Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • kr okap. 9 pp. 87-97
  • Ouwa Utundilila Kovilinga Viokuivisa—“Omapia . . . Ayela pala Okuteya”

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Ouwa Utundilila Kovilinga Viokuivisa—“Omapia . . . Ayela pala Okuteya”
  • Ouhamba wa Huku Ukahi Nokutumina!
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • Vakongwa pala Ovilinga, Avalawa Ehambu
  • Ohamba yetu Ikahi Nokuhongolela Ovilinga Viavilapo Viokuteya
  • Etyi Ovilinga Viokuteya Mavieta—Tyaulwa Monkhalelo Yayandyuluka Nawa
  • Ovaumbili va Jeova Aveho Vena Omahunga Okuhambukwa Mokonda Yatyi
  • “Okutunda Koutundilo alo Koutakelo”
  • Omapia Ayela Pala Okuteya
    Ovilinga Vietu Viouhamba—2010
  • Undapa Unene Movilinga Ovinene Viokuteya Mopaspilitu
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2010
  • Ove Kutyii Opi Ombuto Maikayela!
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2008
Ouhamba wa Huku Ukahi Nokutumina!
kr okap. 9 pp. 87-97

OKAPITULU 9

Ouwa Utundilila Kovilinga Viokuivisa—“Omapia . . . Ayela pala Okuteya”

ETYI OKAPITULU KAPOPIA

Jeova ukahi nokukulisa ombuto yotyili Tyouhamba Wae

1, 2. (a) Omokonda yatyi ovalongwa ankho vanguanguanena? (b) Okuteya patyi Jesus ankho apopia?

OVALONGWA ankho vanguanguana. Jesus wevetolela okuti: “Yelulei omaiho enyi amutale omapia, ayela pala okuteya.” Ovalongwa avatale oku ankho evelekesa, mahi etyi ankho veete, omapia ena ovilia viamena pahetyino kavipepi okuyela. Avahimbika okulipula okuti: ‘Oityi matyiteyua?’ ‘Nkhele kuakambela onohanyi ononyingi opo ovilia viteyue.’—João 4:35.

2 Mahi, Jesus ankho kekahi nokupopia okuteya ovilia. Anthi, waundapesa omuvo oo, opo alongese ovalongwa vae ovipuka vivali viakolela, konthele yovilinga via Huku viokuteya, okukuatesako ovanthu okuya meongano liae. Ovipuka ovio ovipi? Opo tukumbulule tutalei vali nawa ovipuka viaendapo.

Vakongwa pala Ovilinga, Avalawa Ehambu

3. (a) Etyi Jesus ati: “Omapia . . . ayela pala okuteya,” tyafuile ankho upopia valie? (Tala pokatoi.) (b) Oñgeni Jesus ayandyulula nawa onondaka mbae?

3 Jesus watomphola novalongwa vae konthele yonthyulilo yenima 30 P.K., popepi yepundaumbo lio Samaria ko Sikale. Puetyi ovalongwa vae vanyingila mepundaumbo, Jesus ankho wesala ponthele yonyombo iya alongesa omukai umwe otyili tyo Ndaka ya Huku. Omukai oo liwa-liwa aimbuka esilivilo lietyi Jesus alongesa. Etyi ovalongwa vakondoka, omukai akuluminya okuenda ko Sikale opo akapopile ovo munthele yae ovipuka vihuvisa alongeswa. Ovanthu avesuku unene novipuka apopia, iya ovanyingi avahateka opo vakavase Jesus ponyombo. Tyafuile pomuvo opo, Jesus watala kokule amono ova Samaliya ovanyingi vekahi nokuya, iya apopi okuti: “Talei omapia, ayela pala okuteya.” a Konyima, opo Jesus alekese okuti kapopi okuteya ovilia, mahi upopia ovilinga via Huku, ayawisako okuti: “Omuteyi ukahi . . . nokuongiya ovinyango pala omuenyo wahapu.”—João 4:5-30, 36.

4. (a) Ovipuka patyi vivali Jesus alongesa konthele yovilinga viokuteya? (b) Omapulo patyi matulilongesa?

4 Ovipuka patyi vivali viakolela konthele yovilinga via Huku viokuteya Jesus alongesa? Tete, ovilinga vina okulingwa nondyanga. Onondaka mbae mbokuti “omapia . . . ayela pala okuteyua,” ankho mbulunda ovalongwa vae pala ovilinga. Opo akuateseko ovalongwa vae okutala okuti ovilinga viesukisa ondyanga, Jesus wayawisako okuti: “Omuteyi ukahiale nokutambula ofeto.” Tyotyili, ovilinga viokuteya viahimbikale, hamuvo wokuseta! Vali, ovaundapi vahambukwa. Jesus wati ovakuni novateyi “vahambukilwa kumwe.” (João 4:35b, 36) Ngetyi Jesus ahambukilwe etyi amona “ova Samaliya ovanyingi vemuyumba onthumbi,” novalongwa vae navo mavakala nehambu enene putyina vaundapa movilinga viokuteya nomutima auho. (João 4:39-42) Otyo tyakolela unene pala onthue hono, mokonda tyilekesa nawa etyi tyikahi nokumoneka hono mokueenda kuovilinga viavilapo viokuteya. Onalupi ovilinga viokuteya mononthiki mbetu viahimbika? Ovalie vekahi nokuvilinga? Oityi vikahi nokueta?

Ohamba yetu Ikahi Nokuhongolela Ovilinga Viavilapo Viokuteya

5. Olie uhongolela ovilinga viokuteya mouye auho? Oñgeni emonekelo lia João lialekesa okuti ovilinga ovio vina okulingwa nondyanga?

5 Memonekelo liapelwe Oapostolu João, Jeova walekesa okuti waholovona Jesus opo ahongolele ovilinga viavilapo viokuongiya ovanthu mewaneno liae. (Tanga Apocalipse 14:14-16.) Memonekelo olio, Jesus walekesa okuti una ekolowa liouhamba nofoso. “Ekolowa lioolu komutwe wa [Jesus]” lilekesa okuti oe Ohamba ikahi nokutumina. “Ofoso yokuatwa pomaoko ae,” ilekesa okuti una otyilinga Tyokuteya. Etyi Jeova atuma oandyu ipopie okuti “ovikuna kombanda yohi viayela,” ukahi nokulekesa okuti ovilinga ovio viesukisa okulingwa nondyanga. Tyotyili, “omuvo wokuteya wehikapo,” hamuvoko wokuseta! Mokutavela etyi Huku emutuma, “okupaka ofoso yae” Jesus apolopo ofoso yae, iya ahimbika okuteya. Emonekelo olio lihambukiswa, tupu lituhinangelesa okuti “omapia . . . ayela pala okuteya.” Okuti emonekelo olio litukuatesako okutala onalupi ovilinga viokuteya mouye auho viahimbika? Enga!

6. (a) Onalupi “omuvo wokuteya” wahimbika? (b) Onalupi “ovilinga viokuteya” viononthiki mbuno viahimbika? Hangununa.

6 Mokonda emonekelo lia João mu Apocalipse okapitulu 14 lilekesa okuti Jesus Omuteyi, wavala ekolowa (oversikulu 14), otyo tyilekesa okuti ankho wavialekuale Kouhamba mo 1914. (Dan. 7:13, 14) Etyi omuvo oo uhenehikepo, Jesus watumwa ahimbike ovilinga viokuteya, (oversikulu 15). Ovipuka ovio tupu viapopiwa monthengele popia ya Jesus konthele yokuteya otiliku, omu apopia okuti: “Ovilinga viokuteya, onthyulilo youye uno.” Ngotyo, omuvo wokuteya nonthyulilo youye viahimbika momuvo wike, mo 1914. (Mat. 13:30, 39) Tyina tutala konyima, tuimbuka okuti ovilinga viokuteya vio hono, viahimbika etyi palamba omanima amwe, tunde etyi Jesus akala Ohamba. Tete, okuhimbikila mo 1914 alo konthyimbi yo 1919, Jesus walinga ovilinga viokusukukisa ovalanduli vae ovalembulwa. (Mal. 3:1-3; 1 Ped. 4:17) Konyima, mo 1919 “ovilinga viokuteya pano pohi” avihimbika. Liwa-liwa, Jesus aundapesa omupika wekolelo nokualunguka ankho aholovona pahe, opo akuateseko ovakuatate vetu okutala okuti ovilinga viokuivisa viesukisa ondyanga. Tala etyi tyaendapo.

7. (a) Oityi tyikuatesako ovakuatate vetu, okuimbuka okuti ovilinga viokuivisa vihanda okulumbana? (b) Ovakuatate vetu vapewa ondundo yokulinga tyi?

7 Mu Kakwenye yo 1920, Omutala Womulavi wati: “Okutala nawa Ovihonekwa vilekesa okuti, ongeleya yapewa otyilinga otyiwa, tyokuivisa Ouhamba wa Huku.” Mongeleka, onondaka mbeulo lia Isaia mbakuatesako ovakuatate okutala okuti, onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku mbuna okuiviswa mouye auho. (Isa. 49:6; 52:7; 61:1-3) Oñgeni ovilinga ovio mavilingwa, ankho kavetyii, mahi ankho vena onthumbi yokuti Jeova meveikulila ondyila. (Tanga Isaías 59:1.) Mokonda vanoñgonoka nawa okuti ovilinga viokuivisa, viesukisa okulingwa nondyanga, ovakuatate vetu vapewa ondundo yokuyawisa ovilinga viavo viokuivisa. Iya ovakuatate avalingi ñgeni?

8. Mo 1921, ovipuka patyi vivali ovakuatate vetu vanoñgonoka konthele yovilinga viokuivisa?

8 Mu Kayovo yo 1921, Omutala Womulavi wapopia okuti: “Eli enima liavilapo komakuavo. Ovanthu ovanyingi vekahi nokutavela vali otyili mo 1921 tyipona omanima okualamba.” Auyawisako okuti: “Nkhele kuna ovilinga ovinyingi vina okulingwa. . . . Tulingei ovilinga evi nehambu.” Tala oñgeni ovakuatate vanoñgonoka ovipuka vivali viakolela konthele yovilinga viokuivisa Jesus atuma ono apostolu mbae: Ovilinga vina okulingwa nondyanga, iya ovaundapi vahambukwa.

9. (a) Mo 1954, oityi Omutala Womulavi wapopia konthele yovilinga viokuteya, iya omokonda yatyi? (b) Eliyawiso patyi liovaivisi liamoneka mokueenda kuomanima 50 okualamba? (Tala omapa yati “Eliyawiso Ouye Auho.”)

9 Mokueenda kuomanima 1930, etyi ovakuatate vanoñgonoka okuti otyinyingi otyinene tyonongi ononkhuavo, mavetavela onondaka Mbouhamba wa Huku, avaundapa vali nombili movilinga viokuivisa. (Isa. 55:5; João 10:16; Rev. 7:9) Otyo atyieta tyi? Ovaivisi vonondaka Mbouhamba wa Huku ankho vena 41.000 mo 1934, aveliyawisa avakala 500.000 mo 1953! Omutala Womulavi 1 ya Kayovo yo 1954, wapopia okuti: “Ospilitu ya Jeova nononkhono mbo Ndaka yae, ovio vikahi nokufuisapo otyilinga etyi otyinene tyokuteya mouye auho.”b—Zac. 4:6.

Eliyawiso Ouye Auho

Otyilongo

1962

1987

2013

Australia

15,927

46,170

66,023

Brazil

26,390

216,216

756,455

França

18,452

96,954

124,029

Itália

6,929

149,870

247,251

Japão

2,491

120,722

217,154

México

27,054

222,168

772,628

Nigéria

33,956

133,899

344,342

Filipinas

36,829

101,735

181,236

Estados Unidos

289,135

780,676

1,203,642

Zambia

30,129

67,144

162,370

Ombalulo Yovalongwa Vombimbiliya Iliyawisa

1950

234,952

1960

646,108

1970

1,146,378

1980

1,371,584

1990

3,624,091

2000

4,766,631

2010

8,058,359

Etyi Ovilinga Viokuteya Mavieta—Tyaulwa Monkhalelo Yayandyuluka Nawa

10, 11. Ovipuka patyi viapopiwa unene monthengele-popia yoñgima yomostarda, konthele yokukula kuombuto?

10 Mononthengele-popia mbae Mbouhamba, Jesus waula etyi ovilinga viokuteya vikahi nokulingwa hono mavieta. Tutalei onthengele-popia yoñgima yomostarda no yonkhiso.

11 Onthengele-popia yoñgima yomostarda. Omulume umwe wakuna oñgima yomostarda. Oñgima oyo aikulu aikala omuti omu oviila vikala. (Tanga Mateus 13:31, 32.) Ovipuka patyi viapopiwa konthele yokukula kuombuto monthengele-popia ei? (1) Ikula monkhalelo ihuvisa. “Okañgima okatutu, ko nombuto ambuho,” mahi kakala omuti una “onompha ononene.” (Mar. 4:31, 32) (2) Onthumbi yokuti maikulu. “Tyina [ombuto] yamakunwa, ikula.” Jesus katile “ipondola okukula.” Mahi wati: “Ikula.” Kaipondola okutyilikwa okukula. (3) Oviila viahatekela momuti oo wekula, avivasi omphangu. “Oviila vio peulu viya” iya “avivasi omphangu nokahi mombuelo yao.” Oñgeni ononthele ombo ononthatu mbelikuata kumwe nokuteya kulingwa mononthiki mbuno?

12. Oñgeni onthengele-popia yoñgima yomostarda yelikuata novilinga viokuteya hono? (Tupu tala omapa yati “Ombalulo Yovalongwa Vombimbiliya Iliyawisa.”)

12 (1) Okukula alo pi: Oñgima yomostarda ilekesa okukula kuonondaka Mbouhamba newaneno lio Vakristau. Tunde mo 1919, ovaundapi vombili vekahi nokuongiyua mewaneno Liovakristau liapindulwapo. Pomuvo opo, ovaundapi ankho kavehi, mahi veliyawisa liwa. Tyotyili, okukula kuayo kuhuvisa unene. Yahimbika noñgima onthutu konthyimbi yomanima 1900, hono, omuti una “onompha ononene.” (Isa. 60:22) (2) Onthumbi: Ewaneno Liovakristau litualako okukula tyihatalama. Namphila ombuto yavasa onondyale ononyingi, mahi itualako okukula. (Isa. 54:17) (3) Otyiholamo: “Oviila vio peulu” vivasa otyiholamo momuti, vilekesa ovanthu ovanyingi vomitima viaviuka vatunda movilongo 240, vekahi nokutavela onondaka Mbouhamba avalingi onthele yewaneno lio Vakristau. (Eze. 17:23) Omo, vavasa eameno, nokupewa okulia kupameka oupanga wavo na Jeova.—Isa. 32:1, 2; 54:13.

A variety of birds lodging in a mustard tree

Onthengele-popia yoñgima yomostarda, ilekesa okuti vana vekahi mewaneno lio Vakristau vavasa omphangu neameno (Tala opalagrafu 11, 12)

13. Onthengele-popia yonkhiso ipopia ovipuka patyi konthele yokukula?

13 Onthengele popia yonkhiso. Etyi omukai umwe ayawisa onkhiso momasa okulinga onombolo, omasa aeho aitutumuka. (Tanga Mateus 13:33.) Ovipuka patyi konthele yokukula kuombuto, viapopiwa unene monthengele-popia ei? Tutaleipo vivali. (1) Okukula kueta omapiluluko. Onkhiso yeliyandyana “alo omasa aeho atutumuka.” (2) Ikula okuliyandyana. Onkhiso itutumukisa omasa atyo aeho, ‘ohinde ankho yaelekwa’. Oñgeni ononthele ombo onombali mbelikuata novilinga vio hono viokuteya?

14. Oñgeni onthengele-popia yonkhiso yelikuata novilinga viokuteya hono?

14 (1) Omapiluluko: Onkhiso, onondaka Mbouhamba wa Huku, iya omasa, ovanthu. Ngetyi onkhiso ilinga omapiluluko tyina yamahonyekwa nohinde, tupu onondaka Mbouhamba wa Huku, mbulinga omapiluluko momitima viomunthu tyina vametavela onondaka ombo. (Rom. 12:2) (2) Okuliyandyana: Okuliyandyana kuonkhiso, kulekesa okuliyandyana kuonondaka Mbouhamba wa Huku. Onkhiso iliyandyana momasa aeho alo atutumuka. Tupu, onondaka Mbouhamba wa Huku mbukahi nokuliyandyana “alo kononthele mbokokule-kule mbohi.” (Atos 1:8) Onthele oyo yonthengele-popia tupu ilekesa okuti onondaka Mbouhamba wa Huku mbuliyandyana, alo umwe kovilongo kuna ovilinga vietu viailikwa, namphila kavimoneka unene kovanthu movilongo ovio.

15. Oñgeni onondaka mbuvasiwa mu Isaías 60:5, 22 mbukahi nokufuisuapo? (Tala okakasa kati “O Jeova Wetyilinga” pefo 93 no kokuati “Oñgeni ‘Okatutu’ Kakala ‘Elongo Liapama.’”pomafo 96-97)

15 Etyi kuakambela omanima 800 opo Jesus apopie onthengele-popia oyo, Jeova watumine Isaia okuula monkhalelo yavilapo eliyandyano liovilinga viokuteya vikahi nokulingwa hono, nehambu vieta.c Jeova wapopia ovanthu “vatunda kokule,” veya meongano liae. Etyi apopia “nomukai,” hono otyihupe tyovalembulwa pano pohi, wati: “Motyimono okala nehambu olaima, iya omutima wove maulombauka nehambu enene, mokonda moetelwa omalumono omelunga, iya omalumono omalongo maeya kuove.” (Isa. 60:1, 4, 5, 9) Onondaka ombo ombotyotyili! Hono, vana vekahiale nokuumbila Jeova omuvo omunyingi nkhele vatualako nehambu, putyina vatala ovaivisi Vouhamba wa Huku movilongo viavo veliyawisa, etyi vahimbika kavehi mahi pahe vakala ovanyingi.

Ovaumbili va Jeova Aveho Vena Omahunga Okuhambukwa Mokonda Yatyi

16, 17. Omokonda yatyi ‘omukuni nomuteyi mavahambukilwa kumwe’? (Tupu tala okakasa kati “Oñgeni Onotratadu Onombali Mbehika Komitima Viovanthu Vevali mo Amazonia.”)

16 Hinangele okuti Jesus wapopila ovalongwa vae, okuti: “Omuteyi ukahi . . . nokuongiya ovinyango pala omuenyo wahapu, opo omukuni nomuteyi vahambukilwe kumwe.” (João 4:36) Oñgeni “tuhambukilwa kumwe” movilinga viokuteya mouye auho? Omononkhalelo ononyingi. Tutalei ononthatu.

17 Tete, tuhambukwa tyina tutala etyi Jeova ekahi nokulinga movilinga ovio. Tyina tuivisa onondaka Mbouhamba, tukuna ombuto. (Mat. 13:18, 19) Tyina tukuatesako omunthu umwe akala omulongwa wa Kristu, ngotyo tuteya ovinyango. Iya onthue atuho tuhambukwa unene tyina tutala oñgeni Jeova ekahi “nokumenesa, nokukulisa” ombuto Youhamba wae. (Mar. 4:27, 28) Ombuto imwe tukuna iseta okumena iya aikateyua navakuetu. Ove hamwe una ongeleka ngo ya Joan Omphange Omukristau ko Grã-Bretanha wambatisalua momanima 60 konyima. Wati: “Ndyihole okuvasa ovanthu vamphopila okuti, ame nakuna ombuto momutima wavo puetyi ankho ndyiivisa omanima amwe konyima. Iya Onombangi vakuetu avelilongesa navo Ombimbiliya avevekuatesako okukala ovaumbili va Jeova, otyo ame nehetyii. Tyinthyambukiswa tyina ndyitala okuti ombuto nakuna yekula aiteyua.”—Tanga 1 Coríntios 3:6, 7.

O JEOVA WETYILINGA

JESUS wati: “Ovipuka vihevilwa novanthu Huku uvivila.” (Luc. 18:27) Ovanyingi puonthue, tuetyimona okuti onondaka ombo ombotyotyili. Namphila onondyale valinga ononkhono mbokutalameka ovilinga viokuivisa, Jeova ukahi nokutukuatesako okutualako nokuivisa.

Zacharie

Zacharie Elegbe (una omanima 66, wambatisalua mo 1963), uhinangela oñgeni etyi ovilinga vio Nombangi mba Jeova viailikwa mo Benin, tyakuatesileko ovakuatate. Wati: “Mo 1976, etyi ankho tuna ovaivisi 2.300, ovilinga vietu viailikwa iya ovatumini avatumu tyipopiwe molaliu momalaka aeho o motyilongo. Mahi kavetyivilile. Namphila ovanthu mo Benin vapopia omalaka alamba po 60, mahi olaliu ankho yundapesa vala omalaka etano. Ngotyo, etyi tyapopiwa molaliu momalaka aeho o motyilongo, ovanthu ovanyingi vakala kokule nomapundaumbo, otyikando tyotete vetuiva. Iya ankho velipula okuti: ‘Onombangi mba Jeova ovalie? Iya oityi vailikilwa?’ Konyima, etyi tuehika konohika oko, ovanyingi avetavela otyili tyihasete.” Hono, mo Benin muna Onombangi valamba po 11.500.

Mariya

Mariya Zinich (una omanima 74, wambatisalua mo 1957) wati: “Etyi ankho ndyina omanima 12, ombunga yetu aiho aitualwa koukonde okupolwa mo Ucrânia avatualwa noko Sibéria, mo Russia. Namphila ovatumini valingile atyiho opo vatalameke ovilinga vietu mo União Soviético, mahi ombalulo yetu yatualako okuliyawisa. Okutala eliyawiso olio lihuvisa, namphila ankho tumona ononkhumbi, mahi tyampha onthumbi yokuti ovilinga evi ovia Jeova. Petupu omunthu upondola okuvitalameka!” Omukuavo utiwa Mariya (una omanima 73, wambatilasua mo 1960), wati: “Mokonda yovakuatate vetu vatualwa koukonde ko Sibéria, ovatumini vakuatesako ovanthu ovanyingi vakala kokule, veive otyili.”

Jesús

Jesús Martín (una omanima 77, wambatisalua mo 1955), wati: “Etyi ame nanoñgonoka otyili, ankho muno mo Espanha muna Onombangi 300. Mo 1960, oundyale wakala omunene. Ovatumini vatuma omakakunye okunyimako Onombangi mba Jeova. Pomuvo opo, ankho tyipuiya okusoka oñgeni matuvili okuivisa onondaka onongwa motyilongo atyiho. Ovipuka aviho ngoti ankho vietupilukila-po. Mahi, hono mo Espanha, muna Onombangi vehumgi po 111.000. Eliyawiso olio namona, namphila ankho tumoneswa emone nonondyale, tyapameka onthumbi yange yokuti Jeova ukahi konthele yetu, natyike tuhevili!”

18. Ehunga patyi liokuhambukwa liapopiwa mu 1 Coríntios 3:8?

18 Vali, matutualako okuundapa nehambu tyina tusoka etyi Paulu apopia: “Kese umwe makatambula ondyambi yae, yatokala movilinga viae.” (1 Cor. 3:8) Ovanthu mavayambwa mokonda yovilinga valinga, ha mokonda vakuatesako ovanthu ovanyingi okutavela otyili. Otyo, tyipameka unene vana vaundapa movilongo muna ovanthu ovanyingi vehetavela otyili! Komaiho a Huku, kese Mbangi uundapa nomutima auho movilinga viokukuna, “wava ovinyango ovinyingi.” Moluotyo, una ehunga liokuhambukwa.—João 15:8; Mat. 13:23.

19. (a) Oñgeni eulo lia Jesus livasiwa mu Mateus 24:14, lielikuata nehambu lietu? (b) Oityi tuesukisa okuhinangela, inkha pamwe katukahi nokulinga omulongwa nawike?

19 Tatu, tuhambukwa, mokonda ovilinga vietu vikahi nokufuisapo eulo. Tala ekumbululo Jesus aava etyi ono apostolu mbae vapula okuti: “Olipi enyingilikilo malilekesa okuti ove weyale, iya tukahi konthyulilo youye?” Jesus evepopila okuti onthele imwe yenyingilikilo olio, ovilinga viokuivisa ouye auho. Okuti ankho upopia ovilinga viokulinga ovalongwa? Au. Wati: “Onondaka ombu onongwa Mbouhamba wa Huku, mambukaiviswa kombanda yohi aiho, pala oumbangi.” (Mat. 24:3, 14) Ngotyo, okuivisa Ouhamba wa Huku, okukuna ombuto, onthele imwe yenyingilikilo. Moluotyo, tyina tuivisa onondaka onongwa Mbouhamba, tutyii okuti namphila pamwe tuhalingi ovalongwa, mahi tukahi nokuava “oumbangi.”d Tyilenge ovanthu vetavela ine kavetavela, mahi tukahi nokukuatesako okufuisapo eulo lia Jesus, iya tuna ehambu “liokuundapa kumwe na Huku.” (1 Cor. 3:9) Tuna ehunga enene liokuhambukwa ngatyi!

“Okutunda Koutundilo alo Koutakelo”

20, 21. (a) Oñgeni onondaka mba Malaquias 1:11, mbukahi nokufuisuapo? (b) Konthele yovilinga viokuteya oityi ove watokola okulinga? Omokonda yatyi?

20 Pomuvo wono apostolu, Jesus wevekuatesileko okuimbuka okuti ovilinga viokuteya viesukisa ondyanga. Okutuka mo 1919 okuenda no komutwe, Jesus ukahi nokukuatesako ovalongwa vae, okukala nolusoke olo. Moluotyo, ovanthu va Huku vekahi nokuyawisa ovilinga viavo. Tyotyili, ovilinga viokuteya vilekesa okuti nawike upondola okuvitalameka. Ngetyi omuuli Malakia aula, ovilinga viokuivisa vikahi nokulingwa “okutunda koutundilo wekumbi alo koutakelo walio.” (Mal. 1:11) Tyotyili, okutuka koutundilo alo koutakelo, kese apa vekahi, ovakuni novateyi vaundapela kumwe iya vena ehambu. Tunde komuhuka alo kongulohi ine onthiki aiho, tuundapa nondyanga.

21 Tyina pahe hono tutala konyima omanima 100, oñgeni otyikundyi otyitutu tyovaumbili va Huku tyekula, atyikala “elongo liapama,” omutima wetu “uhambukwa unene.” (Isa. 60:5, 22) Ehambu olio, nohole yetu na Jeova “Muene wovilinga viokuteya,” lilunda kese umwe puonthue okutualako okuundapa, pala okumanuhula ovilinga ovio viavilapo viokuteya!—Luc. 10:2.

a Etyi Jesus alekesa ‘omapia ayela,’ tyafuile ankho upopia omivalo vituela viavala ova Samaliya, Jesus ankho eete vekahi nokuya.

b po ulilongese vali konthele yomanima oo, no okualandulako, tukuavela ondundo utange pomafo 425-520 omukanda Testemunhas de Jeová—Proclamadores do Reino de Deus, upopia oityi ovilinga viokuteya viafuisapo tunde mo 1919 alo 1992.

c Opo unoñgonoke vali nawa eulo olio ewa, tala omukanda Profecia de Isaías—Uma Luz Para Toda a Humanidade ll, pomafo 303-320.

d Otyili otyo tyakolela, ankho tyanoñgonokuale Novalilongesi votete Vombimbiliya. O A Sentinela 15 ya novembro yo 1895, yati: “Namphila pamwe tuhateye otiliku onyingi, mahi kuna okuawa oumbangi omunene konthele yotyili. . . . Ovanthu aveho vapondola okuivisa.”

Okuti Kuove Ouhamba wa Huku Owotyotyili Umwe?

  • Oityi Ouhamba wa Huku ukahi nokulinga konthele yovilinga viokuteya?

  • Oñgeni onthengele-popia yoñgima yomostarda no yonkhiso, ikuavela ondundo movilinga viove viokuivisa?

  • Omahunga patyi ove una okuhambukilwa ovilinga viokuivisa?

ONOTRATADU ONOMBALI MBEHIKA KOMITIMA VIOVANTHU VEVALI MO AMAZÔNIA

Antônio Simões

Antônio Simões

ANTÔNIO SIMÕES, omukulu weuaneno wekolelo, una omanima 91, uhinangela oñgeni he na manthu yae, vavasa otyili no notratadu onombali, mbalingwa no Nombangi mba Jeova. Wapula ovaenda vae okuti: “Muhanda okutehelela etyi tyikahi omu?” Iya avakumbulula okuti: “Enga tuhanda.” Nehambu Antônio apumphama opo evepopile ehipululo liae.

“Tate yange Zeno, ankho o wongeleya Batista. Mo 1931, walinga oungendi okuenda komaumbo akala mohika yo Amazônia, opo akatalelepo omukai umwe wongeleya yavo. Tate yange Zeno, avasi mondyuo yomukai oo, onotratadu onombali mbapolwa Mombimbiliya. Omukai ankho wembupola mokapela kavo, mahi kei olie wembusa-mo. Otratadu imwe ipopia konthele yoifelunu, onkhuavo ipopia konthele yetutilo. Etyi tate atangamo atyimuhiki komutima. Liwa-liwa tate asoko ku nawa yae Guilherme, ankho umupopila apeho okuti: ‘Ame hitavela okuti kuna oifelunu yotupia. Huku woluembia kapondola okulinga omphangu ngoyo.’ Nehando liokulekesa Guilherme onotratadu ombo, Tate alondo mowato wae aende onoola etyinana okuenda ko Manaquiri, otyilongo tyikala popepi no Manaus ankho kukala Guilherme.

Antônio Simões holds two photos of the first congregation in Manaquiri, Amazonas State, Brazil

Ewaneno liotete mo Amazona ko Brazil

“Etyi Tate na Manthu Guilherme vatanga onotratadu ombo, aveho avati: ‘Etyi otyili!’ Liwa-liwa avahonekela kombetele mo Brazil, okuita omikanda. Tate ayekepo otyilinga tyongeleya yae, iya oe na manthu avahimbika okuivisa onondaka onongwa mbo Mbimbiliya potyilongo opo. Ovanthu avetavela nawa, iya menima like vala, mo Manaquiri amuonganekwa ewaneno. Momuvo uhehi, ovanthu 70 potyilongo veya komaliongiyo. Moluotyo, pomuvo opo ewaneno olio, ankho olio enene vali mo Brazil.” Antônio atalamapo katutu iya apulu okuti: “Katyihambukiswa okutehelela oñgeni onondaka Mbouhamba mbehika mo Amazônia?” Tyotyili tyihambukiswa. Onoñgima onombali ononthutu, onotratadu onombali ononthutu Mbombimbiliya, mbamena mohika onene yo Amazônia, akutuku ewaneno enene. Hono Ewaneno litiwa Manaquiri liokuna omanima 83, halioko vala likahi mo Amazona ko Brazil. Muna omawaneno 143!

OÑGENI “OKATUTU” KAKALA “ELONGO LIAPAMA”

“KEHEHI makakala ovityita ekwi, iya okatutu makakala elongo liapama. Pomuvo watyo ame Jeova mandyityilumbanesa.” (Isa. 60:22) Oñgeni eulo olio likahi nokufuisuapo? Oñgeni okufuisuapo kueulo olio kukalesa Onombangi mouye auho?

Börje Nilsson

Börje Nilsson (una omanima 84, wambatisalua mo 1943) wati: “Ame ndyihinangela omukuatate umwe omulembulwa wali o colportor (omukokoli-ndyila) momanima 1920. Etyi apewa onthele imwe yepundaumbo lio Suécia, etavela iya liwa-liwa ahimbika okuivisa. Iya Börje Nilsson navakuavo vekolelo avayambwa mokonda yovilinga viavo! Hono mo Suecia muna ovaivisi valamba po 22.000. Namphila pahe nakulupa, mahi nahanda okutualako movilinga via Jeova. Olie wii ovipuka vihuvisa Jeova nkhele etupakela?”

Etienne Esterhuyse

Etienne Esterhuyse (una omanima 83, wambatisalua mo 1942) wati: “Hono, tyinthyuvisa unene tyina ndyihinangela okuti ovanthu va Jeova mo Afrika do Sul ankho vena vala 1.500 mo 1942, pahe valamba po 94.000. Tyipameka unene ekolelo okulinga onthele yeongano olio enene!”

Keith Gaydon

Keith Gaydon (una omanima 82, wambatisalua mo 1948) wati: “Namona oñgeni ovaivisi mo Grã-Bretanha veliyawisa, ankho mo 1948 vena vala 13.700 mahi pahe vehungi po 137. 000. Otyo tyilekesa okuti evi ovilinga via Jeova. Kononkhono mbovanthu ñgeno katyavililwe, mahi Jeova oe ‘ulinga omahuviso.’ ”—Êxo. 15:11.

Ulrike Krolop

Ulrike Krolop (una omanima 77, wambatisalua mo 1952), wati: “Etyi Ovita via 2 Viouye auho viapwa, omawaneno mo Alemanha aapamekwa no Nombangi vombili ankho vakoleleya mononkhumbi mbo Nazista. Ovanthu ankho vesukisa eungumaneso, iya onthue ankho tupondola okuvepa lio, mokonda Onombangi kavelipakele movita ovio. Mokueenda kuomanima 60 okualamba, namona oñgeni ononkhono mba Huku mbukahi nokuhongolela ovanthu vae. Hono tuna Onombangi valamba po 164.000. Ouwa omunene ngatyi!”

Mariya Brinetskaya

Mariya Brinetskaya (una omanima 77, wambatisalua mo 1955), wati: “Opo tuhakuatwe, nambatisalwa kounthiki. Konyima, omulume wange atumwa koukonde kokule, mokonda Ombangi. Natualako okuivisa nokualunguka potyilongo tyange muno mo Russia, iya ovomunthele yange ovanyingi avetavela otyili. Pomuvo opo, ankho tuna ovakuatate no nomphange vehehi. Nahambukwa unene mokonda hono mo Rússia muna Onombangi mbulamba po 168.000!”

Kimiko Yamano

Kimiko Yamano (una omanima 79, wambatisalua mo 1954), wati: “Etyi mo 1970 nanoñgonoka okuti mo Japão muna ovaivisi 10.000, hetyivilile okukondola ononkhuka mbange mbehambu. Tyampha ondundo yokupitulula vali etyi napopilile Jeova okuti, ‘Putyina nkhele ndyina omuenyo, ndyihanda okukala omukuatyili kwe.’ Hono ndyina ehambu limwe enene, mokonda pahe tuna ovaivisi valamba po 216.000!”

Daniel Odogun

Daniel Odogun (una omanima 83) wati: “Etyi nambatisalwa mo 1950, mo Nigeria ankho muna ovaivisi 8.000. Hono, muna ovaivisi vehungi po 351.000! Movionge, ndyihambukwa unene tyina ndyitala ovanthu ovanyingi, iya andyisoko otestu ya Ageu 2:7. Tyotyili Jeova ukahi nokuteketesa ovilongo, opo ovipuka viapandwa viovilongo aviho vinyingile. Ame nkhele ndyiovola okuundapa unene movilinga viokuivisa, mokonda okuivisa oyo onkhalelo yange yokupopia okuti: ‘Napandula Jeova!’ ”

Carlos Silva

Carlos Silva (una omanima 79) wati: “Etyi nambatisalwa mo 1952, mo Brazil ankho muna Onombangi 5.000. Menima olio, atukala notyonge mo São Paulo. Ankho pena vala omatuku-tuku evali, potyonge otyo. Omukuatate ayulika Motyipembe Pacaembu tyokusanena ombola, iya amphulu okuti: ‘Usoka okuti nthiki imwe matutyiyulisa ovanthu?’ Otyo ngoti ankho ondyoi, mahi mo 1973 motyipembe otyo amuyula ovanthu 94.586! Hono, mo Brazil muna ovakuatate no nomphange valamba po 767.000. Tyihuvisa unene okutala eliyawiso olio!”

Carlos Cázares

Carlos Cázares (una omanima 73) wati: “Menima nambatisalwa mo 1954, mo México ankho muna ovaivisi 10.500. Ankho muesukisa unene ovaundapi, moluotyo, andyipewa otyilinga tyokutalelapo omawaneno etyi ndyina omanima 21. Otyiwa unene okutala nomaiho ange muene, etyi Isaías 60:22 ikahi nokufuisuapo. Hono, tuna ovaivisi valamba po 806.000, valongesa ovalongwa Vombimbiliya vena omiliau! Tyihambukiswa unene!”

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma