Ovola “Omalumono Aholekwa Nawa mu Kristu”
“Mwe muaholekwa nawa omalumono aeho ounongo nenoñgonoko.” —COLOSSENSES 2:3.
1, 2. (a) Menima 1922 oityi tyavahilwe, iya opi hono vivahiwa? (b) Ondaka ya Huku ikahi nokukonga ovanthu pala tyi?
OKUOVOLA omalumono aholekwa, ovikando ovinyingi ovanthu vetyitala ngatyina tyakolela unene. Menima 1922, omulume umue utiwa Howard Carter omu Britânia, waundapele omanima omanyingi okuheyulula pomatunthu, avasi otyipuka tyimue tyihuvisa. Wavasile elangalo liohamba Farao Tutankamon ankho muna ovipuka 5.000 viakolela.
2 Namphila ovipuka ovio Carter avahile vihuvisa, hono vivahiwa monomuseu ine onondyuo mbokupaka ovipuka viakolela. Ovipuka ovio tyipondola vina esilivilo momahipululo, mahi esilivilo liavio kalihi ine kavisilivila momuenyo wetu wa kese nthiki. Mahi, Ondaka ya Huku itukonga opo tuovole omalumono tyili etuvatela. Ikonga okunyingila movilinga viaikuka pala kese umue nondyambi yavilapo vali tyipona omalumono opahitu.—Tanga Provérbios 2:1-6.
3. Omalumono Jeova atuma ovaumbili vae vaovole eveetela ouwa mononkhalelo patyi?
3 Soka omalumono akolela Jeova atuma ovaumbili vae vaovole. Pomalumono oo, lumue “onthilo na Jeova” ipondola okutuyakulila nokutuyovola mononthiki mbuno mbepuiya. (Salmo 19:9) Okuvasa enoñgonoko lia Huku tyietela omunthu elao enene liokukala noupanga Nomukulami. Omalumono Huku aava ounongo, nenoñgonoko, nounongo wokupunga ovipuka, etukuatesako okutetulula nawa ovitateka momuenyo wetu kese nthiki. (Provérbios 9:10, 11) Oñgeni tupondola okuvasa omalumono oo akolela?
Ovola Omalumono Opaspilitu
4. Oityi matyituvatela okuvasa omalumono opaspilitu?
4 Ovanongo vokuheyulula omatunthu vaovola omalumono avo kese pamue. Mahi onthue twii nawa opi omalumono opaspilitu apondola okuvasiwa. Ondaka ya Huku, ikahi ngomapa yakolela, itulekesa opi tupondola okuvasa omalumono Huku alaa. Okupopia konthele ya Kristu, apostolu Paulu wahoneka okuti: “Mwe muaholekwa nawa omalumono aeho ounongo nenoñgonoko.” (Colossenses 2:3) Tyina tutanga onondaka ombo, tupondola okulipula okuti: ‘Omokonda yatyi tyesukisila okuovola omalumono oo? Oñgeni “aholekwa ” mu Kristu? Iya oñgeni matuevasi?’ Opo tuvase omakumbululo, tutalei nawa onondaka mbo apostolu oyo.
5. Omokonda yatyi Paulu ahonekelele konthele yomalumono opaspilitu?
5 Paulu wahonekelele onondaka ombo ovakuatate vae Ovakristau mo Kolosu. Paulu wevepopilile okuti ukahi nokulinga ononkhono mokonda yavo opo ‘omitima viavo viungumaneswe avakala tyawanekwa kumue mohole.’ (Tanga Colossenses 2:1, 2.) Omokonda yatyi ankho asukalalela? Paulu ankho utyii okuti ovakuatate vae vapondola okuhongiliyua na vamue pokati kavo, ankho valongesa omalongeso omatutu o Gregu, ine vahongiliya vakuavo okulandula vali Ovitumino Huku avelele Moisesi. Paulu walondolele unene ovakuatate okuti: “Lungukei: opo pahakale nawike umutyindapo ngonkhuatwa yae, nomalongeso omatutu, noviso viovanthu, ovipuka viomouye vihatundile ku Kristu.”—Colossenses 2:8.
6. Omokonda yatyi tuna okusuka nonondonga mba Paulu?
6 Hono, tupondola okuhongiliyua nomalongeso ngoo a Satanasi nouye wae wovivi. Momalongeso ouye, muakutikinya okuhetavela ku Huku, nelongeso liokuti ovanthu vatuka kovinyama, nonkhalelo yokusoka yovanthu, novituwa nomahando, nonkhalelo yavo yomuenyo. Ovipito ovinyingi viomouye viatuka konongeleya mbomatutu. Ovipuka ovinyingi vilekeswa motelevisau, vihongiliya ovanthu omahando omavi olutu. Iya ovinyingi mo Internete vipondola okuetela ovakuendye novafikuena, novakulu otyiponga otyinene. Okutala ovipuka ovio novikuavo viouye, tyipondola okunyona omalusoke novituwa vietu konthele yehongolelo Jeova aava, atutepuluka okukakatela momuenyo wotyotyili. (Tanga 1 Timóteo 6:17-19.) Tyotyili, tuesukisa okunoñgonoka onondaka Paulu apopilile ova Kolosu nokuendela monondonga mbae, opo tuhatokele momaliva a Satanasi.
7. Ovipuka patyi vivali Paulu apopia okuti mavikuatesako ova Kolosu?
7 Okukondoka konondaka Paulu ahonekelele ova Kolosu, tutala okuti etyi apopia konthele yesukalalo liae, walandulisako ovipuka vivali ankho vipondola okuveungumanesa nokuvewaneka kumue mohole. Tete, wapopia “onthumbi onene menoñgonoko liavo.” Ankho vena okukala nonthumbi onene yokuti enoñgonoko liavo lio Vihonekwa liaviuka, opo ekolelo liavo likale liotyotyili. (Hebreus 11:1) Konyima, apopi “ekungunyiko liafuapo konthele yotyipuka tyaholekwa tya Huku.” Ankho vesukisa enoñgonoko liafuapo konthele yotyili, nokunoñgonoka nawa ovipuka viaya kohi via Huku. (Hebreus 5:13, 14) Onondonga ombo ankho mbakolela ko va Kolosu, no kuonthue hono! Iya oñgeni matukala nenoñgonoko liafuapo? Paulu waava osapi monondaka apopia konthele ya Jesus Kristu okuti: “Mwe muaholekwa nawa omalumono aeho ounongo nenoñgonoko.”
Omalumono “Aholekwa mu” Kristu
8. Popia oityi tyihangununa onondaka “aholekwa mu” Kristu.
8 Okupopia okuti omalumono aeho nounongo nenoñgonoko ‘viaholekwa mu’ Kristu, katyilekesa okuti katuevili okuevasa. Anthi, tyihangununa vala okuti pala okuvasa omalumono oo, tuna okulinga ononkhono ononene, nokunoñgonoka nawa Jesus Kristu. Otyo, tyelikuata netyi Jesus apopia konthele yae muene okuti: “Ame ndyila, ame tyili, ame muenyo. Nawike uya ku Tate ahapiti puame.” (João 14:6) Tyotyili, opo tuvase enoñgonoko lia Huku, tuesukisa ombatelo nehongolelo Jesus aava.
9. Ovilinga patyi Jesus apewa?
9 Jesus wapopia okuti oe “ndyila,” ayawisako okuti, oe “tyili, nomuenyo.” Otyo tyilekesa okuti otyilinga tya Jesus otyinene unene tyipona vala ondyila yokutuhikiya ku Tate. Tupu, Jesus una otyilinga tyakolela opo tunoñgonoke otyili tyo Mbimbiliya no kukamona omuenyo wahapu. Tyotyili, mu Jesus muaholekwa omalumono opaspilitu okuna esilivilo lihaelikwa, akevelela ovalongwa Vombimbiliya vombili opo veevase. Tutalei omalumono amwe, ayemba kekevelelo lietu no koupanga wetu na Huku.
10. Oityi tulilongesa konthele ya Jesus mu Colossenses 1:19 no 2:9?
10 “Ovituwa aviho via Huku vivasiwa mwe.” (Colossenses 1:19; 2:9) Mokonda wakala na Tate yae keulu omivo ominyingi, Jesus wii nawa ovituwa via Huku nehando liae, tyipona kese umue. Mokueenda kuovilinga viae pano pohi, Jesus walongesile vakuavo etyi Tate yae emulongesa. Tupu walekesile movipuka ankho alinga ovituwa via Tate yae. Otyo Jesus apopila okuti: “Una uluete ame, tupu uluete Tate.” (João 14:9) Ounongo auho nenoñgonoko lia Huku, viaholekwa ine vikahi mu Kristu. Ngotyo, onkhalelo yaviuka yokunoñgonoka Jeova, okunoñgonoka nawa atyiho konthele ya Jesus.
11. Oñgeni omaulo Ombimbiliya elikuata kumue nokunoñgonoka Jesus?
11 “Okuava oumbangi wa Jesus otyo ononkhono mbovauli.” (Revelação 19:10) Onondaka ombo mbulekesa okuti Jesus omunthu wakolela momaulo omanyingi Ombimbiliya. Okupolelela meulo liotete lia Jeova mu Gênesis 3:15, alo komamonenekelo ankhimana momukanda wa Revelação, omaulo Ombimbiliya apondola okunoñgonokwa nawa vala, inkha tunoñgonoka otyilinga tya Jesus Mouhamba wa Mesiya. Otyo, tyilekesa omokonda yatyi omaulo omanyingi Movihonekwa vio Hebreu akalele eelema ku vana vehetavela okuti Jesus o Mesiya walaelue. Tupu, tyilekesa omokonda yatyi vana vatomba Ovihonekwa vio Hebreu muna muvasiwa omaulo omanyingi konthele ya Mesiya, vapopila okuti Jesus ankho omunthu omunene vala. Okunoñgonoka Jesus, tyikuatesako ovanthu va Huku okunoñgonoka omaulo Ombimbiliya ana maakafuisuapo.—2 Coríntios 1:20.
12, 13. (a) Oñgeni Jesus oe “otyimimi tyouye”? (b) Mokonda ovalanduli va Kristu vayovolwa moupika wenthiki lionongeleya, vena okulinga tyi?
12 “Ame, ame tyimimi tyouye.” (Tanga João 8:12; 9:5.) Etyi nkhele Jesus ehenetyitue pano pohi omuuli Isaia wapopile okuti: “Ovanthu ankho vaenda menthiki, vamona otyimimi otyinene. Iya vana vakala mofika yenthiki enene, otyimimi tyeveliaimina.” (Isaías 9:2) O apostolu Mateusi wahangununine okuti Jesus wafuisapo eulo olio etyi ehimbika okuivisa apopi okuti: “Livelei, mokonda ouhamba wo keuku ukahi popepi.” (Mateus 4:16, 17) Ovilinga via Jesus viokuivisa, viaetela ovanthu otyimimi nokuveyovola moupika omalongeso onongeleya mbomatutu. Jesus wati: “Ame neya ngotyimimi mouye, opo kese munthu ukala nekolelo muame, ahatualeko okukala menthiki.”—João 1:3-5; 12:46.
13 Etyi palamba omanima omanyingi, apostolu Paulu apopila ovakuatate vae Ovakristau okuti: “Kohale ankho muali enthiki, mahi pahe mutyitei kumue na Tatekulu. Tualeiko okueenda ngovana votyitei.” (Efésios 5:8) Mokonda Ovakristau vayovolwa moupika wenthiki lionongeleya, vena okueenda ngatyina ovana votyitei. Otyo tyelikuata netyi Jesus apopilile ovalanduli vae Melongomona lio Komphunda okuti: “Yekei otyitei tyenyi tyiliaimine ovanthu, vamone ovilinga vienyi oviwa, opo vankhimaneke Tate yenyi ukahi keulu.” (Mateus 5:16) Okuti ove wapanda omalumono opaspilitu uvasa mu Jesus, oepopila vakuenyi monondaka mbove no movituwa viove oviwa vio Mukristau?
14, 15. (a) Oñgeni kohale onongi novinyama ovikuavo ankho viakolela mefendelo liotyotyili? (b) Omokonda yatyi Jesus olumono luhaelekwa motyilinga tyae tyo ‘Ndyona ya Huku’?
14 Jesus “Ondyona ya Huku.” (João 1:29, 36) Mombimbiliya, ongi ankho ina otyilinga tyakolela opo omunthu aevelwe ononkhali mbae nokutavelwa na Huku. Mongeleka, etyi Abraiau ahandele okuava omona wae Isake ngotyilikutila, wapopililue okuti uhaipae Isake. Iya apewa ongi ondume opo apingiye pomona wae. (Gênesis 22:12, 13) Etyi ova Isilayeli vayovolwa mo Egitu, tupu ongi yalingile otyilinga tyakolela mo “Pasikwa ya Jeova.” (Êxodo 12:1-13) Tupu, Movitumino Viapelwe Moisesi, ankho muakutikinya ovilikutila viovinyama vielikalaila, no nongi novikombo.—Êxodo 29:38-42; Levítico 5:6, 7.
15 Povilikutila ankho vilingwa novanthu, natyike tyipondola okuyovola tyili omunthu monkhali no mononkhia. (Hebreus 10:1-4) Anthi, Jesus “Ondyona ya Huku, ipola onkhali mouye.” Otyo Jesus akalela olumono luavilapo tyipona omalumono aeho opalutu. Moluotyo, otyiwa tulilongese nawa konthele yotyilikutila otyo tyeyovo, nokukala nekolelo mofeto oyo ihuvisa tualingilwa. Inkha tulinga ngotyo, matukala nekevelelo liouwa nondyambi onene. “Votyunda otyitutu,” vakakala menkhimano kumue na Kristu keulu, iya “onongi ononkhuavo,” vakamona omuenyo wahapu Momphangu yombembwa pano pohi.—Lucas 12:32; João 6:40, 47; 10:16.
16, 17. Omokonda yatyi tyakolela okunoñgonoka otyilinga tya Jesus ngo “Nkhalamutwe Yavilapo no Muoyesi wekolelo lietu”?
16 Jesus “Onkhalamutwe Yavilapo no Muoyesi wekolelo lietu.” (Tanga Hebreus 12:1, 2.) Momukanda wa Hebreu kapitulu 11, Paulu wapopia unene konthele yekolelo, netyi lihangununa, apopi omutete wovalume novakai vekolelo, nga Noe na Abraiau na Sara na Raabe. Moluotyo, Paulu walondola ovakuatate vae Ovakristau opo “vatale nawa ku Jesus Onkhalamutwe Yavilapo no Muoyesi wekolelo lietu.” Omokonda yatyi?
17 Namphila ovalume novakai vekolelo vapopiwa mu Hebreu kapitulu 11 ankho vena ekolelo liapama momulao wa Huku, ankho kavei nawa oñgeni Huku mafuisapo omulao wae konthele ya Mesiya Nouhamba wae. Moluotyo, ekolelo liavo ankho kaliafuilepo. Alo umue vana Jeova aundapesa pala okuhoneka omaulo omanyingi konthele ya Mesiya, kavañgonokele nawa atyiho vahoneka. (1 Pedro 1:10-12) Ekolelo lioyeswa ine okufuisuapo vala menyina lia Jesus. Tyakolela unene tunoñgonoke nokuimbuika otyilinga tya Jesus “Onkhalamutwe Yavilapo no Muoyesi wekolelo lietu”!
Tualako Okuovola
18, 19. (a) Popia enyina ekuavo liopaspilitu liakolela konthele uya Jesus. (b) Omokonda yatyi tuna yokutualako okuovola omalumono opaspilitu mu Jesus?
18 Tuapopia vala katutu konthele yovilinga viakolela via Jesus mehando lia Huku liokuyovola ovanthu. Nkhele kuna omalumono omakuavo opaspilitu, aholekwa mu Kristu. Inkha tueevasa maetuetela ehambu nouwa. Mongeleka, apostolu Petulu waihana Jesus okuti “Onkhalamutwe Yavilapo yomuenyo” no “nthungululu yo kombimba” itunda. (Atos 3:15; 5:31; 2 Pedro 1:19) Ombimbiliya tupu iihana Jesus okuti “Amem.” (Revelação 3:14) Okuti ove wii oityi onondaka ombo mbulekesa netyi mbuhangununa? “Tualako nokuovola, alo uvasa,” ngetyi Jesus apopia.—Mateus 7:7.
19 Kutupu vali nawike mehipululo aliho, una omuenyo wakolela unene pala ouwa wetu wahapu, ngo wa Jesus. Mwe muvasiwa omalumono opaspilitu, ehepuiya okuvasiwa na kese munthu weeovola nomutima auho. Kala nehambu no nonkhano onongwa mbokuvasa omalumono “aholekwa nawa mu Jesus.”
Okuti Ove Utyihinangela?
• Ovakristau vatumwa okuovola omalumono patyi?
• Omokonda yatyi onondonga mba Paulu ankho mbakolela ko va Kolosu no pala onthue?
• Popia, ohangununa omalumono amwe opaspilitu “aholekwa mu” Kristu.
[Ehangununo liolutalatu pefo 10]
Ombimbiliya ikahi ngomapa yakolela, ituhongolela komalumono “aholekwa nawa” mu Kristu