“Petupu Natyike Tyipundukisa” Vana Vehole Jeova

1. Otyityi omukai umwe alingile tyalekesile okuti kayekelepo okuhateka?

MARY DECKER wahimbika okuhateka unene etyi nkhele omututu. Mo 1984, wahimbika okuhateka vali unene iya ovanyingi avasoko okuti hamwe matyutyu ine mafindi ava ankho elilolela navo, apewa okalienge ko olu. Mahi amonekelwa natyimwe. Etyi ankho vekahi nokuhateka, elipunduka motyikalo tyamukuavo atoko. Ehetyivili vali okuhateka, mahi kasoyele. Kapalambele enima, ahimbika vali, iya ahateka vali unene tyipona ovakai ankho ahateka navo, novakuavo vahatekailiale kohale.

2. Omonkhalelo patyi Ovakristau vekahi nokuhateka? Oñgeni tuna okuhateka?

² Onthwe Ovakristau omuenyo wetu ukahi ngatyina tukahi nokuhateka opo tuvase omuenyo wahapu. Katupondola okuyeka otyipuka natyike tyitutalameke. Katuhateka vala ngatyina tuenda popepi, ine okuhateka liwa opo tutyutye ine tufinde. Tupu katukahi ngomunthu uhateka vala opo olutu lukale nawa, uhateka vala katutu iya pamwe atalama. Mahi tukahi ngavana vokuhateka opo vafetwe. Vokuhateka opo vafetwe, vahateka unene iya vatualako alo vehika konthyulilo. Apostolu Paulu wahonekelele Ovakristau ova Korintu okuti: “Onwe kamutyii okuti ovahateki vokulilolela aveho vahateka, mahi utambula ondyambi wike vala? Hatekei monkhalelo ngoyo opo mukapewe ondyambi.”—1 Coríntios 9:24.

3. Olie makapewa omuenyo wahapu?

³ Ombimbiliya itupopila opo tuhateke mondyila yomuenyo. (Tanga 1 Coríntios 9:25-27.) Ondyambi, omuenyo wahapu. Okuhateka kuetu kuelikalela, mokonda vokulilolela wike vala utambula ondyambi, mahi onthwe atuho tupewa ondyambi, etyi tuesukisa okulinga, okuhateka vala alo konthyulilo. (Mateus 24:13) Omunthu kamakatambula vala ondyambi inkha uyekapo okulandula ovitumino ine utalama tyina nkhele ehenehike. Vokuhateka mondyila ei, ovo vala mavakapewa omuenyo wahapu.

4. Omokonda yatyi tyahapepukile okuhateka mondyila yomuenyo wahapu?

⁴ Okuhateka alo konthyulilo katyapepukile. Jesus Kristu oe vala wahatekele ehelipunduka, mahi onthue katutyivili. Tiagu wapopile okuti “atuho tupengesa ovikando ovinyingi.” (Tiago 3:2) Ononkhali mbetu no mbavakuetu, mbupondola okutusoyesa ine okututalameka opo tuahahateke vali. Inkha otyo tyitumonekela, tuesukisa okukuatesuako opo tutualeko nokuhateka. Inkha pamwe tulipunduka katuesukisile okuhuva.—1 Reis 8:46.

INKHA WELIPUNDUKA, TUALAKO NOKUHATEKA

5, 6. (a) Omokonda yatyi petupu “natyike tyipundukisa” Omukristau? (b) Oityi matyikuatesako Omukristau “okupindukapo” tyina amelipunduka?

⁵ Etyi tulinga tyina “tulipunduka” ine “tutoka,” tyilekesa etyi tukahi mokati. Vamwe velipundukile ine vatokele, velivela avatualako nokuumbila Huku. Ovakuavo vaholovona okuhelivele. Provérbios 24:16 ipopia okuti: “Omuviuki upondola okutoka alo umwe ovikando epanduvali, mahi makatuka. Anthi, onondingavivi mambukatokeswa nononkhumbi.”

⁶ Namphila tulipunduka ine tutoka, tupondola okupindukapo. Inkha tuyumba onthumbi mu Jeova, metukuatesako tyina tuna ovitateka ine tulinga oviponyo. Metukuatesako opo “tupindukepo” mokonda utyii okuti tumuhole. Mahi, ovanthu onondingavivi, kavahande “okupindukapo.” Kavetavela okukuatesuako nospilitu sandu ya Huku novanthu vae. Ombimbiliya ipopia okuti vana vehole ovitumino via Jeova “petupu natyike tyivepundukisa.” Otyo tyilekesa okuti tupondola okukondoka mondyila yokuhateka opo tukapewe omuenyo wahapu.—Tanga Salmo 119:165.

7, 8. Oñgeni omunthu apondola “okutoka” mahi nkhele atualako okupandwa na Huku?

⁷ Pamwe omunthu ulinga onkhali mokonda kapamene. Upondola okulinga onkhali oyo ovikando ovinyingi. Mahi, inkha “upindukapo” apeho, ine ulivela nomutima auho iya alingi ononkhono mbokulinga etyi tyaviuka, Jeova nkhele umutala okuti omuviuki. Tyina ova Isilayeli ankho velivela ononkhali mbavo, Huku ankho uvetala okuti ovaviuki. (Isaías 41:9, 10) Omukanda wa Provérbios 24:16 kaupopi ononkhali tulinga, mahi ulekesa okuti Huku metukuatesako “okupindukapo.” (Tanga Isaías 55:7.) Jeova Huku na Jesus Kristu vetuyumba onthumbi, iya vetupameka opo “tupindukepo.”—Salmo 86:5; João 5:19.

⁸ Alo umwe omunthu ukahi nokuhateka, inkha ulipunduka ine utoka, upondola okupindukapo, atualako nokuhateka opo ehike konthyulilo, mahi wesukisa okutyilinga nondyanga. Onthue katwii “onthiki no ola” onthyulilo maiya. (Mateus 24:36) Mahi, inkha tulinga ononkhono mbokuhelipunduka, matyitupepukila okutualako nokuhateka alo konthyulilo. Moluotyo, oñgeni matulityilika okulipunduka?

OVIPUKA VIPONDOLA OKUTUPUNDUKISA

9. Ovipuka patyi vitano matupopi?

⁹ Matupopi ovipuka vitano vipondola okutupundukisa: Eyembelo lietu liokulinga onkhali, nomahando olutu, novivi tulingwa navakuetu mewaneno, nokumoneswa ononkhumbi, noviponyo via vakuetu. Inkha welipunduka, hinangela okuti Jeova wapua unene elundo iya kamekuyeke.

10, 11. Oviponyo patyi David alingile?

¹⁰ Eyembelo lietu liokulinga onkhali likahi ngomamanya ekahi mondyila. Etyi tyamonekelele Ohamba David no apostolu Petulu tyitulongesa konthele yovipuka vivali vipondola okutupundukisa, okuhetyivili okulikondola omutima, nokukala nowoma novanthu.

¹¹ Ohamba David pamwe kayetyivilile okulikondola omutima. Moluotyo, ailingi onkhali na Bateseba. Tupu, wahandele okukaluisa Nabale ankho wemukumbulula omapita. Namphila David pamwe ankho ulinga ovipuka tyahasokele, kayekelepo okulinga ononkhono mbokuhambukiswa Jeova. Etyi alinga oviponyo ovio, vakuavo vemukuatesileko okupindukapo.—1 Samuel 25:5-13, 32, 33; 2 Samuel 12:1-13.

12. Namphila Petulu alingile oviponyo, oñgeni atuaileko nokuhateka?

¹² Petulu ankho una owoma netyi ovanthu mavasoko konthele yae. Watuaileko okukala omukuatyili ku Jesus noku Jeova, mahi walingile oviponyo mokonda yowoma. Mongeleka, waanyene ovikando vitatu okuti wii Jesus. (Lucas 22:54-62) Tupu, watalele Ovakristau vamwe ngatyina vakolela vali ko Vakristau ovakuavo. Olusoke lwa Petulu ankho kaluaviukile, iya vakuavo mewaneno ñgeno vemuhetekelele. Moluotyo, Paulu emulondola nonondaka mbapama. (Gálatas 2:11-14) Okuti Petulu wanumanene, ayekepo okuhateka mondyila yomuenyo? Au. Wasokele nawa konthele yetyi apopilwa na Paulu, apilulula onkhalelo yae, iya atualako nokuhateka.

13. Oñgeni ovitateka konthele yekongoko vipondola okutupundukisa?

¹³ Pamwe ovitateka konthele yekongoko vipondola okutusoyesa. Iya mokonda yotyo, vamwe vayekapo okuhateka. Mongeleka, omphange umwe ko Japau, etyi ambatisalwa wavelele mokueenda kuomanima 17. Asukalala unene nekongoko liae, oupanga wae na Jeova autepuluka iya ayekepo ovilinga viokuivisa. Ovakulu vevali vewaneno vekemutalelapo, avemupameka. Etyi ahimbika vali okuenda komaliongiyo, ovakuatate avemuliepesa nehambu iya omphange ahimbika okulila. Omphange yetu pahe wahimbika vali okuhateka.

14, 15. Oityi tuesukisa okulinga tyina tuna omahando omavi? Popiapo ongeleka.

¹⁴ Ovanyingi velipunduka mokonda yomahando olutu. Inkha tukahi nokulolwa nomahando olutu, tuesukisa okulinga ononkhono mbokukala nomalusoke asukuka, nokulinga ovipuka vielikuata novitumino via Huku. Jesus wapopile okuti, inkha eiho lietu ine okuoko kuetu vitupundukisa, tuna ‘okuviyumbahi.’ Tuesukisa okuyekapo omalusoke ahaviukile, novipuka vipondola okututyilika okuhateka.—Tanga Mateus 5:29, 30.

¹⁵ Omukuatate umwe wati, kohale ankho una ehando liokulala novalume vakuavo. Wati, namphila ekulila motyili, apeho ankho kelitehelela nawa tyina ekahi pokati kovanthu. Etyi atuukisa omanima 20, wakala omukokoli-ndyila, nomukuatesiko wovakulu vewaneno. Mahi, alingi otyiponyo otyinene, aviyulwa, iya ovakulu vewaneno avemukuatesako. Welikuambela, elilongesa nawa Ondaka ya Huku, alingi ononkhono mbokukuatesako vakuavo. Atyiho otyo tyemukuatesako okutualako okuhateka mondyila yomuenyo. Otyo, tyamonekale kohale, mahi omukuatate oo wati: “Pamwe nkhele ndyina omalusoke oo, mahi ndyilikuatehila opo nahatoke. Nanoñgonoka okuti Jeova kamayeke omunthu alolwe alo ehetyivili vali okukoleleya. Moluotyo ndyitavela okuti Huku utyii okuti mandyityivili.” Omukuatate oo kahande okuyeka natyike tyimupole mondyila yomuenyo. Utyii okuti una okulikuatehila unene, mokonda omuenyo mouye omupe wakolela unene. Wati: “Mandyitualako nokulwa, alo ouye omupe uya.”

16, 17. (a) Oityi tyakuatesileko omukuatate umwe ankho usoka okuti walingua onya? (b) Oityi tuesukisa okuhinangela konthele yewaneno opo tuehelipunduke?

¹⁶ Ovivi tulingwa navakuetu mewaneno vipondola okutupundukisa. Ko França, omukuatate umwe wali omukulu weuaneno, wasokele okuti walingua onya. Anumana, ahaende vali komaliongiyo no movilinga viokuivisa. Akataleluapo novakulu vevali vewaneno, vemutehelela nawa tyina ankho apopia etyi tyaendelepo. Vemupameka opo ayumbe onthumbi mu Jeova, nokumuhinangelesa okuti otyipuka tyakolela vali okuhambukiswa Huku. Omukuatate etavela onondonga mbavo, akondoka mondyila yomuenyo.

¹⁷ Ovakristau aveho vesukisa okuhinangela okuti Huku waholovona Jesus Kristu akale Omutwe weuaneno, atuahasukalala netyi ovanthu vakuetu ovakuankhali valinga. Omaiho a Jesus ekahi “ngomutemo wotupia.” Oe wii vali nawa atyiho tyipita mewaneno. (Revelação 1:13-16) Mongeleka, pamwe onthue tusoka okuti mewaneno mukahi nokulingwa tyimwe tyahaviukile, mahi hamwe onthue tuahanoñgonokele nawa etyi tyamonekapo ine omokonda yatyi tyamonekela. Jesus utetulula ovitateka mewaneno monkhalelo yaviuka no momuvo watyo. Moluotyo, katupondola okuyeka etyi Omukristau mukuetu alinga, tyitupole mondyila yomuenyo.

18. Oñgeni tupondola okutualako nekolelo mokueenda kuononkhumbi?

¹⁸ Ovipuka ovikuavo vivali vitupundukisa, okumoneswa ononkhumbi, noviponyo viavakuetu. Etyi Jesus apopia onthengele-popia yomulume wakuna ombuto, walekesile okuti ovanthu ovanyingi va Huku mavelipunduka mokonda “yokumoneswa ononkhumbi.” Ombunga yetu, novomunthele, ine ovatumini vapondola okutuetela ononkhumbi mokonda yotyili. Haunene omunthu upondola okulipunduka inkha “utupu omii” ine utupu ekolelo liapama. (Mateus 13:21) Mahi, inkha tutokola okukala tyafuena ku Jeova, onondaka Mbouhamba mambutukuatesako okukala nomii viapama. Moluotyo, tyina umunokelwa nononkhumbi, sokolola kovipuka oviwa. (Tanga Filipenses 4:6-9.) Jeova metuavela ononkhono tuesukisa opo tutualeko nekolelo momuvo wononkhumbi opo tuahayapuke mondyila yomuenyo.

19. Oñgeni matulityilika okulipunduka tyina omukuatate umwe etupopia omapita?

¹⁹ Vamwe vayekapo okuumbila Jeova mokonda yoviponyo via vakuavo. Ine omunthu upondola okulipunduka mokonda vakuavo valinga ovipuka asoka okuti kaviaviukile. (1 Coríntios 8:12, 13) Inkha omukuatate umwe utupopia omapita, okuti matunumana unene atuyekepo otyili? Ombimbiliya itulondola opo tuahakoyese vakuetu, nokuveevela alo umwe tyina tusoka okuti tuna ehunga liokunumana. (Lucas 6:37) Tyina wamanumana, lipula: ‘Okuti ndyikoyesa vakuetu mokonda kavalingi ovipuka ndyihanda? Mandyiyekepo otyili mokonda vala ovakuatate vange ovakuankhali?’ Ohole tuna na Jeova maitukuatesako okuhatundu mondyila yomuenyo, mokonda yetyi vakuetu valinga.

HATEKA NOUMPHWA–LUNDO, OLITYILIKA OKULIPUNDUKA

20, 21. Oityi watokola okulinga mondyila yomuenyo?

²⁰ Uhanda okuhateka “alo konthyulilo”? (2 Timóteo 4:7, 8) Inkha uhanda, lilongesa Ombimbiliya, nokuovolola nawa momikanda viomupika wekolelo, nokusokolola nawa kuetyi utanga, opo unoñgonoke ovipuka patyi vipondola okukupundukisa. Ita ku Jeova ospilitu sandu opo ikupameke. Hinangela okuti, inkha tulipunduka ine tutoka, nkhele tupondola okukondoka mondyila yomuenyo atuhateka alo konthyulilo. Tuesukisa okulilongesila koviponyo vietu, opo tutyivile okuhateka vali nawa.

²¹ Ombimbiliya ilekesa okuti tuna okuhateka alo konthyulilo opo tupewe ondyambi yomuenyo wahapu. Putyina tuhateka, Jeova metuavela “ombembwa onene.” (Salmo 119:165) Matualako okutukuatesako hono, nokuketuyamba unene inkha tuhateka alo konthyulilo.—Tiago 1:12.