Okuti Huku Uhanda Tukelipopie Ononkhali Mbetu?
Otyituwa tyokupopila ononkhali mokutwi kuelombe ine onkhalamutwe omukuavo, tyitualako moviso nefendelo lionongeleya ononyingi. Anthi, mouye wo hono wovanthu vatavela ovituwa aviho, okuti okupopia ononkhali tyakolela umwe, ine tyesukisa?
KUNA omalusoke elikalaila konthele yotyo. Mongeleka, omukanda National Post wo Kanada, wapopia konthele yomunthu umwe utavela okuti namphila tyipuiya okupopila mukuenyi otyivi walinga, mahi “ukala nawa tyina pena umwe utyii, iya elikuambela noove, nokukupopila etyi wesukisa okulinga opo utunde motyitateka otyo.” Anthi, omukanda Dai-me a Bênção, Padre, Pois Pequei, upopia konthele yomunthu wati: “Okupopia ononkhali, otyiso tyimwe otyivi Tyongeleya, tyietela ovanthu otyiho tyokusukalala unene.” Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yotyo?
Oityi Ombimbiliya Ipopia
Movitumino Huku apele elongo lio Isilayeli, tuvasamo onondonga konthele yetyi omunthu esukisa okulinga, inkha alinga onkhali. Mongeleka, inkha omunthu alingila mukuavo onkhali, ine waponya movitumino via Huku, oe ankho una okuketyipopia komunakwa waholovonua pomuhoko wa Levi. Iya omunakwa emulingilako otyilikutila ku Huku opo aevelwe onkhali yae.—Levítico 5:1-6.
Konyima yovityita viomanima, etyi omuuli Natan aviyula Ohamba David mokonda yonkhali yae, David akumbulula ñgeni? Oe liwa-liwa wati: “Ame nalinga onkhali komaiho a Jeova.” (2 Samuel 12:13) Oe tupu watualako okulikuambela ku Huku opo emuevele. Otyo atyieta tyi? Konyima David wahoneka okuti: “Okuhulililako, nekupopila onkhali yange, iya haholekele otyiponyo tyange. Ame nati: ‘Mandyipopi ononkhali mbange ku Jeova.’ Iya ove muene waevela otyiponyo tyononkhali mbange.”—Salmo 32:5; 51:1-4.
Okupopia ononkhali tyatualako okukala otyitumino tya Huku mewaneno lio Vakristau Votete. Tiagu ondenge ya Jesus, ankho wokuli komutwe wewaneno mo Jelusalei, alondola ovakuatate vae Ovakristau okuti: “Lipopilei ononkhali mbenyi kese umwe namukuavo, nokuliitilako pokati momalikuambelo, opo muvelulwe.” (Tiago 5:16) Oityi Ovakristau vaitwa okukapopia, iya okulie veketyipopia?
Oityi Tyesukisa Okukapopiwa?
Kese nthiki, onthue vanthu vakuankhali tuayembela kokulinga ovivi ine okupopia ovivi, iya atulingila ngotyo vakuetu onkhali. (Romanos 3:23) Okuti otyo tyilekesa okuti tuna okupopia kese tyiponyo ku una ukahi komutwe?
Namphila kese nkhali inumanesa Huku, oe mokankhenda kae wii nawa oviponyo vietu, mokonda yonkhali tuapiñgana. Omuhoneki wo no salmu ankho utyii, wati: “Ove Jeova, inkha wayungile oviponyo vietu, ñgeno olie ukahi lutai Jah, Jeova? Tyetyi, ove mueveli wotyotyili. Opo ulingilwe onthilo.” (Salmo 130:3, 4) Moluotyo, inkha tualinga otyiponyo, ine onkhali kuvakuetu tyihetyihandele, oityi tuesukisa okulinga? Hinangela okuti elikuambelo Jesus alongesa ovalanduli vae, muna onondaka mbokuita mbati: “Tuevele vo ononkhali mbetu, ngetyi nonthue tuevela aveho vana vetulevala.” (Lucas 11:4) Tyotyili, Huku metuevela inkha onthue tufuena kwe, atumuiiti etuevele menyina lia Jesus.—João 14:13, 14.
Tala okuti Jesus wakutikinyamo okuti nonthue tuevela vana “vetulevala.” Apostolu Paulu wahinangelesa ovakuatate vae okuti: “Kalei nomitima omiwa kese umwe namukuavo, okulilingila okankhenda, nokulievela pokati, ngetyi Huku emuevela menyina lia Kristu.” (Efésios 4:32) Tyina tuevela vakuetu oviponyo viavo, tukala nehunga ewa liokukevelela Huku etuevele vietu.
Okuti Huku upondola okutuevela ononkhali ononene, ngo kuvaka, nokukemba tyawina, noumbalehi, nounkholwa, no nonkhuavo vali? Kese umwe ulinga ononkhali ombo ukahi nokuponyoka movitumino via Huku, nokulinga onkhali ku Huku. Oityi esukisa okulinga?
Okulie Ononkhali Mbuna Okukapopiwa?
Huku kapele omunthu nawike otyilinga tyokuevela ononkhali oe alingilwa. Oe vala upondola okumbuevela. Ombimbiliya itupopila nawa okuti: “Inkha tupopia ononkhali mbetu, [Huku] omukuatyili nomuviuki pala okutuevela ononkhali mbetu, nokutuyelesa atyiho tyihaviukile.” (1 João 1:9) Mahi, olie una okupopilwa ononkhali ombo?
Mokonda o Huku vala upondola okuevela ononkhali, oe vala una okupopilwa ononkhali. Otyo, otyo David alingile, ngetyi tuetyimonale. Ngotyo, matuevelwa mokonda yatyi? Ombimbiliya itupopila okuti: “Moluotyo, livelei ononkhali mbenyi, amupilulula onkhalelo yomuenyo wenyi, opo ononkhali mbenyi mbunyimuepo, iya Jeova emupe ononthiki mbomapole.” (Atos 3:19) Ngotyo, katuevelwa vala mokonda tuaimbuka onkhali yetu nokueipopia, mahi, tupu tuna okutokola okuyekapo okulinga ovivi ovio. Pamwe otyo tyipuiya unene. Mahi, tuna ombatelo.
Hinangela onondaka mbomulongwa Tiagu tuapopia tete mbati: “Lipopilei ononkhali mbenyi kese umwe namukuavo, nokuliitilako pokati momalikuambelo enyi, opo muvelulwe.” Konondaka ombo Tiagu wayawisako okuti: “Elikuambelo liomulume omuviuki, tyina liamalingwa nomutima auho, lina ononkhono ononene.” (Tiago 5:16) ‘Omulume omuviuki,’ “ovakulu vewaneno,” vana Tiagu apopia moversikulu 14. Mewaneno lio Vakristau, muna ‘ovalume ovakulu’ ine ovakulu vewaneno, vaholovonwa opo vakuateseko vana vahanda okuevelwa na Huku. Anthi, ‘ovalume ovo ovakulu’ kavapondola okuevela ononkhali, mokonda kutupu omunthu wapewa otyilinga tyokuevela ononkhali mbo munthu mukuavo alingila Huku.a Mahi, ovakulu ovo, vafuapo mopaspilitu pala okuviyula nokuviukisa omunthu walinga onkhali, okumuvatela okuimbuka ouvi wonkhali yae, nokuesukisa okulivela.—Gálatas 6:1.
Oityi Omunthu Esukisila Okukapopia Ononkhali Mbae?
Tyilinge onkhali ononene unene ine onthutu, una weilinga wanyona oupanga wae novanthu vakuavo, no wae na Huku. Moluotyo, oe upondola okulitehelela omapita unene. Ulitehelela ngotyo, mokonda omutima tuapewa Nomupakeko wetu uundapa ngotyo. (Romanos 2:14, 15) Oityi omunthu apondola okulinga?
Okutala vali momukanda wa Tiagu, tuvasamo onondaka mbupameka mbati: “Okuti pokati kenyi pena umwe uvela [mopaspilitu]? Aihane ovakulu vewaneno, opo vemuitileko melikuambelo, nokumuwaeka omulela menyina lia Jeova. Iya elikuambelo liekolelo malikuatesako una uvela okukala nawa, iya Jeova emukatula. Tupu, inkha walinga ononkhali, membuevelwa.”—Tiago 5:14, 15.
Apa tupu, ovalume ovakulu, ine ovakulu vewaneno, vaihanwa opo vavatele omasuka-suka otyunda. Ñgeni? Hakutehelela vala tyina omunthu apopia onkhali yae. Anthi, mokonda omunthu oo uvela mopaspilitu, pena etyi tyesukisa okulingwa, opo ‘una uvela akale nawa.’ Tiagu wapopia ovipuka vivali vipondola okulingwa.
Tete, omunthu wesukisa ‘okuwaekwa omulela.’ Otyo tyilekesa epondolo liokuvelula lio Ndaka ya Huku. Apostolu Paulu wahangununa okuti, “ondaka ya Huku ina omuenyo nononkhono ononene . . . iya ipondola okupunga omalusoke nomahando omutima,” okuhika alo kohi yomalusoke nomutima womunthu. (Hebreus 4:12) Mokuundapesa Ombimbiliya nounongo, ovalume ovakulu, vapondola okuvatela una uvela mopaspilitu, okuimbuka opi kuatuka otyitateka tyae, nokulekesa etyi esukisa okulinga opo ayekepo otyituwa otyo otyivi komaiho a Huku.
Tupu, muapopiwa “elikuambelo liekolelo.” Namphila omalikuambelo ovakulu vewaneno kaatyilika Huku okulinga ekoyeso mouviuki, mahi, omalikuambelo oo akolela ku Huku, uhanda okuevela ononkhali menyina liotyilikutila tyeyovo Kristu aava. (1 João 2:2) Huku wafuapo pala okukuatesako kese umwe walinga onkhali, nokuelivela tyotyili, ulinga “ovilinga vilekesa okuti welivela.”—Atos 26:20.
Ehunga liavilapo, tukapopila ononkhali mbetu tualingila vakuetu ine o Huku, omokonda tuovola okupandwa na Huku. Jesus Kristu walekesa okuti tete tuna okutetulula kese tyitateka tuna navakuetu, atukala nombembwa navo, opo tupondole okufenda Huku nomutima wasukuka. (Mateus 5:23, 24) Provérbios 28:13 yati: “Una uholeka ononkhali mbae, kamakamona ouwa. Anthi, una ukembupopia no kumbuyekapo, malingilwa okankhenda.” Tyina tuliola omutima onthue muene komaiho a Jeova Huku, atumuiiti opo etuevele, oe metupande nokutupaka kounene momuvo wanakua.—1 Pedro 5:6.
[Onondaka Poutoi]
a Vamwe vatala onondaka mba Jesus mu João 20:22, 23, ngatyina ovanthu vamwe vena otyilinga tyokuevela ononkhali mbavakuavo. Opo ulilongese vali nawa konthele oyo, tala O Sentinela 15 ya Abril yo 1996, pomafo 28-29.
[Ehangununo liolutalatu pefo 30]
Huku katale koviponyo vietu, utuevela inkha onthue tufuena kwe, atumuiiti etuevele menyina lia Jesus
[Olutalatu pefo 31]
Ehunga liavilapo, tukapopila ononkhali mbetu, omokonda tuhanda okupandwa na Huku