Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • mwbr18 Tyikukutu pp. 1-10
  • Omikanda viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukristau

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Omikanda viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukristau
  • Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau (2018)
  • Onthele-kati
  • 2-8 YA ABRIL
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | MATEUS 26
  • “Opasikwa Nehinangelo Liononkhia mba Tatekulu—Ovipuka Vielifwa nevi Vielikalela.”
  • ombimbiliya yokulilongesa ono media
  • Ondalelo yo Pasikwa
  • ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 26:26
  • ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 26:28
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 26:17
  • ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 26:39
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 9-15 YA ABRIL
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | MATEUS 27-28
  • “Endei Kalingei Ovalongwa — Omokonda Yatyi, Opi, iya Oñgeni?”
  • A Sentinela 1/7/04 pefo 8 § 4
  • ‘Endei Kalingei Ovalongwa’
  • ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 28:19
  • ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 28:20
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 27:51
  • ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 28:7
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 16-22 YA ABRIL
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | MARCOS 1-2
  • “Waevelua Ononkhali Mbove”
  • Jesus — o Caminho Pefo 67 §§ 3-5
  • “Waevelua Ononkhali Mbove”
  • ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 2:9
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • ombimbiliya yokulilongesa outoi mu Mar 1:11
  • ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mar. 2:28
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 23-29 YA ABRIL
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | MARCOS 3-4
  • “Okuhakula Motyasapalo”
  • Jesus — O Caminho pefo 78 §§ 1-2
  • Oityi Tyaviuka Okulinga Motyasapalo?
  • Jesus — O Caminho pefo 78 § 3
  • Oityi Tyaviuka okulinga Motyasapalo?
  • ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mar. 2:5
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mar. 3:29
  • Omutala Womulavi 15/12/14 pomafo 12-13 §§ 6-8
  • Okuti “Wanoñgonoka Etyi Mbuhangununa”?
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 30 YA ABRIL ALO 6 YA MAIO
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | MARCOS 5-6
  • “Jesus Una Epondolo Liokututilisa Vana Tuhole Vokuankhia”
  • ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mar. 5:39
  • Jesus — o Caminho, pefo 118 §6
  • Omukainthu Ukala Vali Nomuenyo!
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mar 5:19
  • ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mar. 6:11
  • Okutanga Ombimbiliya
Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau (2018)
mwbr18 Tyikukutu pp. 1-10

Omikanda viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukristau

2-8 YA ABRIL

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | MATEUS 26

“Opasikwa Nehinangelo Liononkhia mba Tatekulu—Ovipuka Vielifwa nevi Vielikalela.”

(Mateus 26:17-20) Monthiki yotete Yotyipito Tyonombolo mbehena Onkhiso ovalongwa aveya pu Jesus avati: “Opi uhanda tukapongiyile ondalelo yo Pasikwa?” 18 Ngwe apopi okuti: “Endei mepunda-umbo komulume umwe iya amumupopila okuti: ‘Omulongesi wati: “Omuvo wange wanakua ukahi popepi; mandyilingila ehinangelo Liopasikwa novalongwa vange meumbo liove.”’” 19 Iya ovalongwa avalingi umwe ngetyi Jesus evepopila, avapongiya o Pasikwa. 20 Etyi ehika kokangulohi iya apumphama komesa novalongwa vae 12.

ombimbiliya yokulilongesa ono media

Ondalelo yo Pasikwa

Ovipuka ankho vaundapesa pondalelo Yopasikwa ovievi: Ongi yayokwa, (ankho kaiteyua enkhipa nalike.) (1); Ombolo ihena onkhiso (2); novifo vilula (3). (Êxo. 12:5, 8; Núm. 9:11) Ngetyi tyipopia omukanda Míxena, ovifo ovio vilula ankho omalufasi no chicória, nomapimenta, novifo ovikuavo vali vilula, ankho vihinangelesa ova Isilayeli ononkhumbi vamwene ko Egitu. Jesus waundapesa ombolo ihena onkhiso ngo tyilekeso tyolutu lwae luhena onkhali. (Mat. 26:26) Iya apostolu Paulu waihana Jesus okuti “Ongi yetu Yopasikwa.” (1 Cor. 5:7) Potyita tyotete ovinyu (4) nayo ankho yaundapesilwe pondalelo Yopasikwa. Jesus waundapesa ovinyu ngo tyilekeso tyohonde yae ankho mainengulwa ngotyilikutila.—Mat. 26:27, 28.

(Mateus 26:26) Puetyi ankho nkhele valia, Jesus wapola ombolo elikuambela iya eivembaula, eiyavela ovalongwa vae ati: “Tambulei liei. Etyi tyihangununa olutu luange.”

ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 26:26

ihangununa: Mo Gregu ondaka estin (ihangununa okuti “ei”) moversikulu omu ipopia, “ehangununo, otyilekeso.” Otyo ono apostolu ankho vetyinoñgonoka nawa etyi Jesus ekahi nokupopia konthele yolutu lwae luhena onkhali ankho nkhele lukahi pokati kavo iya etyilekesa nombolo ihena onkhiso ankho mavali. Ngotyo, ombolo hakuti oyo ankho olutu lwa Jesus. Otyo tutyimona tyina tutala ondaka yo Gregu yaundapeswa mu Mat. 12:7, iya mo Nombimbiliya ononyingi yapitiya okuti “tyihangununa.”

(Mateus 26:27, 28) Tupu, apolo okopo iya etyi elikuambela, eveavela ati: “Nuei-ko amuho. 28 Mokonda ihangununa ‘ohonde yomphango’, maimomeswa opo ovanthu ovanyingi vaevelwe ononkhali.

ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 26:28

ohonde yomphango: Omphango omphe Jeova alinga Novakristau ovalembulwa, pokati kotyilikutila tya Jesus. (Heb. 8:10) Jesus waundapesa onondaka mbumwe onkhala-kati Moisesi aundapesile etyi alinga no va Isilayeli omphango Yovitumino Pomphunda Sinai. (Êxo. 24:8; Heb. 9:19-21) Ngetyi ohonde yongombe onthuei noyo tyinkhombo otyituei yaundapesilwe pomphango Yovitumino, Huku alingile nelongo lio va Isilayeli, tupu ohonde ya Jesus yaundapeswa pomphango omphe, Jeova alinga no Isilayeli Yopaspilitu. Omphango oyo yalingwa mo Pendekoste yo 33 P.K.—Heb. 9:14, 15.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Mateus 26:17) Monthiki yotete Yonombolo mbehena Onkhiso ovalongwa avapulu Jesus okuti: “Opi uhanda tukapongiyile ondalelo yo Pasikwa?”

ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 26:17

Monthiki yotete Yonombolo mbehena Onkhiso: Otyipito Tyonombolo Mbehena Onkhiso tyahimbika monthiki 15 ya Nisan konyima Yopasikwa (14 ya Nisan) ankho tyikala ononthiki epandu-vali. (Tala o Apedice B15.) Mahi pomuvo wa Jesus, Opasikwa ankho ilingwa ikala ononthiki etyinana, okukutikinya-mo 14 ya Nisan, pamwe iihanwa okuti: “Otyipito Tyonombolo Mbehena Onkhiso.” (Luc. 22:1) Molusoke ngo olo,, onondaka “Monthiki yotete” mbupondola okupitiyua okuti “onthiki etyi nkhele tyihenehimbike” (Tyieleka na João 1:15, 30, mo Gregu ondaka “tete” [protos] yapitiyua okuti “etyi ihenehike-po” tupu tyilekesa okuti, “ankho oko ekahi-ale [protos] etyi ame neheneye .”) Ngotyo mo Gregu yokohale, ei ova Judeu ankho vetyiliya, ankho vetavela okuti ovalongwa valinge epulo Jesus monthiki 13 ya Nisan. Mokueenda kuonthiki 13 ya Nisan, ovalongwa vapongiyile Opasikwa, yalingilwe “kokangulohi” monthiki 14 ya Nisan.—Mar. 14:16, 17.

(Mateus 26:39) Iya, aende-po vali katutu, aikila konongolo elipetamena-po, elikuambela okuti: “Tate inkha tyitavela, yeka okopo ei indambe. Mahi, ha ngetyi ame ndyihanda, ongetyi ove uhanda.”

ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 26:39

yeka okopo ei indambe: Mombimbiliya “okopo” ovikando ovinyingi yuundapeswa opo ipopie ehando lya Huku, ine “otyilinga” omunthu apewa. (Tala outoi wokulilongesa mu Mat. 20:22.) Tyotyili Jesus wasukalalele unene, okusoka okuti hamwe ononkhia mbae mbupondola okupeyenyesa Huku iya otyo atyimulundu okulikuambela okuti inkha tyitavela “okopo” ei indambe.

Okutanga Ombimbiliya

(Mateus 26:1-19) Etyi Jesus amana okupopia ovipuka ovio, wapopila ovalongwa vae okuti: 2 “Onwe mutyii okuti pononthiki onombali o Pasikwa maihimbika iya Omona womulume mapakulwa opo aipaelwe momuti wemone.” 3 Muolotyo, ovanene-nakwa novakulu aveliongiya pepata liomunene-nakwa wavilapo Caifás, 4 iya avelipakaila-mo opo vakuate Jesus ngatyina ongangala avemuipaa. 5 Moluotyo avapopi okuti: “Tuhetyilingei mokueenda kuotyipito, opo ovanthu vehetuyayese.” 6 Etyi Jesus ehika ko Betânia, meumbo lya Simau, wotyilundu, 7 omukai umwe weya ponthele ya Jesus nokanthenda komulela unika nawa iya ahimbika okuutila momutwe wae, puetyi ankho vekahi nokulia. 8 Etyi ovalongwa vetyimona vanumana iya avapopi okuti: “Omokonda yatyi uupeselela? 9 Ankho upondola okulandeswa onombongo ononyingi iya ambupewa ovahepi.” 10 Etyi Jesus etyiiva evepopila okuti: “Omokonda yatyi mutyilikila omukai? Wandinga otyipuka tyimwe otyiwa. 11 Mokonda onwe apeho mamukala novahepi mahi kamamukala naame apeho. 12 Etyi atila omulela ou unika nawa kolutu luange, wetyilinga opo elupongiye nalupakwe. 13 Ame ndyimupopila otyili okuti: Kese apa pakaiviswa onondaka onongwa, etyi tyalinga omukai ou natyo tyina okupopiwa opo ahinangelwe.” 14 Moluotyo umwe povalongwa ekwi na vevali, utiwa o Judas Iscariotes, aende kovanene-nakwa 15 iya apopi okuti: “Oityi mamumphe opo ndyimuyondye amumukuate?” Ngwe avemunakela onombongo mbovivela 30. 16 Iya tunde pomuvo opo ehimbika okuovola omphitilo opo emuyondye. 17 Monthiki yotete Yonombolo mbehena Onkhiso ovalongwa avapulu Jesus okuti: “Opi uhanda tukapongiyile ondalelo yo Pasikwa?” 18 Ngwe ati: “Endei mepunda-umbo komunthu umwe mupopilei okuti, ‘Omulongesi wati: “Omuvo wange wanakua ukahi popepi; mandyilingila meumbo liove ehinangelo lyo Pasikwa novalongwa vange.”’” 19 Iya ovalongwa avalingi umwe ngetyi Jesus evepopila, avapongiya o Pasikwa.

9-15 YA ABRIL

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | MATEUS 27-28

“Endei Kalingei Ovalongwa — Omokonda Yatyi, Opi, iya Oñgeni?”

(Mateus 28:18) Jesus afuene ponthele yavo, evepopila okuti: “Napewa outumini auho keulu no pohi.

A Sentinela 1/7/04 pefo 8 § 4

‘Endei Kalingei Ovalongwa’

4 Jesus utumina ewaneno liae iya tunde 1914 oe ukahi nokutumina Mouhamba wa Huku tunde etyi wavialekwa. (Colossenses 1:13; Apocalipse 11:15) Jesus o Arkandyu, utumina otyikundyi otyinene tyo noandyu keulu. (1 Tessalonicenses 4:16; 1 Pedro 3:22; Apocalipse 19:14-16) Wapeua epondolo na Tate yae “liokumanako omauhamba nomautumini nepondolo” vatyitukilapo ovitumino viaviuka vya Huku. (1 Coríntios 15:24-26; Efésios 1:20-23) Outumini wa Jesus ha pala vala vana vena omuenyo. Mahi tupu “makakoyesa vana vena omuenyo no vokuankhia”, wapeua epondolo na Huku opo atutilise vana velele mononkhia. (Atos 10:42; João 5:26-28) Tyotyili evililo liapewa una wokuna outumini omunene tyina okutalwa nesilivilo enene. Moluotyo, tutavela nonthilo onene otyitumino tya Kristu ‘okuenda nokulinga ovalongwa’.

(Mateus 28:19) Moluotyo, endei, kalingei ovalongwa ovanthu vovilongo aviho, amuvembatisala menyina lya Tate, no lyo Mona, no liospilitu sandu,

ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 28:19

kalingei ovalongwa: Mo Gregu ondaka ma·the·teuʹo ipondola okupitiyua “okulongesa” omunthu opo akale omulongwa. (Tyieleka na Mat. 13:52, omu yapitiwa okuti “okulongesa.”) Ondaka “okumbatisala” “nokulongesa” mbulekesa etyi tyakutikinya otyitumino “tyokulinga ovalongwa.”

ovanthu vovilongo aviho: Onondaka mbapitiyua “ovanthu vovilongo aviho” omu mbapolwa mbulekesa ovanthu vatunda movilongo aviho, ngetyi ondaka yo Gregu “ovo” monondaka amuvembatisala yahonekwa monkhalo ilekesa omunthu, “hamalongo.” Otyitumino etyi tyokukaovola “ovanthu vomalongo aeho” ankho otyipe. Puetyi Jesus ehenehimbike ovilinga viae viokuivisa, Ovihonekwa ankho vipopia okuti ova Sindiyu ankho vatambulwa vala no va Isilayeli inkha veya okuumbila Jeova. (1 Reis 8:41-43) Notyitumino otyo, Jesus watuma ovalongwa vae opo vayandyanese ovilinga viokuivisa kovanthu ovakuavo ha Judeu vala, nokulunda ovanthu movilinga vio Vakristau viokulinga ovalongwa. — Mat. 10:1, 5-7; Ap. 7:9; tala okatoi kokulilongesa mu Mat. 24:14.

(Mateus 28:20) Velongesei okutavela ovipuka aviho ame nemutuma. Iya ame ndyikahi nonwe ononthiki mbatyo ambuho, alo konthyulilo youye uno.”

ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 28:20

Velongesei: Mo Gregu ondaka “okulongesa” yakutikinya, ehongolelo, nokuhangununa, nokulekesa ovipuka vielikuata kumwe netyi tukahi nokulongesa. (Tala okatoi kokulilongesa mu Mat. 3:1; 4:23.) Okuvelongesa okutavela ovipuka aviho Jesus atuma tyisukisa okupwa elundo, tyitualako, otyo tyakutikinya okumulongesa nokuendela muetyi alongeswa nokulandula ongeleka ya Jesus. João 13:17; Efé. 4:21; 1 Ped. 2:21.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Mateus 27:51) Iya Tala! Otyinyanga tyo mondyuo ya Huku atyitanduka pokati-nakati okupolelela keulu alo pombuelo ohi aiteketa iya ononkhanda ombuvambuka.

ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 27:51

Otyinyanga: Otyo ankho otyinyanga tyimwe otyiwa, tyateta pokati omphangu Onthyukuki unene nomphangu Onthyukuki yondyuo ya Huku. Oviso vio va Judeu vilekesa okuti otyinyanga otyo ankho tyalema tyina onometulu 18 moulale, 9 mounthanda nomulita utuuka 7,4 cm . Etyi otyinyanga otyo tyatanduka ovinthimbu vivali, Jeova kalekesile vala onyengo yae kovanthu vokuaipaa Omona wae, mahi tupu walekesa okuti omona wae pahe ankho upondola okukondoka keulu. — Heb. 10:19, 20; tala Glossário.

omphangu onthyukuki: Ondaka yo Gregu na·os ilekesa ononthele mbondyuo ya Huku Omphangu Ikola Nomphangu Ikola Unene.

(Mateus 28:7) Endei kanyaukei kapopilei ovalongwa vae okuti oe wapindulua-po mononkhia iya oe ukahi nokuenda komutwe wenyi no ko Galileia. Oko mamukemumona. Talei, neya opo ndyimupopila-tyo.”

ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 28:7

kapopilei ovalongwa vae okuti oe wapindulua-po mononkhia: Ovakai ovo havoko vala ovalongwa vapopile tete konthele yetutilo lya Jesus mahi tupu ovo valongesilwe opo vapopilile ovalongwa ovakuavo. (Mat. 28:2, 5, 7) Ngetyi tyipopia omukanda umwe wo va Judeu, etyi tyipopia ovakai ankho katyitavelwa movitumino viombonge. Mahi tyelikalela notyo, oandyu ya Jeova yankhimanekele ovakai etyi yeveavela otyilinga tyihambukiswa.

Okutanga Ombimbiliya

(Mateus 27:38-54) Iya ovifuanga vivali navo vapapelelelwa kumwe nae, umwe kokulio kwae iya omukuavo kokumbili kwae. 39 Vana vapitapo, avahimbika okumupopia omapita, nokupuka komitwe. 40 Otyo vati: “Ove wokuti uvila okuteyapo ondyuo ya Huku iya oitungu mononthiki ononthatu, liyovola ove muene! Inkha ove umona wa Huku, tuluka komuti wemone! 41 Tupu ovanene-nakwa, kumwe novanongo vovihonekwa novakulu, vahimbika okutalukilwa kwe iya avati: 42 “Vakuavo oe weveyovola, oe muene ketyivili okuliyovola! Oe Ohamba yo Isilayeli, pahe atuluke komuti wemone opo onthue tumutavele. 43 Oe wayumba onthumbi mu Huku iya Oe pahe emuamene inkha oe ahanda, mokonda oe wati: ‘ Ame Mona wa Huku.’” 44 Tupu, novifuanga ankho vikahi momiti kumwe nae, avahimbika okumukuela. 45 Tunde poola yapandu okuenda no komutwe, potyilongo otyo atyiho apakala enthiki, alo koola yetyive. 46 Iya koola yetyive, Jesus eliyavela nondaka yaya peulu okuti: “Eli, Eli, lama sabactâni?” tyihangununa okuti: “Huku yange, Huku yange, oityi wandyekela?” 47 Etyi vetyii, vamwe ankho vekahi-po vetai, avahimbika okupopia okuti: “Omulume ou ukahi nokuihana Eliya.” 48 Iya umwe puvo ahateka liwa-liwa, apolo otyiyavo etyiyave movindangele iya etyihomo kolumbungu iya emupe opo anwe. 49 Mahi vakuavo puvo avati: “Muyekei! Tutalei etyi Eliya meya okumuyovola.” 50 Iya Jesus eliyavela peulu otyivali iya apakula ospilitu yae. 51 Iya Tala! Otyinyanga tyo mondyuo ya Huku atyitanduka pokati-nakati okupolelela keulu alo pombuelo ohi aiteketa iya ononkhanda ombuvambuka. 52 Iya omalangalo aaikuka iya omalutu omanyingi onosandu ankho vokuankhia avapindulua-po. 53 Iya ovanthu avatundu komalangalo etyi vapinduluapo, avanyingila mepunda-umbo likola iya ovanthu ovanyingi avevemono. 54 Mahi, omutumini womatolopa, na vana ankho ayunga navo Jesus, etyi vamona otyinimawe novipuka viaenda-po, avakala nowoma omunene, avati: “Tyotyili ou ankho Omona wa Huku.”

16-22 YA ABRIL

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | MARCOS 1-2

“Waevelua Ononkhali Mbove”

(Marcos 2:3-5) Vemuetela omunthu walemana, watyindwa novalume vekuana. 4 Mahi, avehetyivili okumuhikiya ponthele ya Jesus mokonda yovanthu ovanyingi, ngotyo, avayambulula ondyuo omu ankho mukahi Jesus iya ngapo vakuatesa omulume oo, ankho walemana. 5 Etyi Jesus amona ekolelo ankho vena, apopila omunthu wokualemana okuti: “Mona wange, waevelua ononkhali mbove.”

Jesus — o Caminho Pefo 67 §§ 3-5

“Waevelua Ononkhali Mbove”

Puetyi ankho Jesus ekahi nokulongesila mondyuo imwe mueyula ovanthu, apeya ovalume vekuana vaeta omulume umwe walemana watyindua kotyinthandala. Ankho vahanda Jesus ahakule epanga liavo. Mahi, mokonda yovanthu ovanyingi, “avehetyivili okumuhikiya ponthele ya Jesus.” (Marcos 2:4) Soka oñgeni otyo tyevekalesile! Ngotyo, avatokola okulonda kombanda yondyuo iya avayambulula ponthele. Avakuatesa-po otyinthandala oku kuna omunthu walemana.

Okuti Jesus wanumanene netyi ovanthu ovo valinga? Nii vala katutu! Wakalele unene tyahuva nekolelo ankho ovanthu ovo vena iya apopila omulume wokualemana okuti: “Waevelua ononkhali mbove.” (Mateus 9:2) Mahi okuti Jesus tyili-tyili upondola okuevela ononkhali? Ovanongo vovihonekwa no va faliseu avelipulu okuti: “Omokonda yatyi omunthu ou apopila ngotyo? Ukahi nokupopia omapita Huku. Ha Huku vala upondola okuevela ononkhali?”—Marcos 2:7.

Mokonda Jesus ankho wii omalusoke avo, evepulu okuti: “Omokonda yatyi musokela ngotyo momitima vienyi? Oityi vali tyapepuka, okupopila omunthu walemana okuti: ‘Waevelua ononkhali mbove’, ine okuti: ‘Katuka tyinda-po otyinthandala tyove enda’?” (Marcos 2:8, 9) Mokonda Jesus ankho maave omuenyo wae ngotyilikutila, ankho upondola okuevela ononkhali mbovanthu.

(Marcos 2:6-12) Mahi, ovanongo vamwe vovihonekwa ankho vepumphi otyo velipopila okuti: 7 “Omokonda yatyi omunthu ou apopila ngotyo? Ukahi nokupopia omapita Huku. Ha Huku vala upondola okuevela ononkhali?” 8 Mokonda Jesus ankho wii omalusoke avo, evepulu okuti: “Omokonda yatyi musokela ngotyo momitima vienyi? 9 Oityi vali tyapepuka, okupopila omunthu walemana okuti: ‘Waevelua ononkhali mbove’, ine okuti: ‘Katuka tyinda-po otyinthandala tyove enda’?” 10 Mahi, opo mutyinoñgonoke okuti omona womulume una epondolo liokuevela ononkhali pano pohi. . . ”, apopila omulume walemana okuti: 11 “Ame kupopila okuti: “Katuka tyinda-po otyinthandala tyove enda nokeumbo” 12 Ngotyo, omunthu oo akatuka, apolopo liwa-liwa otyinthandala tyae ehimbika nokuenda komutwe wovanthu aveho. Ngotyo, aveho avakala tyahuva iya avahilivika Huku okuti: “Nalumwe tuamwene omunthu ngou.”

ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mat. 2:9

Oityi vali tyapepuka: Ankho tyapepuka okupopila omunthu okuti waevelua ononkhali mbove, namphila ankho petupu natyike tyilekesa okuti tyili omunthu waevelua. Mahi okuti katuka . . . iya enda ankho ehuviso limwe liayandyuluka kovanthu aveho veete okuti Jesus una epondolo liokuevela ononkhali. Mehipululo eli no mu Isa 33:24 ipopia omauvela nonkhalelo yetu youkuankhali.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Marcos 1:11) Iya keulu kuatunda ondaka yati: “Ove, ove Mona wange onthyolwa, ame nekupanda.”

ombimbiliya yokulilongesa outoi mu Mar 1:11

keulu kuatunda ondaka yati: Motyikando tyotete, mu vitatu vikahi mo Evandyeliu, Jeova munene apopia novanthu.—Tala outoi wokulilongesa mu Mar. 9:7; João 12:28.

Ove, ove Mona wange: Jesus omona wa Huku, ngotyitungwa tyihamonua. (João 3:16) aluho atyitwa pano pohi ngomunthu, Jesus ankho “omona wa Huku” uhena onkhali ngetyi tyali Andau. (Lucas 1:35; 3:38) Tyafuile katyapengele tyina ondaka ya Huku ipopia unene konthele yomuenyo wa Jesus. Nonondaka ombo mbeya kumwe nospilitu sandu, Huku wayandyulula nawa okuti Jesus omona wae wopaspilitu “watyitua otyivali” nekevelelo liokukala vali nomuenyo wokeulu iya alembulwa nospilitu opo akale Ohamba Nomunakwa Wavilapo wa Huku. — Tyieleka na João 3:3-6; 6:51; Luc. 1:31-33; Heb. 2:17; 5:1, 4-10; 7:1-3.

ame nekupanda: Ine “Nekuhambukilwa; ndyikuhole” Onondaka ombu mbupopiwa mu Mat. 12:18, tupu mbuvasiwa mu Isa. 42:1 mbupopia Mesiya ine o Kristu. Etyi ospilitu sandu yanengulwa nonondaka mba Huku konthele Yomona wae tyayandyuluka nawa okuti Jesus o Mesiya walaelue. — Tala okatoi kokulilongesa mu Mat. 3:17; 12:18.

(Marcos 2:27, 28) Konyima evepopila okuti: “Huku walinga Otyasapalo mokonda yovanthu, kalingile ovanthu mokonda Yotyasapalo. 28 Ngotyo, Omona womulume o Tatekulu Yotyasapalo.”

ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mar. 2:28

O Tatekulu . . . Yotyasapalo: Jesus waundapesa onondaka ombo mwe muene (Mat. 12:8; Luc. 6:5) opo alekese okuti otyasapalo tyalingwa pala okulinga otyilinga atumwa na Tate yae Wokeulu. (Tyieleka na João 5:19; 10:37, 38.) Motyasapalo, omo Jesus alinga amwe pomahuviso ae omanene, okukutikinya-mo okuhakula ovavei. (Luc. 13:10-13; João 5:5-9; 9:1-14) Otyo tyilekesa onkhalelo ongwa makaetela ovanthu moutumini Wouhamba wae, maikakala ngo tyasapalo tyokupululukwa. — Heb. 10:1.

Okutanga Ombimbiliya

(Marcos 1:1-15) Onthyimbi yonondaka onongwa konthele ya Jesus Kristu Omona wa Huku 2 Ngetyi, tyahonekwa mu Isaías, omuuli okuti: “(Tala! Mandyitumu omutumwa wange komutwe wae, makapongiya ondyila.) 3 Ondaka ya umwe ikahi nokuihana moluhandya okuti: ‘Pongiyei ondyila ya Jeova! Viukisei omatapalo ae.’” 4 João Batista, ankho ukahi moluhandya, okuivisa konthele yombatisimu otyilekeso tyelivelo pala okuevela ononkhali. 5 Ovanthu aveho vomo Judeia no vomo Jelusalei ankho veya kwe iya evembatisala mondongi Jordão, otyo velipopia ononkhali mbavo. 6 João ankho uvala ovikutu vialingwa nomainya ekamelu nepoha liombandwa iya ankho ulia ovimphunia nowiki womohika. 7 Ankho wivisa okuti: “Konyima yange makuya omunene vali tyina ame iya ame hatokalele okunyongama andyimukutulula onongoi mbuli kononkhaku mbae. 8 Ame nambatisala onwe nomaande, mahi ngwe memumbatisala nospilitu sandu.” 9 Pononthiki opo Jesus atundu ko Nazaré, mo Galileia iya ambatisalwa na João Batista mondongi yo Jordau. 10 Etyi ayaulwa momeva liwa-liwa, amono eulu liaikuka iya ospilitu aimulaukila ngopomba. 11 Iya ondaka imwe aitundu keulu aipopi okuti: “Ove, ove Mona wange onthyolwa, ame nekupanda.” 12 Liwa-liwa ononkhono mba Huku ambumutuala moluhandya. 13 Akala moluhandya ononthiki 40 iya alolwa na Satanasi. Ankho ukala novinyama viomohika, mahi onoandyu ambumupameka. 14 Etyi João apakwa mokaleya, Jesus aende ko Galileia, okukaivisa onondaka onongwa mba Huku 15 okuti: “wehika-po omuvo wanakwa iya Ouhamba wa Huku ukahi popepi. Livelei iya amukala nekolelo monondaka onongwa.”

23-29 YA ABRIL

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | MARCOS 3-4

“Okuhakula Motyasapalo”

(Marcos 3:1, 2) Anyingila vali mondyuo imwe yokufendela iya ankho muna omulume umwe walemana. 2 Avahimbika okutala nawa inkha mahakula omulume oo motyasapalo, opo vemuhunge.

Jesus — O Caminho pefo 78 §§ 1-2

Oityi Tyaviuka Okulinga Motyasapalo?

Motyasapalo tyimwe, Jesus wakatalelapo ondyuo yokufendela tyafuile ko Galileia. Avasimo omulume umwe walemana enkhanya liokokulio. (Lucas 6:6) Ovanongo vovihonekwa nova Faliseu avahimbika nokutala Jesus. Omokonda yatyi? Valekesa nawa etyi ankho vasoka etyi vemupula okuti: “Tyaviuka okuhakula Motyasapalo?”— Mateus 12:10.

Ononkhalamutwe mbo malongeso ova Judeu vetavela okuti tyitavela okuhakula omunthu motyasapalo putyina vala ahanda okunkhia. Mongeleka ankho motyasapalo kavahakula omunthu wateka enkhipa ine watunguka, mokonda otyo katyipaa omunthu. Ovanongo wovihonekua no va Faliseu ankho kavekahi nokupula Jesus mokonda yokuasukalala no nonkhumbi mbo mulume oo walemana. Ankho vekahi nokuovola omphitilo opo vemuhunge.

(Marcos 3:3,4) Ngwe apopila omulume wokualemana okuvoko okuti: “Katuka, endyu no pokati.” 4 Pahe evepulu okuti: “Tyaviuka Motyasapalo okulinga otyiwa ine okulinga otyivi? Tyaviuka okuyovola omuenyo ine okuipaa?” Mahi avahapopi natyike.

Jesus — O Caminho pefo 78 § 3

Oityi Tyaviuka okulinga Motyasapalo?

Mahi Jesus ankho wii omalusoke avo apenga. Ankho utyii okuti vahinda otyituwa tyimwe tyalema tyihekahi movihonekwa konthele yokuendela kotyitumino mokuundapa Motyasapalo. (Êxodo 20:8-10) Jesus nae ankho vemupopia mokonda yovipuka oviwa alinga. Pahe walinga vali otyipuka tyaeta ovitateka ovinene. Wapopila omulume walemana okuvoko okuti: “Katuka endyu nopokati.” — Marcos 3:3.

(Marcos 3:5) Etyi aleuka evetale atyimunumanesa unene, mokonda yomitima viavo vihatamphuka apopila omulume walema okuvoko okuti: “Tandaveka okuvoko kuove.” Ekutandaveka iya akukala nawa.

ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mar. 2:5

atyimunumanesa unene: O Marku vala wapopia oñgeni Jesus akala etyi amona ononkhalamutwe mbonongeleya mbahatamphuka omitima pomuvo opo. (Mat. 12:13; Luc. 6:10) Petulu wetyimuene, tyipondola hamwe oe wapopia oñgeni Jesus akalele. Tala “Okuhimbika omukanda wa Marcos.”

Ovola Olumono Lwa Huku

(Marcos 3:29) Mahi, una upopia omapita ospilitu ya Huku kamaevelwa nalumwe, mahi onkhali yae oya apeho.”

ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mar. 3:29

upopia omapita ospilitu ya Huku: Okupopia omapita Huku tyakutikinya okuyandyanesa omatutu ine onondaka onombi, omutomba konthele ya Huku ine ovipuka vikola. Mokonda ospilitu sandu muene itunda ku Huku, okuiyala ine hamwe okuityitukila-po tyelifwa nokupopia omapita Huku yatyo. Ngetyi tyilekesa Mat. 12:24, 28 na Mar. 3:22 ononkhalamutwe mbonongeleya mbo va Judeu ankho vatala ospilitu ya Huku novilinga vya Jesus tyina ankho alinga omahuviso, avati epondolo alio liatunda ku Satanasi Eliapu.

onkhali ya apeho: Tyilekesa onkhali yalingilwa tyawina ina ononkhumbi mbahapu; iya petupu otyilikutila tyinyimapo onkhali oyo. — Tala okatoi kokulilongesa okupopia omapita ospilitu ya Huku mo versikulu ei nokatoi kokulilongesa mu Mat. 12:31, monondaka mbokuelifwa.

(Marcos 4:26-29) Atualako okupopia okuti: “Moluotyo, Ouhamba wa Huku ukahi ngatyina omunthu akuna ombuto pohi. 27 Iya kounthiki alala komuhuka apindukapo, ombuto aimene, aikulu unene, mahi ketyii oñgeni yekula. 28 Ohi, oyo muene imenesa katutu-katutu, tete ohongo, avihimbika okueta omakunkhu, okuhulililako omakunkhu aeyulu onoñgima. 29 Mahi, tyina onoñgima mbamakolo nawa, uhimbika okuteya, mokonda omuvo wokuteya wehikapo.”

Omutala Womulavi 15/12/14 pomafo 12-13 §§ 6-8

Okuti “Wanoñgonoka Etyi Mbuhangununa”?

6 Oityi tupondola okulilongesila kongeleka oyo? Tete, tuesukisa okutavela okuti katutyii oñgeni omulongwa Wombimbiliya ekula motyili. Namphila tulinga atyiho tuvila opo tukuateseko omulongwa, katupondola okumukuluminya opo ambatisalwe. Mahi, nomutima weliola, tuimbuka okuti oe muene matokola inkha mapakula omuenyo wae ku Huku. Jeova utavela vala elipakulo lietu inkha tyili-tyili tumuhole. — Sal. 51:12; 54:6; 110:3.

7 Vali, okunoñgonoka etyi ongeleka oyo itulongesa, matyitukuatesako okuhasoyo inkha tutala okuti ovanthu tulongesa Ombimbiliya ngoti kavekahi nokukula motyili. Tuesukisa okupwa elundo. (Tia. 5:7, 8) Inkha tualinga atyiho tuvila opo tukuateseko omulongwa, mahi otyo ehekulu motyili, katyilekesa okuti onthue katutyivili okulongesa. Jeova uyeka ombuto yotyili ikulile momunthu weliola omutima, wafuapo pala okupiluluka. (Mat. 13:23) Ngotyo, katupondola vala okupopia okuti tuvanongo movilinga viokuivisa mokonda ovanthu tulongesa vekahi nokumbatisalwa. Jeova katale apa pelifwe ovanthu tualongesa opo apande ovilinga vietu viokuivisa. Mahi upanda ononkhono ononene tulinga. — Tanga Lucas 10:17-20; 1 Coríntios 3:8.

8 Tatu, katutyivili okumona omapiluluko omunthu alinga momutima. Mongeleka, ovalinepi vamwe ankho valongeswa Ombimbiliya nomisionaliu, vemupopilile okuti vahanda okukala ovaivisi. Omisionaliu evepopila okuti tete vena okuyekapo okupuena. Ahuvu etyi vemupopila okuti apa vetyiyekapo palambale onohanyi ononyingi. Ankho vetyii okuti inkha vapuenena pokamphengi, Jeova uvemona, iya uyele ounkhembi. Ngotyo, avelipakela-mo okuti inkha tuhanda okupuena, opo tupuenene pomisionaliu yatyo, ankho katyitavela, opo tutyiyeke-po. Namphila omisionaliu ankho ketyii okuti ovalinepi ovo valinga epiluluko enene, ohole yavo onene na Jeova yevekuatesileko okulinga etokolo liaviuka.

Okutanga Ombimbiliya

(Marcos 3:1-19a) Anyingila vali mondyuo yokufendela iya muna omulume umwe walema okuvoko.2 Ngotyo ankho vekahi nokumutala nawa inkha mahakula omulume oo Motyasapalo, opo vemuhunge. 3 Apopila omulume wokuna okuvoko kualemana okuti: “Katuka endyu nopokati.” 4 Pahe evepulu okuti: “Tyaviuka Motyasapalo okulinga otyivi ine otyiwa, tyaviuka okuyovola omuenyo ine okuipaa?” Mahi avahakumbulula. 5 Etyi atala ku ava vepumphi ponthele yae atyimunumanesa unene, mokonda yomitima viavo vihatamphuka apopila omulume walema okuvoko okuti: “Tandaveka okuvoko kuove.” Ekutandaveka iya akukala nawa. 6 Ova Faliseu avalupuka iya liwa-liwa avahimbika okulipakela-mo novanthu va Helode opo vemuipae. 7 Mahi Jesus aende novalongwa vae kelunga iya ovanthu ovanyingi vo ko Galileia no ko Judeia avemulandula. 8 Etyi veiva ovipuka ovinyingi ekahi nokulinga, ovanthu ovanyingi avaende no kwe vokuatunda ko Jelusalei no ko Indumeia konthele onkhuavo yo Jordau novo ko Tiru no ko Sidon. 9 Apopila ovalongwa vae opo vemuavele owato onthutu opo ovanthu vehemuhotominye. 10 Mokonda ankho uhakula ovanthu ovanyingi, aveho ankho vena omauvela omanene veliongiya ponthele yae opo vemuyame. 11 Alo umwe ovilulu, apeho ankho tyina vimumona, viikila konongolo kwe, otyo viliyavela aviti: “Ove umona wa Huku.” 12 Ovikando ovinyingi ankho uvipopila opo vihemupopie movanthu. 13 Ngwe alondo komphunda iya aholovona-po ava ahanda iya aveya no kwe. 14 Iya aongiya otyikundyi tyovanthu 12, iya eveluku okuti ono apostolu, vana ankho mavemulandula iya evetumu opo vakaivise, 15 eveavela epondolo liokutaata ovilulu. 16 Iya otyikundyi otyo tyovanthu 12 ankho aongiya pena Simau ankho aluka okuti Petulu, 17 na Tiagu omona wa Sebedeu, na João ondenge ya Tiagu (tupu eveluku okuti Boanerges tyihangununa okuti “Ovana Vomutitimo”), 18 na Andre na Filipe na Bartolomeu, na Mateus na Tome na Tiagu, omona wa Alfeu, na Tadeu, na Simau omu Kanaa, 19 na Judas Iskaliote, una konyima wemulavisile.

30 YA ABRIL ALO 6 YA MAIO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | MARCOS 5-6

“Jesus Una Epondolo Liokututilisa Vana Tuhole Vokuankhia”

(Marcos 5:38) Ngotyo avehiki meumbo lionkhalamutwe yondyuo yokufendela iya amono ovanthu vahangayala otyo veliyavela peulu.

(Marcos 5:39-41) Etyi anyingila evepopila okuti: “Omokonda yatyi mukahi nokulilila nokuahangayala? Omona kankhile ulele.” 40 mokonda yotyo avahimbika okumuyola oselele. Mahi etyi evepopila opo aveho valupuke pondye, anyingila-mo na he na ina yomona na ava ankho ena-vo, iya anyingila omu ankho omona ekahi. 41 Konyima etyi akuata mokuvoko kuomukainthu ati: “Talita cumi,” tyihangununa okuti: “Mukainthu, ndyikupopila okuti, pinduka-po!”

ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mar. 5:39

kankhile ulele: Mombimbiliya, ononkhia mbaelekwa nolumphoki. (Sal. 13:3; João 11:11-14; Atos 7:60; 1 Cor. 7:39; 15:51; 1 Tes. 4:13) Jesus ankho makalesa vali omukainthu una nomuenyo, ankho wapopia ngotyo mokonda upondola okulekesa okuti ngetyi ovanthu vapahuka-po kolumphoki olunene, tupu vokuankhia vapondola okupinduka-po kononkhia. Epondolo lya Jesus liokuatutilisa omukainthu una liatunda ku Tate yae, “una waavela omuenyo vokuankhia iya upopia ovipuka vihenemoneke ngatyina oko vikahi.” — Rom. 4:17.

(Marcos 5:42) Iya omukainthu akatuka liwa-liwa, ahimbika okueenda, (ankho una omanima 12.) Moluotyo, avahuvu unene.

Jesus — o Caminho, pefo 118 §6

Omukainthu Ukala Vali Nomuenyo!

Momivo vimwe, Jesus wapopilile ava ahakulile opo vahapopile nawike etyi alinga iya tupu otyo apopila ovo tate yomukainthu. Mahi mokonda ankho vahambukwa unene, ovo tate yomukainthu oo na vakuavo avahimbika okupopila ovanthu “aveho potyilongo opo” etyi tyaenda-po. (Mateus 9:26) Inkha ove wamuene ovanthu uhole vatutiliswa ñgeno kuahambikilwe unene okuhimbika okutyipopia? Etyi otyikando tyavali tyahonekwa Jesus atutilisa omunthu kehuviso.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Marcos 5:19, 20) Moluotyo, mahi ehetavela, mahi emupopila okuti: “Enda nokeumbo, kombunga yove iya ovepopila atyiho Jeova ekulingila nokankhenda okanene ekulekesa.” 20 Omulume aende iya ahimbika okupopia mo Dekapoli ovipuka aviho Jesus emulingila; iya ovanthu aveho ankho vahuva.

ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mar 5:19

ovepopila: Etyi tyelikalela netyi Jesus ehole okupopia okuti omahuviso alinga ahapopiwe movanthu. (Mar. 1:44; 3:12; 7:36), wapopila omulume oo opo akapopile ombunga yae etyi tyamoneka-po. Jesus ankho wapopia ngotyo mokonda ankho vemupopila opo atunde potyilongo opo iya ngwe kameveavela oumbangi; otyo tupu ankho matyitepulula ovipuka viapenga mavipopiwa na vana vapeseka kovingulu viavo.

(Marcos 6:11) Iya kese mphangu vehemutambula nii okumutehelela, tyina mutunda-po pukumunei ombuma konomphai mbenyi, opo tyilekese oumbangi mueveavela.”

ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mar. 6:11

pukumunei ombuma konomphai mbenyi: Otyipuka otyo ankho tyihangununa okuti ovalongwa kavavelwa onombei mokonda yononkhumbi mbupondola okutunda ku Huku. Onondaka ombo ngombo tupu mbuli mu Mat 10:14; Luc. 9:5. Marku na Luka ayawisako ondaka opo tyilekese oumbangi mueveavela. Paulu na Mbarnabe tupu vaindapesile onondonga ombo mo Pisidia yo Antiokia (Atos 13:51), iya etyi Paulu alinga etyi tyelifwa notyo mo Korintu mokuapukumuna ovikutu viae, apopi okuti: “Ohonde yenyi iwile komitwe vienyi. Ame nasukuka.” (Atos 18:6) Otyipuka otyo ankho tyiiwe nawa novalongwa; ova Judeu ankho vokulinga oungendi motyilongo tyovanthu vehe va Judeu ankho velipukumuna ombuma kononkhaku tyina vamamono okuti vasila tyina vehenenyingile motyilongo tyo va Judeu. Mahi, tyipondola etyi ankho Jesus ekahi nokusoka tyihangununa otyipuka otyikuavo etyi aavela onondonga ombo ovalongwa vae.

Okutanga Ombimbiliya

(Marcos 6:1-13) Atundu opo anyingila mepunda-umbo liae, iya ovalongwa vae avemulandula. 2 Etyi tyehika Motyasapalo, ahimbika okulongesila mondyuo yokufendela, iya ovanyingi ankho vekahi nokumutehelela avahuvu avati: “Opi omulume ou apola ovipuka evi? Omokonda yatyi apelwa enoñgonoko eli, iya omokonda yatyi alingila omahuviso aa? 3 Ou hakalupindelu omona wa Maliya, omukulu wa Tiagu na Jose na Juda na Simau? Iya onomphange mbae katuna-vo pano?” Ngotyo avehemutavela. 4 Mahi Jesus evepopila okuti: “Omuuli ukala nomunkhima ponomphangu ambuho, mahi potyilongo tyae no meumbo liae nomombunga yae muene kakala nomunkhima.” 5 Ngotyo kapondola okulinga-po ehuviso nalike nkhuali oputyina ayambeka omavoko ae kovavei evehakula. 6 Tyotyili, ahuvu mokonda ankho vetupu ekolelo. Iya aende ponomphangu ambuho potyilongo opo otyo alongesa. 7 Pahe aihana ekwi na vevali ehimbika okuvetuma vevali-vevali, iya eveavela epondolo liokutaata ovilulu. 8 Tupu evepopila opo vahatyinde natyike moungendi, ankho vatyinda vala otyimuti — kavatyindi onombolo nii osaku yovikulia, nii onombongo movipapo viavo— 9 evepopila vavale ononkhaku iya avahatyindi ovikutu vivali. 10 Tyiheotyo vala, evepopila okuti: “Kese meumbo muamanyingila omo mukala alo mutunda potyilongo opo. 11  Iya kese mphangu vehemutambula nii okumutehelela, tyina mutunda-po pukumunei ombuma konomphai mbenyi, opo tyilekese oumbangi mueveavela.” 12 Ngotyo avaende iya avaivisa okuti ovanthu vena okulivela, 13 ankho vataata ovilulu ovinyingi, nokuwaveka omulela kovavei ovanyingi otyo vevehakula.

    Nyaneka Publications (1998-2025)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma