Jeova Eumbo Lietu

1, 2. Oñgeni ovaumbili va Huku velitehelela konthele youye uno? Eumbo patyi vena?

OKUTI ulitehela nawa nokuapama mouye uno wovivi ngatyina ukahi meumbo? Inkha kulitehela ngatyina ukahi meumbo, have vala! Kohale, aveho ankho vokuhole Jeova velitehelelele ngatyina onongendi mouye uno. Mongeleka, etyi ovafendi vekolelo va Huku ankho vailauka motyilongo tyo Kanaa, navo ongotyo ankho velitehelela. Ombimbiliya ipopia okuti ankho “vapopila ounyingi okuti havatyitwa tyilongoko, onongendi.”—Hebreus 11:13.

² Tupu, ovalanduli ovalembulwa va Kristu, “ovatyitwa tyilongo vokeulu,” iya velitala ngatyina “onongendi” mouye uno. (Filipenses 3:20; 1 Pedro 2:11) “Onongi ononkhuavo” mba Kristu nambo “kambulingi onthele youye, ngetyi [Jesus] ahalingile onthele youye.” (João 10:16; 17:16) Mahi, ovanthu va Huku vena “eumbo.” Heumboko tupondola okumona nomaiho etu, mahi eumbo likahi nawa nokuapama vali tyipona omaumbo atyo aeho ekahiko. Eumbo olio oityi? Moisesi wahonekele okuti: “Ove Jeova, ove walekesa okuti uumbo lietu liotyotyili, mokueenda kuombuto aiho yovanthu.”a (Salmo 90:1) Oñgeni Jeova akalele “eumbo liotyotyili” pala ovaumbili vae vekolelo kohale? Oñgeni Jeova “eumbo liotyotyili” pala ovanthu vae hono? Oñgeni Jeova makalekesa komutwe wandyila okuti eumbo liapama pala ovaumbili vae?

JEOVA WALI “EUMBO LIOTYOTYILI” PALA OVAUMBILI VAE KOHALE

3. Mo Salmo 90:1 Jeova waelekua natyi, iya omokonda yatyi?

³ Ombimbiliya pamwe yeeleka Jeova novipuka tupondola okumona nomaiho etu opo tutyivile okunoñgonoka nawa ovituwa viae. Mongeleka, o Salmo 90:1 yeeleka Jeova “neumbo.” Tyina tusoka eumbo, tusoka komphangu ina oluembia, nombembwa, neameno. Omokonda yatyi Jeova aelekelwa neumbo? Omokonda Ombimbiliya ipopia okuti Jeova oluembia. (1 João 4:8) Tupu ipopia okuti o Huku yombembwa, nomuameni wovaumbili vae. (Salmo 4:8) Mongeleka, tutalei oñgeni Jeova akalele eumbo pala ovaumbili vae vekolelo, Abraiau, na Isake, na Jako.

4, 5. Oñgeni Huku ayambele nokuamena Abraiau?

⁴ Tyafuile Abraiau welipulile omokonda yatyi Jeova emupopila okuti: “Tunda motyilongo tyove, no pombunga yove, nomeumbo lia ho, oende kotyilongo mandyikulekesa.” Mahi onondaka mba Jeova mbalandulako, mbemupamekele unene. Mbati: “Mandyikulinge elongo enene, nokukuavela ononkhano onongwa, iya enyina liove mandyilikalesa enene . . . Mandyiyambe vana vekuyamba, iya mandyiavela onkhano ombi vana vekupopia omapita.”—Gênesis 12:1-3.

⁵ Jeova walaele okuti mayambe, nokuamena Abraiau nombuto yae aiho, iya etyilingi umwe. (Gênesis 26:1-6) Mongeleka, kayekele Farao woko Egitu, Nohamba Abimeleke woko Gerar vaipae Abraiau, avesala nomukai wae Sara. Tupu waamenene Isake na Rebeka. (Gênesis 12:14-20; 20:1-14; 26:6-11) Ombimbiliya ipopia okuti Jeova “kayekele omunthu nawike evelinge otyivi, mahi, waviyula onohamba mokonda yavo, okuti: ‘Muhayamei ovalembulwa vange, muhalingei otyivi natyike kovauli vange.’”—Salmo 105:14, 15.

6. Oityi Isake apopilile Jako? Iya oñgeni hamwe Jako elitehelelele?

⁶ Tupu, Jeova waamenene Jako, omutekula wa Abraiau. Etyi Jako ankho ahanda okunepa, tate yae Isake wemupopilile okuti: “Wahanepe ovahikuena vomo Kanaa. Katuka, enda ko Padã-Arã meumbo lia Betuele, tate ya nyoko, onepe umwe povana va Labau.” (Gênesis 28:1, 2) Jako alinge umwe ngetyi tate yae emupopila. Wasilepo ombunga yae mo Kanaa aende aike alo ko Harã. (Gênesis 28:10) Hamwe welipulile: ‘Mandyikakalako ononthiki onoñgapi? Okuti manthu manthambula nawa? Mandyivasi omukai uhole Huku?’ Mahi etyi ehika potyilongo tyo Luz popepi no Berseba, apamoneka otyipuka tyimwe tyakuatesileko Jako okuahakala vali notyiho. Oityi?

7. Epameko patyi Huku aavelele Jako?

⁷ Potyilongo tyo Luz, Jeova wamonekelele Jako mondyoi, emupopila okuti: “Ndyina ove, iya mandyikuyungu mondyila aiho moende, iya mandyikukondola pomphangu ei, mokonda himekusipo alo ndyilinga etyi nekupopila.” (Gênesis 28:15) Tyotyili, onondaka ombo mbapamekele unene Jako! Konyima, Jako ahande unene okutala oñgeni Huku mafuisipo omulao oo. Inkha wasapo eumbo liove opo ukaundape kotyilongo otyikuavo, hamwe noove wasukalalele nga Jako. Mahi, tyotyili wamona oñgeni Jeova ekukuatesako mokueenda kuomanima omanyingi.

8, 9. Omononkhalelo patyi Jeova alekesile okuti “eumbo liotyotyili” pala Jako, iya otyo tyitulongesa tyi?

⁸ Etyi Jako ehika ko Harã, manthu yae Labau emutambula nawa iya konyima emuavela Leia na Rakele vakale ovakai vae. Mahi, etyi palamba omuvo umwe, Labau ahimbika okulinga onya Jako iya apilulula ondyambi yae ovikando ekwi! (Gênesis 31:41, 42) Mahi, Jako akoleleya atyiho otyo mokonda ankho una onthumbi yokuti Jeova memukuatesako. Okuhulako, Jeova ayambe Jako. Huku emupopila akondoke ko Kanaa, iya Jako ankho una “ovipako ovinyingi, novaundapi ovakai novalume, nomakamelo, novimbulu.” (Gênesis 30:43) Jako apandula unene Jeova iya elikuambela okuti: “Ame hatokalele oluembia olunene noukuatyili wove auho walingila omuumbili wove, mokonda nayauka o Jordau nomphangoti yange vala, mahi pahe nakala no nonthanda onombali.”—Gênesis 32:10.

⁹ Onongeleka ombo mbulekesa nawa okuti onondaka ombu mba Moisesi ombotyotyili: “Ove Jeova, ove walekesa okuti uumbo liotyotyili pala onthue, mokueenda kuombuto aiho yovanthu!” (Salmo 90:1) Jeova kapilulukile. Nkhele uhole, nokuamena, nokukuatesako ovaumbili vae ovakuatyili. (Tiago 1:17) Tutalei oñgeni etyilinga.

JEOVA ‘EUMBO LIETU LIOTYOTYILI’ HONO

10. Omokonda yatyi tuakalela nonthumbi yokuti Jeova nkhele “eumbo liotyotyili” pala ovaumbili vae?

¹⁰ Nkhele soka: Ñgeno ukahi mombonge pala okuava oumbangi wokuti omulume umwe omunongo nokuna epondolo wapengesa. Oe omukalavi, onkhembi, omuipai, iya ovanthu aveho mouye vemuundapela. Oñgeni molitehelela tyina wamatundu mombonge kekumbi. Okuti mokala tyapama? Au! Moovola omunthu ukuhindikila. Tupu hono, ovaumbili va Jeova, vekahi nokuava oumbangi wokuti Satanasi ondyale ya Jeova, onkhembi! (Tanga Revelação 12:17.) Satanasi waovola okutalameka ovanthu va Huku. Mahi okuti wetyivila? Au! Tyotyili, tutualako nokuivisa kovanthu mouye auho. Oñgeni tutyivila? Tutyivila vala mokonda Jeova “eumbo liotyotyili” pala onthue. Jeova ukahi nokuamena ovanthu vae nokuveyamba vali unene mokueenda kuononthiki mbuno mbahulililako. (Tanga Isaías 54:14, 17.) Mahi, Jeova matualako vala okukala “eumbo liotyotyili” pala onthue inkha katuyeke Satanasi etuyondye.

11. Oityi tulilongesila ku Abraiau, na Isake na Jako?

¹¹ Matulilongesila vali otyipuka otyikuavo ku Abraiau, na Isake na Jako. Namphila vakalele kotyilongo tyo Kanaa, kavelipakele kumwe novanthu votyilongo otyo, iya ankho veyele ovivi vilinguamo. (Gênesis 27:46) Ankho kavesukisile otyipapelo tyahonekwa ovitumino opo vetyivile okupunga etyi tyaviuka netyi tyapenga. Ankho vei etyi Jeova ehole netyi eyele. Moluotyo, valingile ononkhono opo vahalinge onthele youye. Oyo ongeleka ongwa pala onthue! Okuti noove ulinga ononkhono mbokuhetekela ovaumbili ovo ovakuatyili va Jeova tyina uholovona omapanga ove novitalukiso? Katyihambukiswa mokonda vamwe mewaneno Liovakristau valinga ovipuka vimwe vilekesa okuti velitehelela ngatyina ouye uno wa Satanasi eumbo liavo. Inkha ulitehelela ngotyo, namphila okatutu vala, likuambela ku Jeova ekukuateseko. Hinangela okuti ouye uno o wa Satanasi, oe una elungavi iya kesukile nonthue.—2 Coríntios 4:4; Efésios 2:1, 2.

12. (a) Oñgeni Jeova akuatesako ovaumbili vae? (b) Oñgeni ulitehelela konthele yombatelo Jeova etuavela?

¹² Opo tuahayondyue na Satanasi, tuesukisa okutavela ombatelo aiho Jeova aavela ovaumbili vae. Mongeleka, Jeova utukuatesako nomaliongiyo Ovakristau, nelilongeso Liombimbiliya mombunga, novakulu vewaneno vetupameka opo tukoleleye movitateka. (Efésios 4:8-12) Omukuatate George Gangas wali umwe ponokhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova momanima omanyingi, wahonekele oñgeni elitehelela pokati kovanthu va Huku, wati: “Tyina ndyikahi pokati kavo ndyilitehelela okuti ndyikahi meumbo nombunga yange.” Noove ulitehelela ngotyo?

13. Otyipuka patyi tyakolela tulilongesila ku Hebreus 11:13?

¹³ Otyipuka otyikuavo tulilongesila ku Abraiau na Isake na Jako okuti katupondola okukala nowoma wokukala tyelikalela novanthu ovakuavo. Ngetyi tuelilongesa mopalagrafu 1, ovalume ovo vekolelo ankho “vapopila ounyingi okuti havatyitwa tyilongoko, onongendi.” (Hebreus 11:13) Okuti watokola okukala tyelikalela? Otyo pamwe katyapepukile. Mahi, nombatelo ya Huku no yovakuatate vove nonomphange, motyivili. Hinangela okuti kukahi awike. Aveho vahanda okuumbila Jeova vena ovilwa na Satanasi nouye uno! (Efésios 6:12) Mahi inkha tuyumba onthumbi mu Jeova nokuyeka akale eumbo lietu liapama, matufindi.

14. “Epundaumbo” patyi Abraiau ankho akevelela?

¹⁴ Tuesukisa okuhetekela Abraiau nokusoka kondyambi. (2 Coríntios 4:18) Apostolu Paulu wahonekele okuti Abraiau “Ankho ukevelela epundaumbo lina elisesu liotyotyili, lialingwa nokuatungwa na Huku.” (Hebreus 11:10) “Epundaumbo” olio Ouhamba wa Mesiya. Abraiau ankho wesukisa okukevelela “epundaumbo” olio. Mahi, onthue katuesukisile okulikevela. Ouhamba ukahiale nokutumina keulu. Omaulo Ombimbiliya alekesa nawa okuti apa katutu maukatumina ohi aiho. Okuti onkhalelo utyinda omuenyo wove ilekesa okuti tyilityili utavela Kouhamba oo? Upaka tete momuenyo Ouhamba, nokukala tyeliyapuka nouye?—Tanga 2 Pedro 3:11, 12.

JEOVA MATUALAKO OKUKALA ‘EUMBO LIETU LIOTYOTYILI’

15. Oityi matyikamonekela vana vayumba onthumbi mouye uno?

¹⁵ Ovitateka mouye uno wa Satanasi mavitualako okuliyawisa alo onthyulilo iya. (Mateus 24:7, 8) Iya tyina ononkhumbi ononene mbamahimbika, nkhele maviliyawisa vali. Mouye auho, mamukakala ehanyauno, ovanthu mavalimbililwa avakala nowoma omunene. (Habacuque 3:16, 17) Ombimbiliya ipopia okuti mavakalimbililwa unene avakaovola eameno “momaleva, nomomakolo onomphunda.” (Revelação 6:15-17) Mahi kutupu natyike matyikeveamena, tyilinge omaleva ine omaongano onondando no opulitika.

16. Oñgeni tuna okutala ewaneno? Omokonda yatyi?

¹⁶ Jeova meketuamena mokueenda kuononkhumbi ononene. Ngomuuli Habakuke, matukahambukilwa meyovo lia Huku. (Habacuque 3:18) Omonkhalelo patyi Jeova meketuamena momuvo oo? Tuna okukevela opo tuketyimone. Mahi, tupondola okukala nonthumbi yokuti ovanthu va Jeova mavakakala tyaongana, avapewa onondonga na Jeova, ngo va Isilayeli puetyi vatunda ko Egitu. (Revelação 7:9; tanga Êxodo 13:18.) Oñgeni Jeova meketuavela onondonga ombo? Hamwe makaundapesa ewaneno opo etupopile etyi matulingi. Tyotyili omawaneno mouye auho alekesa “onondyuo” mbapopiwa mu Isaías 26:20. (Tanga.) Okuti upanda omaliongiyo ewaneno? Apeho ulinga etyi Jeova ekupopila mewaneno?—Hebreus 13:17.

17. Oñgeni Jeova “eumbo liotyotyili” alo umwe pala ovaumbili vae vekolelo vokuankhiale?

¹⁷ Jeova makakala “eumbo liotyotyili” alo umwe pala ovaumbili vae vekolelo mavankhi mokueenda kuononkhumbi ononene. Ñgeni? Mekevetutilisa. Etyi Abraiau, na Isake na Jako vankhia, palambele omuvo omunyingi, Jeova apopila Moisesi okuti nkhele o Huku yavo. (Êxodo 3:6) Jesus nae wapopile onondaka ombo, ayawisako okuti: “Oe ha Huku yo vokuankhia, mahi oyo vokuna omuenyo, kwe aveho vena omuenyo.” (Lucas 20:38) Tyotyili, ku Jeova, ovaumbili vae vekolelo vokuankhia vekahi ngatyina vena omuenyo, mokonda utyii okuti mekevetutilisa.—Eclesiastes 7:1.

18. Oñgeni Jeova makakala “eumbo liotyotyili” pala ovanthu vae mouye omupe?

¹⁸ Mouye omupe Jeova makakala “eumbo liotyotyili” pala ovaumbili vae monkhalelo imwe yakolela. Revelação 21:3 yati: “Tala! Ekaka lia Huku likahi pokati kovanthu, iya oe makakala navo.” Jeova makaundapesa Jesus Kristu opo atumine ohi mokueenda kuomanima ovityita ekwi. Konthyulilo yomanima oo, Jesus makafuisapo etyi Tate yae ahandela ohi, iya akakondolela Jeova Ouhamba. (1 Coríntios 15:28) Okuhimbilila opo Jeova oe muene makatumina ovanthu vehena onkhali. Olio ekevelelo limwe ewa pala onthwe ngatyi! Putyina tukevelela, tulingei ononkhono mbokuhetekela ovaumbili vokohale mokuyeka Jeova akale pahetyino ‘eumbo lietu liotyotyili.’