‘Kondoka Iya Opameka Ovakuatate Vove’

PETULU walilile unene etyi apopile okuti kei Jesus. Namphila apostolu Petulu ankho ukahi nokulinga ononkhono opo apameke vali oupanga wae na Huku, Jesus ankho uhanda okumuundapesa opo akuateseko vakuavo. Moluotyo, Jesus wemupopilile okuti: “Tyina wamakondoka pameka ovakuatate vove.” (Luc. 22:32, 54-62) Petulu wakalele omphandyi yewaneno Liovakristau pomuvo wono apostolu. (Gál. 2:9) Tupu, omukuatate umwe waundapeliale ngomukulu weuaneno, upondola okukala vali notyilinga otyo, nokukala nehambu liokukuatesako ovakuatate opo vapameke oupanga wavo na Huku.

Vamwe ankho vaundapa ngovakulu vewaneno, vapolwa otyilinga otyo, iya otyo tyipondola okuvesoyesa. Julio,a ankho omukulu weuaneno ko América do Sul momanima alamba po 20, wati: “Ankho apeho ndyipongiya omalongomona, nokukatalelapo ovakuatate, nokuvekuatesako! Etyi nayekapo okukala omukulu weuaneno, ankho pahe hilingi vali ovipuka ovio. Tyotyili, oo ankho omuvo umwe wepuiya unene.” Hono, Julio ukahi vali nokuundapa ngomukulu weuaneno.

‘TALEI OVIPUKA AVIHO NEHAMBU’

Omulongwa Tiagu wahoneka okuti: “Vakuatate vange, hambukwei tyina mupita mononkhumbi ononyingi.” (Tia. 1:2) Tiagu ankho ukahi nokupopia ovitateka vitundilila kononkhumbi tumoneswa, no kononkhali mbetu. Wapopia omahando olutu, nokapungulula, novikuavo vali. (Tia. 1:14; 2:1; 4:1, 2, 11) Tyina Jeova etuviyula, tyipondola okutuihama unene. (Heb. 12:11) Mahi, tuhayekei ononkhumbi ombo mbutupole ehambu.

Namphila tuapolwa otyilinga tyokukala omukulu weuaneno, mahi nkhele tuna omphitilo yokutala oñgeni ekolelo lietu likahi, nokulekesa okuti tuhole Jeova. Tupu tupondola okusoka nawa omokonda yatyi ankho tukahi nokuundapa ngomukulu weuaneno. Oityi ankho tyetulunda okuovola ovilinga ovio mewaneno? Okuti omokonda yohole tuna na Huku, nonthumbi yokuti ewaneno oliae iya liesukisa okutekulwa noluembia? Ine tuaovola ovilinga ovio pala ouwa wetu muene? (Atos 20:28-30) Vana ankho vaundapa ngovakulu vewaneno iya vatualako nokuumbila Huku nehambu, valekesa kovanthu aveho, noku Satanasi, okuti ohole yavo na Jeova oyotyotyili.

Etyi Ohamba David aviyulwa mokonda yonkhali alingile, wetavelele iya aevelwa. David waimbile okuti: “Una ehambu oyouna weevelua oviponyo viae, una ononkhali mbae Huku atuvika. Una ehambu oyouna Jeova ahavalula onkhali yae, na una uhena omatutu.” (Sal. 32:1, 2) Eviyulo David apelwe liemukuatesileko iya tyotyili liemukalesile omunthita omuwa wovanthu va Huku.

Ovikando ovinyingi, ovakuatate vapewa vali otyilinga tyokukala ovakulu vewaneno vakala ovanthita ovawa tyipona etyi vali potete. Omukulu umwe weuaneno wati: “Pahe nanoñgonoka vali nawa oñgeni ndyina okukuatesako vana valinga oviponyo.” Omukulu omukuavo wati: “Pahe ndyipanda unene otyilinga tyange tyokuundapela ovakuatate.”

OKUTI UPONDOLA OKUKONDOKA?

Omuhoneki wono salmu wahoneka okuti: “[Jeova] kamatualako okukandukila apeho.” (Sal. 103:9) Ngotyo, tuhasokei okuti Huku kamayumbu vali onthumbi momunthu umwe walingile onkhali onene. Ricardo ankho omukulu weuaneno omanima omanyingi, iya pahe wapolua otyilinga otyo, wati: “Nanumanene unene netyi ankho nalinga. Mokue­enda kuomuvo omunyingi, ankho ndyisoka okuti hafuilepo, iya olusoke olo ankho lukahi nokunthyilika okukala vali omukulu weuaneno opo ndyuundapele ovakuatate. Ankho ndyitupu vali onthumbi yokuti ame ndyipondola vali okulekesa okuti natokala okuyumbwa onthumbi. Mahi, mokonda ankho okukuatesako vakuetu ndyityihole, ankho ndyilongesa ovanthu Ombimbiliya, nokupameka ovakuatate Mondyuo Yomaliongiyo, nokuundapa navo movilinga viokuivisa. Otyo tyankhuatesako okukala vali nonthumbi, iya pahe ndyikahi vali nokuundapa ngomukulu weuaneno.”

Okukala nonkhongo tyipondola okutyilika omukuatate umwe okukala omukulu weuaneno. Otyiwa okukala nga David omuumbili wa Jeova waile nkholo Ohamba Saulu! David kahandele okukondolela Saulu, namphila akalele nonomphitilo mbokutyilinga. (1 Sam. 24:4-7; 26:8-12) Etyi Saulu ankhila movilwa, David emulili unene, apopi konthele ya Saulu, no mona wae Jonatã okuti ankho ‘wevepanda iya ankho uvehole.’ (2 Sam. 1:21-23) David ankho utupu onkhongo.

Inkha pena tyimwe walingua iya kuetyinoñgonokele nawa ine hamwe usoka okuti walingua onya, uhayeke onkhongo ikule momutima wove. Mongeleka, etyi William woko Gra-Bretanha waundapele omanima 30 ngomukulu weuaneno apolwa ovilinga ovio, wakalele nonkhongo novakulu vamwe vewaneno. Oityi tyakuatesileko William okupilulula olusoke lwae? Wati: “Okutanga omukanda wa Job tyamphamekele. Inkha Jeova wakuatesileko Job okukala nombembwa nomapanga ae etatu, naame mankhuatesako okukala nombembwa novakulu vewaneno!”​—Jó 42:7-9.

HUKU UYAMBA VANA VAKONDOKA OKUKALA VALI OVAKULU VEWANENO

Inkha uholovona okuyekapo otyilinga tyokunthita otyunda tya Huku, otyiwa okusoka nawa omokonda yatyi utyilingila. Okuti una ovitateka ovinyingi? Okuti pena ovipuka ovikuavo ove watala okuti viesukisa vali momuenyo wove? Okuti wasoya mokonda yononkhali mba vakuenyi? Tyilinge otyo ine hatyoko, hinangela okuti ove upondola okukuatesako vali nawa vakuenyi tyina ukahi nokuundapa ngomukulu weuaneno. Omalongomona ove evepameka, ongeleka yove ivelunda, tyina ukevetalelapo pomaumbo avo, tyivekuatesako okukoleleya movitateka viavo. Okuundapa ngomukulu weuaneno wekolelo, ankho tyihambukiswa Jeova, ngetyi nove ankho tyikuhambukiswa.​—Pro. 27:11.

Jeova ukuatesako ovalume okukala vali nehambu, nehando liokuhongolela ewaneno. Inkha ove waholovona okuyekapo otyilinga tyokukala omukulu weuaneno ine wetyipolua, upondola ‘okuovola okuvasa vali otyilinga tyokukala omukulu weuaneno.’ (1 Tim. 3:1) Paulu “watuaileko okulikuambela” opo Ovakristau mo Kolosu vakale nenoñgonoko liafuapo konthele yehando lia Huku “opo vatyinde omuenyo waviuka komaiho a Jeova, opo vemuhambukiswe apeho.” (Col. 1:9, 10) Inkha ukala vali nelao liokuundapa ngomukulu weuaneno, ita ku Jeova opo ekupameke, nokukuavela ehambu, noumphua-lundo. Mononthiki mbuno mbahulililako, ovanthu va Huku vesukisa ovanthita vena oluembia vevekuatesako okupameka oupanga wavo na Huku. Okuti wafuapo pala okupameka ovakuatate vove?