“Jeova Huku Yetu, Oe Vala Aike Jeova”
“Tehelela, Ove Isilayeli: Jeova Huku yetu, oe vala aike Jeova.”—DEUTERONÔMIO 6:4.
OVIIMBO: 138, 112
1, 2.Omokonda yatyi onondaka mbukahi mu Deuteronômio 6:4, ankho mbuiwe nawa? (b) Omokonda yatyi Moisesi apopila onondaka ombo?
MOKUEENDA kuomanima omanyingi, ova Judeu ankho vaundapesa onondaka mba Deuteronômio 6:4 melikuambelo limwe liakolela. Elikuambelo olio lihanwa okuti Shema, livasiwa no monondaka mbotete mbo nonthengele-popia mbelaka liova Hebreu. Ova Judeu ovanyingi ankho valinga elikuambelo olio ononthiki ambuho komuhuka iya kounthiki velilinga opo valekese okuti vetei vala ku Huku.
2 Onondaka ombo mbulinga onthele yelongomona liahulilila Moisesi alingila elongo lio Isilayeli. Menima lio 1473 puetyi Kristu eheneye, elongo ankho likahi ko Moabe, ankho vafuapo opo vayauke Ondongi Jordau opo vanyingile Motyilongo Tyalaelwe. (Deuteronômio 6:1) Moisesi wakalale onkhalamutwe mokueenda kuomanima 40, iya ankho uhanda ovanthu velipameke momuvo wovitateka ankho mauya. Ankho vesukisa okuyumba onthumbi mu Huku yavo, Jeova, nokukala ovakuatyili kwe. Ngotyo onondaka mba Moisesi ambuveavela ondundo yokutyilinga. Konyima yokuapopia Ovitumino Ekwi novitumino ovikuavo via Jeova, Moisesi ahinangelesa ovanthu onondaka mbukahi mu Deuteronômio 6:4, 5. (Tanga.)
3.Omapulo patyi matulilongesa monthele ei?
3 Ova Isilayeli ankho vetyii okuti Jeova Huku yavo, “oe vala aike Jeova.” Ova Isilayeli vekolelo ankho vafenda Huku wike, Huku yovakuaukulu vavo. Ngotyo omokonda yatyi Moisesi evehinangelesila okuti Jeova Huku yavo “oe vala aike Jeova”? Okuti otyo tyelikuata kumwe notyili nokukala nohole na Huku yetu nomutima wetu auho, no nonkhono mbetu ambuho, nomuenyo wetu auho? Iya oñgeni hono tupondola okuendela monondaka mbuvasiwa mu Deuteronômio 6:4, 5?
HUKU YETU “OE VALA AIKE JEOVA”
4, 5.Oityi tyihangununa onondaka “oe vala aike Jeova”? (b) Oñgeni Jeova elikalela novikahuku viomalongo?
4 Oe vala. Ondaka “oe vala aike Jeova” ihangununa okuti Jeova welikalela, petupu ou apondola okuelekwa nae. Omokonda yatyi Moisesi apopila onondaka ombo? Otyo katyilekesa okuti ankho utavela koutatu-ukola. Jeova Omutungi weulu nohi, tupu Omutumini wouye auho. Oe vala Huku, iya kutupu omukuavo ngae. (2 Samuel 7:22) Ngotyo onondaka mba Moisesi mbahinangelesa ova Isilayeli okuti vena vala okufenda Jeova. Ankho kavapondola okuhetekela ovanthu vakala popepi navo, ankho vafenda ovikahuku ovinyingi. Ovanthu ovanyingi ankho vetavela okuti ovikahuku viavo, vina epondolo liokuyunga onthele imwe yohi.
5 Mongeleka, ova Egitu ankho vafenda huku yekumbi Rá, na huku yo nonthungululu Nut, na huku yohi Geb, na huku yondongi Nilo, Hápi, nokufenda ovinyama ovinyingi. Jeova walekesa okuti omunene vali kovikahuku ovio etyi aetako Omahingano Ekwi. Ova Kanaa ovanyingi ankho vafenda huku yomatutu Baale, ankho vetavela okuti oe waetako omuenyo. Tupu ankho vetavela okuti Baale o huku yo nonthungululu, no yombila, no yovipepe. Konomphangu mbumwe, ovanthu ovanyingi ankho vetavela okuti Baale uyakulila. (Números 25:3) Ova Isilayeli vahinangeleswa okuti Huku yavo, “o Huku yotyotyili” welikalela “oe vala aike Jeova.”—Deuteronômio 4:35, 39.
Jeova Huku kapiluluka. Apeho omukuatyili, utualako
6, 7.Oityi vali tyihangununa ondaka “oe vala” iya oñgeni Jeova alekesa okuti “oe vala”?
6 Utualako iya Omukuatyili. Ondaka “oe vala aike Jeova” tupu ihangununa okuti ehando liae novipuka alinga, viyumbwa onthumbi. Jeova Huku kapiluluka. Apeho omukuatyili, utualako. Mongeleka, walaele Abraiau okuti ovana vae mavakala Motyilongo Tyalaelwe. Iya Jeova alingi omahuviso omanyingi opo afuisepo omulao wae. Namphila palambele omanima omanyingi tunde apa alinga omulao nongotyo omulao wa Jeova autualako.—Gênesis 12:1, 2, 7; Êxodo 12:40, 41.
7 Etyi palamba omanima omanyingi, Jeova aihana ova Isilayeli okuti onombangi mbae iya evepopila okuti: “Ame, ame Vala. Konyima yange kakunelingwe Huku nawike, no komutwe wange kutupu nawike.” Jeova tupu wayandyulula nawa okuti ehando liae kalipiluluka, etyi ati: “Kutupu vali Huku na umwe, ame vala.” (Isaías 43:10, 13; 44:6; 48:12) Kova Isilayeli ankho elao limwe enene okuumbila Huku utualako apeho noukuatyili! Nonthue tuna elao ngolio hono.—Malaquias 3:6; Tiago 1:17.
8, 9.Oityi Jeova ahanda ovafendi vae valinge? (b) Omokonda yatyi Jesus apopila unene esilivilo lionondaka mba Moisesi?
8 Tyotyili, Moisesi wahinangelesa ova Isilayeli okuti oluembia lwa Jeova nonkhalelo evetekula kaipiluluka. Iya Jeova ankho ukevelela ova Isilayeli vafende vala kwe nokukala nae nohole nomutima auho nomuenyo auho, no nonkhono ambuho. Ovohe vena okulongesa ovana vavo konthele ya Jeova apeho tyina tyitavela opo vafende vala Jeova.—Deuteronômio 6:6-9.
9 Jeova kapilulula ehando liae, ngotyo nalumwe mapilulula ovipuka aita ovafendeli vae votyotyili valinge. Inkha tuhanda Jeova ahambukilwe efendelo lietu, tuna okumufenda vala aike nokukala nohole nae nomutima wetu auho, nomalusoke etu aeho, no nonkhono mbetu ambuho. Jesus wapopia okuti otyo otyitumino tyavilapo. (Tanga Marcos 12:28-31.) Matulilongesa oñgeni tupondola okulekesa novituwa vietu okuti tutavela okuti “Jeova Huku yetu oe vala aike Jeova.”
FENDA VALA JEOVA
10, 11.Omonkhalelo patyi tufenda vala Jeova? (b) Oñgeni ovakuendye ova Hebreu mo Mbambilonia valekesa okuti vafenda vala Jeova?
10 Jeova oe vala Huku yetu. Onthue oe vala tuna okufenda. Onthue katupondola okufenda ovikahuku ine ovipuka ovikuavo, tuna vala okufenda Jeova. Jeova ha Huku vala wevilapo kovikahuku ine una vali epondolo kovikahuku. Mahi oe Huku yotyotyili. Onthue tuna vala okufenda Jeova.—Tanga Revelação 4:11.
11 Momukanda wa Daniele, tutangamo konthele yovakuendye ova Hebreu, Anania, na Misaele, na Azalia. Valekesa okuti vafenda vala Jeova etyi vaanya ovikulia viasila komaiho ovafendi va Jeova. Iya Daniele nomapanga ae etatu avaanye okufenda otyilolo tyo Olu tya Nambukondonosole. Kuvo Jeova ankho una okupakwa tete momuenyo. Ankho ovakuatyili kwe.—Daniel 2:1–3:30.
Jeova una okupakwa tete momuenyo wetu
12.Opo tufende vala Jeova, oityi tuna yokulityilika?
12 Jeova una okupakwa tete momuenyo wetu. Inkha oe vala tuhanda okufenda, tuna okulunguka opo tuhapake tete momuenyo wetu ovipuka ovikuavo. Onalupi ovipuka ovio mavikamoneka? Movitumino ekwi viapelwe Moisesi, Jeova wapopilile ovanthu vae opo vahafende ovikahuku ovikuavo. Ankho kavapondola okufenda otyikahuku natyike. (Deuteronômio 5:6-10) Hono, kuna ovipuka ovinyingi ovanthu vafenda, iya vimwe vipuilisa okuviimbuka. Mahi Jeova kapilulukile konthele yetyi ahanda kovanthu vae. Nkhele “oe vala aike Jeova.” Tutalei oñgeni hono tupondola okulityilika okufenda ovikahuku.
13.Oityi tupondola okuhimbika okuhumba vali tyipona okukala nohole na Jeova?
13 Mu Colossenses 3:5 (tanga), tutangamo ovipuka vipondola okupaka motyitateka ehando lietu liokufenda vala Jeova. Tuimbuka okuti okukemba tyapopiwa kumwe nokufenda ovilolo. Ñgeni ngotyo? Tyina tuna ehando enene liokulinga otyipuka tyimwe, ngokukala nomalumono, tupondola okutyipaka tete momuenyo wetu atyikala ngo tyikahuku. Ononkhali ambuho mbapopiwa mu Colossenses 3:5 okukemba tyaelekwa nokufenda ovilolo. Ngotyo inkha tukala neyembelo enene liovipuka ovio, tupondola okukala vali nohole navio tyipona okukala nohole na Huku. Ngotyo, Jeova kamakala vali kuonthue, “oe vala aike Jeova.” Onthue katuhande otyo tyimonekepo.
14.Elondolo patyi apostolu João aava konthele yohole yetu na Huku?
14 Apostolu João wapopia otyipuka tyelifwa notyo. Walondola okuti, inkha omunthu umwe uhole ovipuka viomouye, “epeleyo liolutu, nepeleyo liomaiho, nokulihapa mokonda yomalumono omunthu ena,” ayawisako okuti “oluembia lwa Tate kalukahi mwe.” (1 João 2:15, 16) Tuesukisa okulitala nawa apeho opo tutale inkha tuhole ouye. Tupondola okuimbuka okuti tuhole unene ovitalukiso, nonkhalelo yokuvala no yokulihiwisa yovanthu vomouye. Ine okulongeswa mo nosikola onene opo tukale “novipuka ovinene.” (Jeremias 45:4, 5) Ouye omupe ukahi unene popepi. Ngotyo tuesukisa okuhinangela onondaka mba Moisesi! Inkha tunoñgonoka nokutavela okuti “Jeova Huku yetu oe vala aike Jeova,” oe vala matufende nokumuumbila monkhalelo ahanda.—Hebreus 12:28, 29.
TUALEIKO OKULIKUATA OKAPANDI
15.Omokonda yatyi Paulu ahinangelesa Ovakristau okuti Huku “oe vala Jeova”?
15 Onondaka “oe vala aike Jeova” mbutukuatesako okunoñgonoka okuti Jeova uhanda ovaumbili vae velikuate okapandi nokulinga ovipuka vielifwa. Mewaneno lio Vakristau votete, ankho muna ova Judeu, nova Gregu, nova Roma, novanthu vomalongo omakuavo. Vatunda kovilongo vielikalela, nokuna ovituwa vielikalela nokutala ovipuka monkhalelo yelikalela. Mokonda yotyo, vamwe ankho tyivepuiya okutavela onkhalelo omphe yokufenda ine okuyekapo onkhalelo ankho vafenda. Otyo Paulu evehinangelesa okuti Ovakristau vena vala Huku wike, Jeova.—Tanga 1 Coríntios 8:5, 6.
Jeova uhanda ovaumbili vae velikuate okapandi nokulinga ovipuka vielifwa
16, 17.(a) Eulo patyi likahi nokufuisuapo mononthiki mbetu? Oityi tyikahi nokueta? (b) Oityi tyipondola okupaka motyiponga ewaneko lietu?
16 Oñgeni ewaneno lio Vakristau likahi hono? Omuuli Isaia wapopia okuti “kononthiki mbahulilila” ovanthu vovilongo vielikalela maveliwaneka kumwe okufenda Jeova. Wapopia okuti: “Meketulongesa onondyila mbae, iya onthue atuendela monondyila mbae.” (Isaías 2:2, 3) Onthue tuna ehambu tyina tutala eulo olio likahi nokufuisuapo! Ovakuatate vetu no nomphange vatunda movilongo vielikalela, vapopia omalaka elikalela tupu vena ovituwa vielikalela. Mahi onthue tuelikuata okapandi tyina tufenda Jeova. Moluotyo, mokonda tuelikalela, pamwe papondola okumoneka ovitateka vimwe.
Okuti ukahi nokulinga ononkhono opo Ewaneno likale newaneko? (Tala pono palagrafu 16-19)
17 Mongeleka, oñgeni utala ovakuatate vove no nomphange vena ovituwa vielikalela no viove? Elaka liavo, nonkhalelo vavala, novikulia viavo vielikalela unene no viove. Okuti ulityilika okukala navo nokutomphola navo? Oñgeni utala ovakulu vewaneno vo potyilongo tyove ovana vali kuove ine vapopia elaka ekuavo? Inkha katulunguka, tupondola okuyeka ovipuka ovio vituhongiliye iya atyietela ovitateka ewaneno lietu.
18, 19.(a) Elondolo patyi liapopiwa mu Efésios 4:1-3? (b) Oityi tupondola okulinga opo tukuateseko ewaneno okukala newaneko?
18 Oñgeni tupondola okulityilika ovitateka ovio? Paulu waavela omalondolo ekahi nawa Kovakristau vakala mo Efesu, epundaumbo limwe ankho lina omalumono, mukala ovanthu vatunda kovilongo vielikalela. (Tanga Efésios 4:1-3.) Paulu wapopia ovituwa vimwe, okuliola omutima, okukala nomapole, okuapwa-elundo, noluembia. Ovituwa ovio vikahi ngomphandyi ikuatesako ondyuo opo ipame. Mahi opo ondyuo yetu ipame tyesukisa okuundapa unene. Paulu ankho uhanda Ovakristau mo Efesu vaundape unene opo “vatualeko mewaneko liospilitu.”
19 Onthue atuho tuesukisa okulinga ononkhono opo tutualeko okukala newaneko mewaneno. Oñgeni tupondola okutyilinga? Tete, tuesukisa okukala nokulekesa ovituwa Paulu apopia: Okuliola omutima, okukala omapole, okuapwa-elundo, noluembia. Vali, tuesukisa okuundapa unene opo tukale “nehonyeko liombembwa.” Ovitateka pokati kovakuatate vikahi ngominkhia mewaneko lietu, tuesukisa okuundapa unene opo tupate ominkhia ovio opo tukale nombembwa newaneko pokati ketu.
20. Oñgeni matulekesa okuti tuanoñgonoka okuti: “Jeova Huku yetu oe vala aike Jeova”?
20 “Jeova Huku yetu oe vala aike Jeova.” Onondaka ombo mbakola unene! Ehinangeleso olio liakuatesileko ova Isilayeli okukoleleya momivo viovitateka puetyi vehungi pokunyingila Motyilongo Tyalaelwe. Onondaka ombo tupu mbupondola okutupameka mokueenda kuononkhumbi ononene nokutukuatesako okukakala momphangu yombembwa. Tutualeiko okufenda vala Jeova. Tuesukisa okukala nohole nae nokumuumbila nomutima wetu auho, no nonkhono mbetu ambuho, tupu tuesukisa okulinga ononkhono opo tukale nombembwa newaneko novakuatate vetu. Inkha tutualako okulinga ovipuka ovio, tyina Jesus meketukoyesa maimbuka okuti tunongi iya onondaka ombu atukembumona tyina mbufuisuapo mbati: “Endyuei, onwe vokuapewa ononkhano onongwa na Tate yange, piñganei ouhamba wapongiyua pala onwe tunde ponthyimbi youye.”—Mateus 25:34.
Okuti ukahi nokulinga ononkhono opo Ewaneno likale newaneko?
(Tala pono palagrafu 16-19)