okukala newaneko. Vetukuatesako okuyawisa ovituwa vietu Vioukristau tyina vaundapa nonthwe movilinga via Jeova, natyina vetuavela omalondolo apolwa Mombimbiliya. (Efésios 4:22-24) Okuti utala momalondolo avo, ononkhono mba Jeova mbokukufuiika pala omuenyo mouye omupe moutumini wo Mona wae? Vakulu vewaneno, londolei vakuenyi monkhalelo ilekesa okuti muhanda okuvekuatesako.—Gálatas 6:1.
“KALEI NOMITIMA OMIWA KESE UMWE NA MUKUAVO”
13. Oityi matyimonekapo inkha katutavela elondolo likahi mu Efésios 4:25-32?
13 Efésios 4:25-29 ipopia ovipuka vimwe tuesukisa okulityilika. Okukemba, okunumana unene, nokunanga, nokupopia ovipuka ovivi. Anthi, tuna okupopia ovipuka oviwa vipameka. Inkha omunthu ketavela elondolo olio, upondola okunumanesa ospilitu sandu ya Huku ononkhono mbuwaneka ovanthu. (Efésios 4:30) Opo tukale nombembwa newaneko, tupu tuesukisa okuundapesa etyi Paulu alandulisako okuhoneka, okuti: “Polei pokati kenyi aviho ovivi viungisa omutima, nokunumana, nonyengo onene, nonondyaya, nokutukana, novipuka aviho ovivi. Anthi, kalei nomitima omiwa kese umwe na mukuavo, okulilingila okankhenda, nokulievela pokati tyihakuluminyua, ngetyi Huku emuevela menyina lia Kristu.”—Efésios 4:31, 32.
14. (a) Onondaka “okukala nomutima omuwa” mbulekesa tyi? (b) Oityi matyitukuatesako okukala nohole?
14 Onondaka “okukala nomutima omuwa,” mbulekesa okuti hamwe ohole yetu kaihi, iya tuesukisa okulilongesa okukala vali nohole. Tuesukisa okulilongesa okupaka tete omasuka avakuetu! (Filipenses 2:4) Hamwe tuhanda okupopia tyimwe tyiyolesa vakuetu ine tyitukalesa ngoti tuvanongo. Mahi, inkha tuimbuka okuti katyaviukile, tuhetyipopiei. Okusoka tyina nkhele tuhenepopie, matyitukuatesako “okukala nomutima omuwa.”
LILONGESA OKUKALA NOHOLE NONTHILO MOMBUNGA
15. Oñgeni Efésios 5:28, ikuatesako ovalume okuhetekela Kristu?
15 Ombimbiliya yeeleka oupanga wa Kristu newaneno, noupanga omulume ena nomukai wae. Ongeleka ya Kristu ikuatesako omulume okunoñgonoka okuti wesukisa okuhongolela omukai wae, nokumutekula, nokukala nohole nae. Tupu, ikuatesako omukai okunoñgonoka okuti wesukisa okutavela komulume wae. (Efésios 5:22-33) Etyi Paulu ahoneka okuti: “Moluotyo, ovalume vena okukala nohole novakai vavo, ngetyi vehole omalutu avo muene,” oityi ankho ahandele okupopia? (Efésios 5:28) Onondaka mbae mbatetekela kuombo, mbulekesa okuti “Kristu wakalele nohole newaneno, nokulipakula mokonda yalio, . . . nokulisukukisa nomeva ondaka.” Tyotyili, opo omulume aundapele kumwe nevangelo lia Jeova liokuongiya vali ovipuka aviho mu Kristu, una okukala tyipahi opo akuateseko ombunga yae okukala noupanga omuwa na Jeova.
16. Ouwa patyi utundililako tyina ovohe vafuisapo otyilinga tyavo vapewa na Jeova?
16 Ovohe vesukisa okuhinangela okuti Jeova weveavela otyilinga tyokutekula ovana vavo. Mahi, hono ovanthu ovanyingi mouye “vetupu oluembia.” (2 Timóteo 3:1, 3) Ovohe ovanyingi kavesukile notyilinga tyavo iya otyo tyinyona, nokusoyesa ovana vavo. Mahi Paulu walondolele ovohe Ovakristau okuti: “Muhanumanesei ovana venyi, anthi tualeiko okuvetekula montheto no movitumino via Jeova.” (Efésios 6:4) Mombunga, omo ovana velilongesila ohole, nokuhumba outumini. Ovohe valongesa ovipuka ovio, vetyivila okuundapela kumwe nevangelo lia Jeova. Inkha tuhanda meumbo lietu mukale ohole, tuesukisa okulityilika onyengo onene, nonondaka mbokutukana. Okulinga ngotyo, matyilongesa ovana vetu onondonga mbakolela mboñgeni mavalekesa ohole, nonthilo koutumini. Otyo matyifuiika ovana vetu pala omuenyo mouye omupe wa Huku.
17. Oityi tuesukisa okulinga opo tuanye Eliapu?
17 Tuesukisa okuimbuka okuti Eliapu apeho lihanda okuhongiliya ovanthu vayekepo okuumbila Huku, iya malitualako okulinga ononkhono opo lituhongiliye. Ovanthu ovanyingi mouye vekahi nokulinga etyi Satanasi ahanda, velihenga, vakala kumwe tyehelinepele, nokutavela ovalume velinepe poyavo, novakai okulinepa poyavo. Mahi, onthue katuhetekela etyi ouye hono utavela okuti tyaviuka. Tuhetekela Kristu. (Efésios 4:17-21) Ngotyo, opo tulwe Neliapu, novilulu viae, tuesukisa “okumaneka oviti aviho via Huku.”—Tanga Efésios 6:10-13.
“TUALAKO OKUENDELA MOHOLE”
18. Oityi tuesukisa okukala natyo opo tutyivile okukala newaneko?
18 Tuesukisa okukala nohole inkha tuhanda okukala newaneko. Nomitima vieyula ohole na ‘Tatekulu yetu wike vala’ Jesus Kristu, na “Huku yetu wike vala” Jeova, navakuetu, tuatokola “okuendela mewaneko liospilitu, mehonyeko liombembwa.” (Efésios 4:3-6) Jesus welikuambela konthele yohole oyo okuti: “Ame ndyikahi nokuita, havava vala ndyiitilako, mahi tupu na vana vena ekolelo muame mokonda yondaka yavo. Opo aveho vakale wike, ngetyi ove tate, ukahi kumwe naame iya ame ndyikahi kumwe noove, opo navo vakale kumwe noonthue . . . Ame nevenoñgonokesa enyina liove, iya mandyitualako okulinoñgonokesa, opo ohole ei una naame, nayo ikale muvo, iya naame ndyikale navo.”—João 17:20, 21, 26.
19. Oityi watokola okulinga?
19 Hamwe tuna otyituwa tyimwe tuhevili okupilulula, mahi ohole maituavela ondundo yokulikuambela ngetyi tyalingile omuhoneki wono salmu wati: “Waneka omutima wange, opo ndyikale nonthilo nenyina liove.” (Salmo 86:11) Tutokolei okulwa Neliapu opo lihetuyapule ku Tate yetu woluembia, no kovakuatate vetu. Tuundapei nombili opo “tukale ovahetekeli va Huku, ngovana ononthyolwa, nokutualako okuendela mohole,” mombunga, movilinga vietu viokuivisa, no mewaneno.—Efésios 5:1, 2.
[Olutalatu pefo 29]
Sapo otyilikutila tyove ko altar, okaita otyiponyo komukuatate wove
[Olutalatu pefo 31]
Vohe, longesei ovana venyi okukala nonthilo