Oityi Huku Ekahi Nokulinga?
“Jeova, omokonda yatyi utuailako okukala kokule? Omokonda yatyi uholamena pomivo viovitateka?”a—SALMO 10:1.
O VIPUKA tutala motelevisau nokutanga mo jornale, vilekesa okuti tukahi “momuwo wovitateka.” Tyina tuvahiwa noviponga meumbo, na tyina onthue muene tuvahiwa novitateka, ine umwe tuhole ankhia, tupondola okulipula okuti, Huku utyeete umwe? Okuti oe wasuka umwe? Okuti Huku oko ekahi umwe?
Mahi, ove wasokale okuti tupondola okukala nekevelelo mu Huku mokonda yomulao womatutu? Mongeleka: Soka komona umwe omututu wanumana mokonda tate yae wapita kovilinga. Omona weivaluka tate yae iya uhanda akondoke keumbo. Omona usoka okuti tate yae wemusapo kamakondoka vali. Mokueenda kuonthiki aiho, oe upula okuti, “Tate ukahi pi?”
Onthue tupondola okuimbuka liwa oityi tyapenga molusoke luomona oo. Mokonda pomuwo watyo oo, tate yae ukahi nokuundapa pala okutekula ombunga aiho. Okuti nonthue tupondola okukala nolusoke ngolo luapenga tyina tuliyavela okuti, “Huku ukahi pi”?
Mongeleka, vamwe vahanda Huku eye liwa-liwa okuhitisa ovanthu vokulinga ovivi. Ovakuavo vatala Huku ngatyina o Papai yavo Natale, una otyilinga tyokuava ovipuka oviwa, novilinga, nokuvatela omunthu okuvasa ou melinepe nae, ine okukala nelao monondando.
Omalusoke oo aeho alekesa okuti inkha Huku kaeta liwa-liwa ouviuki ine ketuavela etyi tumuita, ngotyo kesukile nononkhumbi mbetu nomahando etu. Otyo hatyiliko! Momuwo uno, Jeova Huku ukahi nokuundapa pala okutekula ovanthu aveho, namphila ketyilingi monkhalelo ovanthu ovanyingi vemuita.
Mahi, oityi Huku ekahi nokulinga? Opo tukumbulule epulo olio, tuesukisa okusoka konthyimbi etyi oupanga wovanthu na Huku wanyonua. Mahi ovanthu vapondola okukala vali noupanga na Huku.
Ovivi Viatuka Konkhali
Soka kondyuo imwe yahanyauka omanima omanyingi. Onosapa mbateka, ovikulilo vio pombundi viatokapo, iya kondye yahanyaunwa. Mahi kohale ondyuo oyo ankho ikahi nawa. Mokonda ondyuo yahanyauka unene, tupu mapakala ovilinga ovinene pala okuipindulapo.
Pahe tala ovitateka ovanthu vekahi nokupita navio mokueenda kuomanima 6.000 okualamba, tunde etyi Satanasi ahindila Andau na Eva okutyitukilapo Huku. Etyi Andau na Eva nkhele veheneyondyue na Satanasi, ankho vena ekongoko ewa nekevelelo liokukala nomuenyo wahapu kumwe novana vavo. (Gênesis 1:28) Etyi Andau na Eva valinga onkhali, ongatyina vahanyauna ovanthu aveho ankho vehenetyitwe.
Uhatombe ovitateka viatuka konkhali. Ombimbiliya yati: “Mokonda yomunthu wike vala onkhali yanyingila mouye, iya onkhali yaeta ononkhia.” (Romanos 5:12) Onkhali kayaetele vala ononkhia, tupu yahanyauna oupanga wetu Nomupakeko wetu, nokutunyona molutu, no momutima. Pahe onkhalelo yetu yelifwa nondyuo ina yahanyauka. Job omulume omuviuki wapopia neyandyuluko konthele yonkhalelo yetu etyi ati, omunthu “ononthiki mbae kambuhi, nokueyula ononkhumbi.”—Jó 14:1, Holman Christian Standard Bible.
Mahi okuti Huku wayekapo ovanthu etyi Andau na Eva valinga onkhali? Au! Tyotyili, tunde opo alo hono, Tate yetu keulu ukahi nokuundapa pala ouwa wovanthu aveho. Opo tunoñgonoke nawa etyi oe ekahi nokulinga pala onthue, tutalei ononthele ononthatu mbesukisa pala okupindulapo ondyuo, no ñgeni kese imwe ilekesa etyi Huku ekahi nokulinga pala okuetela vali ouwa ovanthu aveho.
1 Tyina muene amatale ondyuo yahanyauka, una okutokola inkha meipindulapo ine meiteyepo.
Etyi Andau na Eva valinga onkhali mo Endene, Jeova Huku apopi liwa-liwa ehando liae liokuetela vali ouwa ovanthu. Oe wapopila Satanasi wahinda oumphuki okuti: “Mandyipake oundyale pokati kove nomukai, no pokati kombuto yove nombuto yomukai. Oe mekekumiangula omutwe, iya ove mokemunumata kotyikomeko.”—Gênesis 3:15.
Nonondaka ombo, Jeova walaa okuhanyaunako una wahinda oumphuki mo Endene. (Romanos 16:20; Revelação [Apocalipse] 12:9) Tupu Jeova wapopile okuti komutwe wandyila “ombuto” maikayovola ovanthu konkhali.b (1 João 3:8) Ngotyo Jeova walaa etyi makalinga: Huku kamahanye ovipuka atunga, mahi mekevipindulapo.
2 Omunongo wokutunga onondyuo, wonganeka nawa ovipuka opo ovilinga viokupindulapo ondyuo vifuisuepo.
Jeova Huku waavelele ova Isilayeli ovitumino ovinyingi nondyuo omu ankho vena okumufendela. Ombimbiliya yati: “Ovipuka evi ankho okahi kovipuka mavikeya.” (Colossenses 2:17) Ovio vilekesa otyipuka tyimwe otyinene.
Mongeleka, ova Isilayeli ankho vaava ovilikutila viovinyama opo vaevelwe ononkhali. (Levítico 17:11) Ovilikutila ovio ankho otyilekeso tyo tyilikutila otyinene ankho matyikaawa komutwe wandyila—otyilikutila tyimwe matyikaetela ovanthu eyovo.c Onkhalelo ekaka liefendelo liatungwilwe, nondyuo ya Huku muna ankho ova Isilayeli vafendela, ilekesa etyi Mesiya ankho makalinga komutwe wandyila, okupolelela pononkhia mbae alo alonda keulu.—Tala okakasa pefo 7.
3 Omutungi makalinga ovilinga viokupindulapo ondyuo waholovonuale.
Jesus ankho oe Mesiya walaelue, una yokulinga etyi tyalekeswa novilikutila ankho vilingwa nova Isilayeli, nokuava omuenyo wae pala okuyovola ovanthu. Tyotyili, João Batista waihanene Jesus okuti “Ondyona ya Huku, ipola onkhali mouye.” (João 1:29) Jesus wetavelele otyilinga otyo nehambu. Oe wati: “Ame natunda keulu, hapala okulinga ehando liange, mahi opo ndyilinge ehando lia una wanthuma.”—João 6:38.
Otyilinga Huku aavelele Jesus ankho hapala vala “okuava omuenyo wae ngofeto pala okuyovola ovanthu ovanyingi,” mahi tupu nokulinga omphango Youhamba novalanduli vae. (Mateus 20:28; Lucas 22:29, 30) Huku maundapesa Ouhamba wae opo afuisepo ehando liae konthele yovanthu. Onondaka konthele Youhamba wa Huku, mbuihanwa okuti “onondaka onongwa,” mokonda mbuhangununa okuti Huku wavialeka outumini keulu mauya okuviukisa ovipuka aviho pano pohi!—Mateus 24:14; Daniel 2:44.d
Ovilinga Vitualako
Etyi Jesus nkhele eheneende keulu, watuma ovalanduli vae okuti: “Kalongesei ovanthu movilongo aviho opo vakale ovalongwa. Iya amuvembatisala menyina lia Tate, no lio Mona, no liospilitu sandu. Iya ame, ndyikahi nonwe ononthiki mbatyo ambuho, alo konthyulilo youye uno.”—Mateus 28:19, 20.
Ngotyo, ovilinga viokukondola ovanthu konkhalelo yo ponthyimbi ankho kavipuila vala pononkhia mba Jesus. Ankho vina okutualako alo “konthyulilo youye uno”—etyi Ouhamba wa Huku mauhimbika okutumina oohi yetu. Iya omuwo watyo oyou tukahi pahe. Otyo tutyii, mokonda enyingilikilo Jesus apopile konthele “yonthyulilo youye,” likahi pahe nokufuiswapo.e—Mateus 24:3-14; Lucas 21:7-11; 2 Timóteo 3:1-5.
Hono movilongo 236, Onombangi mba Jeova vetavela otyitumino tya Jesus tyokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. Tyotyili, Omutala ou Womulavi ukahi nokutanga, walingua opo ukuvatele okulilongesa vali konthele Youhamba oo, netyi maukalinga. Pefo 2 lia kese Mutala Womulavi, movasimo onondaka ombu: “Omutala ou Womulavi . . . uungumanesa ovanthu aveho nonondaka onongwa mbokuti Ouhamba wa Huku, outumini wotyotyili wo keulu, apa katutu maukanyimako ovivi aviho aukapilulula oohi aiho omphangu yombembwa. Ulunda ovanthu okukala nekolelo mu Jesus Kristu, una wokuankhia opo tukamone omuenyo wahapu, pahe walinga Ohamba Youhamba wa Huku.”
Tyotyili, pahetyino nkhele upondola okutehelela okuti omakongombanda aipaa ovanthu, ine oviponga, ine ove muene upondola okuvahiwa novitateka. Mahi, okulilongesa Ombimbiliya matyikuavela onthumbi yokuti Huku kayekelepo ovanthu. Mokonda Ombimbiliya yati, oe “kekahi kokule na kese umwe puonthue.” (Atos 17:27) Omulao wae wokukondola etyi ovotate yetu votete vavombesa maukafuiswapo.—Isaías 55:11.
[Onondaka Poutoi]
a Jeova enyina lia Huku ngetyi tyapopiwa Mombimbiliya.
b Opo unoñgonoke vali konthele ya Gênesis 3:15, tala okapitulu 19 komukanda Achegue-se a Jeová, walingwa no Nombangi mba Jeova.
c Opo unoñgonoke vali konthele yotyo, tala okapitulu 5 momukanda Oityi Ombimbiliya Tyili Ilongesa? walingua no Nombangi mba Jeova.
d Opo unoñgonoke vali konthele Youhamba wa Huku, tala okapitulu 8 momukanda Oityi Ombimbiliya Tyili Ilongesa?
e Opo unoñgonoke vali konthele yotyo, tala okapitulu 9 momukanda Oityi Ombimbiliya Tyili Ilongesa?
[Okakasa/Omalutalatu pefo 7]
(Onondaka mba onganekua nawa, tala momukanda)
“Olutalatu Vala Luomphangu Yotyotyili”—Oityi Ankho Tyilekesa Ekaka Liefendelo
O ALTALE
Huku una ehando enene liokutavela otyilikutila tya Jesus. —HEBREUS 13:10-12.
OMUNENE-NAKWA
Jesus.—HEBREUS 9:11.
1 Monthiki Yokupata Ononkhali, omunene-nakwa ankho ulinga otyilikutila pala ononkhali mbovanthu.—LEVÍTICO 16:15, 29-31.
1 Monthiki 14 yo Nisan yo 33 Pomuvo wa Kristu, Jesus waava omuenyo wae mokonda yetu.—HEBREUS 10:5-10; 1 JOÃO 2:1, 2.
OSANDU
Jesus watyitua otyivali ngomona wa Huku wopaspilitu puetyi ankho nkhele ekahi pano pohi.—MATEUS 3:16, 17; ROMANOS 8:14-17; HEBREUS 5:4-6.
EKULUTINA
Olutu luohitu lwa Jesus, ankho lukahi ngotyimato tyayapula omuenyo wa pano pohi nomuenyo keulu.—1 CORÍNTIOS 15:44, 50; HEBREUS 6:19, 20; 10:19, 20.
2 Omunene-nakwa ankho wenda konthele onkhuavo yekulutina liyapula Osandu nondyuo Ikola Unene.
2 Etyi Jesus atutila, ‘waya konthele onkhuavo yekulutina’ mokulonda keulu “opo akamoneke komaiho a Huku mokonda yetu.”—HEBREUS 9:24-28.
ONDYUO IKOLA UNENE
Eulu.—HEBREUS 9:24.
3 Tyina omunene-nakwa amanyingila mondyuo Ikola Unene ankho unyanya ohonde yotyilikutila kolupala luotyikasa tyomphango.—LEVÍTICO 16:12-14.
3 Pokulekesa ku Huku esilivilo liohonde yae amomesa, Jesus tyotyili wapata ononkhali mbetu.—HEBREUS 9:12, 24; 1 PEDRO 3:21, 22.