Omikanda viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukristau
4-10 YA JUNHO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | MARCOS 15-16
“Jesus Wafuisapo Omaulo”
(Marcos 15:3-5) Mahi, ovanene-nakwa avahimbika okumutendeleya ovipuka ovinyingi. 4 Iya Pilatu ahimbika okumupula vali, okuti: Kukumbulula natyike? Tehelela ovipuka vekahi nokukutendeleya? 5 Mahi, Jesus kakumbululile vali iya Pilatu atyimuhuvisa.
(Marcos 15:24) Iya avemupapela momuti, aveliyapaulila ovikutu viae mokuyumba olie una elao, nokutala olie makala natyi.
(Marcos 15:29, 30) Vana ankho valamba ankho vemupopia omapita otyo vapuka komutwe avati: “Hah! Have ankho upopia okuti mohanyepo ondyuo ya Huku oipindula-po mononthiki ononthatu, 30 Pahe liyovola ove muene, momuti wemone.”
Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu Mar. 15:24, 29
aveliyapaulila ovikutu viae: Ehipululo likahi mo João 19:23, 24 liapopia vali ovipuka ovikuavo vihapopilwe na Mateus na Marku na Lucas. Omafualali o Roma tyili-tyili, vayumba oumanya opo velitepulile ovikutu viae vio kombanda no vio kohi; omafualali atepula ovikutu viae ovinthimbu vikuana, kese efualali alisala nontyinthimbu tyike”; kavahandele okulitepulila omuvalo wokohi, moluotyo vayumba oumanya opo velitepulile omuvalo wae mbafuiswapo konthele ya Mesiya opo vafuisepo onondaka mbukahi mu Salmo 22:18. Pomuwo opo ankho, tyina omunthu maipawa ovaipai velitepulila ovikutu viae. Ankho valinga ngotyo opo vakundise vali unene omunthu maipawa.
vapuka komutwe: tyina ankho omunthu apuka komutwe ulandulisa-ko onondaka mbokupopia omapita ine mbokupenya. Ovanthu ovo tyihetyi vafuisapo eulo likahi mu Sal. 22:7.
(Marcos 15:43) akuya Jose wo ko Arimateia ankho umwe po Vombonge Onene yova Judeu, nae ankho ukevela Ouhamba wa Huku. Nokuakola omutima wapita ku Pilatu, aiti olutu lwa Jesus.
(Marcos 15:46) Konyima Jose alande otyinyanga tyolinyu otyiwa nga-po awingila olutu lwa Jesus elupake melangalo ankho atemba monkhanda; iya akulungutisila emanya pombundi yelangalo.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mar. 15:43
Jose: Kese muhoneki wo no Evandyeliu wahoneka ovipuka vimwe konthele ya Jose. Omutanthi womalilimu Mateus ankho wati “omulume umwe omuhona” Marcos, wahonekela haunene ova Roma wati “omulume umwe ulekeswa onthilo Mombonge” iya ankho ukahi nokukevelela Ouhamba wa Huku iya Lucas ankho ondotolo wati “omulume umwe omuwa omuviuki”, kapopile natyike konthele yekoyeso lya Jesus; João oe vala aike wapopia okuti ankho [omulongwa] “ulandulila kokule Jesus mokonda yowoma nova Judeu.” — Mat. 27:57-60; Mar. 15:43-46; Luc.23:50-53; João 19:38-42.
Ovola Olumono Lwa Huku
(Marcos 15:25) Ankho oola yatatu iya avemupapela momuti.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mar. 15:25
oola yatatu: Oyo oola ya 9 yokomuhuka. Vamwe vapopia onkhalelo yelikalela ehipululo olio iya João 19:14-16 yati: “Omokueenda kwoola ya pandu!” puetyi Pilatu apakula Jesus opo aipawe. Namphila Ovihonekwa kaviyandyulula nawa mononkhalelo mbelikalela, mahi pena omahunga amwe matutale ati: Omahipululo ono Evandyeliu haunene elikuata novilinga vya Jesus mokueenda kuonthiki yahulilila-ko pano pohi. Omahipululo aeho ekuana alekesa okuti kombimba, ovanene-nawa novakulu novanongo vovihonekwa veliongiya velipakele-mo. Iya avakutu Jesus avai nae, avekemupakula ku Pilatu. (Mat. 27:1, 2; Mar. 15:1; Luc. 22:66–23:1; João 18:28) Mateus na Marcos na Lucas vapopia konthele yetyi Jesus ankho eli momuti wemone akuya enthiki kombanda yohi okupolelela “ koola 6 . . . alo koola 9”. (Mat. 27:45, 46; Mar. 15:33, 34; Luc. 23:44) Ehunga limwe liavalulisa omivo monkhalelo yelikalela konthele yokuaipawa kwa Jesus, olieli: Vamwe ankho vatala okuti okuveta unene omunthu natyo ankho ongatyina vekahi-ale nokumuipaa. Movikando ovinyingi ankho tyina omunthu amavetwa unene unkhia. Konthele ya Jesus ankho wavetwa unene alo umwe omunthu omukuavo emutyindila-ko omuti wae wemone, konyima Jesus eutyindi aike. (Luc. 23:26; João 19:17) Inkha ankho okuveta vala unene omunthu tyitalwa okuti okuipaa, opo otyo tyamoneka na Jesus etyi ehenepapelwe momuti wemone. Okuyawisa kuotyo, Mat. 27:26 na Mar. 15:15 mbupopia ovipuka ovio aviho, nokuvetwa nokuaipaelwa momuti wemone. Mahi, ovanthu velikalela vapondola okupopia omivo vielikalela konthele yokuaipaa, kese wike okutalela komuvo omunthu ahimbika okuvetwa. Otyo Pilatu akalelele tyahuva, etyi eiva okuti Jesus wankhia, mokonda ankho wapapelwa momuti apahakalale ehimbwe liwa-liwa ankhi. (Mar. 15:44) Tyihe-otyo vala, ovahoneki Vombimbiliya ankho vatepula onthiki no nola ononthatu, ngetyi ankho tyilingwa otyinthiki. Okutepula onthiki monkhalelo oyo, tyipondola okulekesa omokonda yatyi kupopilwa okuti oola 3, no ola 6, no ola 9, okuhimbikila tyina ekumbi litunda ko 6:00 yo komuhuka. (Mat. 20:1-5; João 4:6; Atos 2:15; 3:1; 10:3, 9, 30) Tupu, kohale ankho ovanthu ha aveho ankho vena ololoso, pahe ovanthu ovo tyina vapoopia vati oola “ihungi” ngetyi tyikahi mu João 19:14. (Mat. 27:46; Luc. 23:44; João 4:6; Atos 10:3, 9) Moluotyo, okutyihangununa tuti: Marco wapopia ovipuka vivali, nononkhumbi Jesus amonesilwe, netyi apapelwa momuti , mahi João wapopia vala etyi apapelwa momuti. Ovahoneki ovo aveho, vapopia oola yonthiki ikahi popepi noola yatatu iya João wapopia okuti “ihungi” etyi apopia oola tyalingwa. Ovipuka ovio vipondola okulekesa omokonda yatyi onkhalelo onoola mbapopiwa mbelikalelela momahipululo oo. Okuhulilako, mokonda João wahoneka momanima omanyingi konyima, apopi oola yelikalela no ya Morcos, otyo tyilekesa okuti João kahonekele okupopla mehipululo lya Marcos.
(Marcos 16:8) Moluotyo, etyi vatunda-mo avaende nokuhateka nokuateketa, tyavahuvu unene. Avehetyipopila nawike mokonda ankho vatila owoma.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Mar. 16:8
ankho vatila owoma: Ngetyi tyikahi mo nombuingwa mbumwe mbokohale mbonthele yahulilako ya Marco, o Evandyeliu oyo imanuhuka nonondaka mbo versikulu 8. Vamwe vapopia okuti onoversikulu ombo okumanuhukila vala mo versikulu 8 katyaviukile. Mahi, okutalela kuetyi omukanda watyo wa Marcos wahonekwa, tyimoneka nawa okuti olusoke olo kaluaviukile. Tupu, Jerome na Eusebius ovanongo vamwe valiko potyita 4 valekesa okuti onoversikulu ombo mbamanuhuka umwe nonondaka mbokuati “ankho vatila owoma.”
Kuna onombuingwa ononyingi mbovihonekwa vyo Gregu no Nombimbiliya ononkhuavo mbapitiyua momalaka omakuavo, mbayawisa-ko onoversikulu ononkhuavo kono versikukulu 8. Onondaka mbokumanuhula ononyingi (onoversikulu 12 mbalandulako) mbuvasiwa mo Manuscrito Alexandrino, no Códice Ephraemi Syri rescriptus no Códice Bezae Cantabrigiensis, omikanda ovio aviho, ovio potyita 5 P.K. Tupu onondaka ombo mbuvasiwa Mombimbiliya yo Latin Vulgate, nomo Siríaco curetoniano no mo Pesito siríaca. Mahi, onondaka ombo kambuvasiwa mo nombuingwa mbovihonekwa vyo Gregu vyo potyita 4, o Códice Sinaítico no Códice Vaticano, no Siríaco sinaítico mbombuingwa ya Marcos mbo potyita 4 no tya 5. Tyehe-otyo vala, onombuingwa ononkhulu mbomukanda wa Marcos melaka lyo Armenia no lyo Georgia, mbehikila moversikulu 8.
Konyima onombuingwa mbumwe, no Nombimbiliya mbumwe mbapitiyua momalaka omakuavo, ambupakwa onondaka mbehehi mbokuamanuhula. O Códice Régio yo potyita 8 P.K. ina onondaka ombo ambuho mbokumanuhula, mahi mbatetekela ombokuehehi. Konondaka mbokuhimbika, kuna okatoi kapopia okuti onondaka ombu mbuvasiwa momikanda vimwe, namphila ankho mbahatuminwe okupakuamo.
ONONDAKA MBOKUMANUHULA MBEHEHI
Mar. 16:8, onondaka mbokumanuhula mbehehi, okuhimbikila mo versikulu 9 okuenda no komutwe kambulingi onthele yovihonekwa viatumwa okuhonekwa na Huku. Onondaka ombu mbalandula-ko:
Mahi ovipuka aviho vatuminue vevipopilile liwa-liwa ava ankho vekahi ponthele ya Petulu. Tupu konyima yovipuka ovio, Jesus yatyo muene evetumu opo vakaivise ouviuki koutundilo alo koutakelo eyovo liasukuka, lihena onkhako lya apeho.
ONONDAKA MBOKUMANUHULA ONONYINGI
Mar. 16:8, onondaka mbokumanuhula ononyingi,okuhimbikila mo versikulu 9 okuenda nokomutwe kambulingi onthele yovihonekwa viatumwa okuhonekwa na Huku. Onondaka ombu mbalandula-ko:
9 Konyima yetyi atutiliswa komuhuka monthiki yotete yosimanu, tete aende ku Maliya Madalena, ou ataatele ovilulu epandu-vali. 10 Ngwe aende akapopila vana ankho vena Jesus, mokonda ankho vekahi nokulila unene. 11 Mahi, ovo etyi vetyiiva avehetavela okuti watutiliswa iya wamonwa na Maliya 2 Iya tupu konyima yotyo, amonekela vali vevali puvo monkhalelo onkhuavo, tyina ankho vekahi nokuenda no kepia; 13 iya avakondoka aveketyipopila vakuavo. No ngotyo, vakuavo avehetyitavela. 14 Mahi konyima, amonekela aveho ekwi nawike, tyina ankho vekahi komesa evepopi mokonda ankho vetupu ekolelo vateneka omitima etyi veehetavelele kuetyi vamona okuti watutilisua. 15 Iya evepopila okuti: “Endei mouye auho ivisei onondaka onongwa kovityitwa aviho. 16 Olie utavela ambatisalwa makahupiswa, mahi una uhetavela makaipawa. 17 Moluotyo, omanyingilikilo makaimbukwa na vana vetavela okuti: Pokati kenyina liange mamukataata ovilulu movanthu, mamukapopia omalaka elikalaila, 18 iya mamukakuata ononyoka nomaoko enyi iya inkha munwa oukola, tyotyili kamaukemulinga omapita. Mamukahakula ovavei nomaoko enyi iya avakaveluka.”
19 Konyima, yetyi Tatekulu Jesus evepopila aende no keulu iya apumphama kokulio kwa Huku. 20 Iya ngwe avatundu-po avaivisa ononthele ambuho iya ankho Tatekulu uvekuatesako mokuivisa pokati komanyingilikilo.
Okutanga Ombimbiliya
(Marcos 15:1-15) Etyi kuatya, ovanene-nakwa novakulu novahoneki vovitumino, Ombonge aiho, aveliongiya opo velipakele-mo oñgeni mavalingi, iya avakutu Jesus avemutuala ku Pilatu. 2 Ngotyo Pilatu emupulu okuti: “Ove Hamba yova Judeu?” Akumbulula okuti: “Muene ove ukahi nokutyipopia.” 3 Mahi ovanene-nakwa ankho vekahi nokumuhunga ovipuka ovinyingi. 4 Pahe Pilatu emupulu vali okuti: “Kupopi natyike? Kuviivite ovipuka ovio aviho vekahi nokukutendeleya?” 5 Mahi Jesus ahakumbulula, moluotyo Pilatu ahuvu. 6 Pomuvo wovipito, ankho uyelula-mo onkhuatwa ike ina ovanthu vamaiti. 7 Pomuvo opo, omulume umwe ankho utiwa Barrabás uli mokaleya novifuanga ovikuavo, mokonda ankho vaipaa omunthu. 8 Ngotyo ovanthu aveya avaiti ku Pilatu opo alinge ngetyi ankho ehole okuvelingila. 9 Evepulu okuti: “Muhanda ndyimuyelulile-mo Ohamba yova Judeu?” 10 Pilatu ankho utyii okuti ovanene-nakwa vaeta Jesus mokonda yonkhi. 11 Mahi ovanene-nakwa avahindila ovanthu opo eveyelulile-mo Barrabás. 12 Pilatu evepulu vali okuti: “Iya una muti Ohamba yova Judeu ndyimulinga ñgeni?” 13 Avapopila vali peulu okuti: “Aipaelwe momuti!” 14 Pilatu evepulu okuti: “Omokonda yatyi? Otyipuka patyi otyivi alinga?” Avapopila vali peulu okuti: “Aipaelwe momuti!” 15 Ngotyo, mokonda Pilatu ankho uhanda okuhambukiswa ovanthu, eveyelulila-mo Barrabás, atumu opo Jesus avetwe, iya evepakulila-e opo vekemuipae-le momuti.
11-17 YA JUNHO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | LUCAS 1
“Liola Omutima Nga Maliya”
(Lucas 1:38) Moluotyo, Maliya ati: “Ame uno mupika wa Jeova! Tyilingwe muame ngetyi wapopia.” Ngotyo, oandyu aimusipo ayeende.
Hetekela Ekolelo Liavo pefo 149 § 12
“Ame Uno Mupika Wa Jeova!”
12 Alo umwe hono, onondaka mbae mbokueliola omutima nokutavela, mbukuatesako unene vana vena ekolelo. Maliya wapopila Gabrieli okuti: “Ame uno mupika wa Jeova! Tyilingwe muame ngetyi apopia.” (Luc. 1:38) Omupika ankho omuundapi wahepa, omuenyo wae ankho utei vala Komuhona wae. Ongotyo ankho Maliya elitehelela konthele Yomuhona wae, Jeova. Ankho utyii okuti memukuatesako, mokonda ukuatesako vana vakolela mwe, nokuavela ononkhano onongwa ovanthu valinga atyiho vevila opo vafuisepo otyilinga vapewa. — Sal. 18:25.
(Lucas 1:46-55) Maliya ati: “Ame, mandyinkhimaneka Jeova. 47 Iya hipondola okuyekapo okuhambukiswa Huku Omuyovoli wange. 48 mokonda wamona okuti omupika wae weliola omutima. Okuhimbikila hono ovanthu aveho mavapopi okuti ndyina ehambu, 49 mokonda Wepondolo aliho wandingila ovipuka, enyina lya liasukuka, 50 ulekesa okankhenda kovanthu aveho vana vemufenda. 51 Nokuvoko kwae kuepondolo; wapenyenyeka vana vena omutima womalityindailo. 52 Wahanya-po ovalume vokuna epondolo enene iya akuatesako vana veliola omutima; 53 aavela ovipuka vikahi nawa vana vehe natyo iya vana vokuamona evetaata avahatyindi natyike. 54 Weya okuyovola ovaumbili vae ova Isilayeli, wahinangela okankhenda kae, 55 pokati ka Ambalaiau omu mamutuku ombuto yae, ngetyi alaele kovakuaukulu vetu.
Hetekela Ekolelo Liavo pomafo 150-151 §§ 15-16
“Ame Uno Mupika Wa Jeova!”
15 Konyima yotyo, Maliya apopi, iya onondaka mbae mbahonekwa Mondaka ya Huku. (Tanga Lucas 1:46-55.) Ombo onondaka ononkhuavo mbukahi Mombimbiliya mbulekesa ekumbululo lya Maliya. Onondaka ombo mbulekesa ombili ena yokunkhimaneka Jeova, mokonda yokuemuavela elao enene liokukala ina ya Mesiya. Tupu mbulekesa onthumbi onene ena mu Jeova, yokuti upaka pombuelo vana velipakako, mahi ukuatesako vana veliola omutima no vokuahepa vaovola okumuumbila, nokulekesa okuti ankho una enoñgonoko. Ngetyi tyipopia ovanthu vamwe, Maliya wapopia Ovihonekwa vyo Hebreu ovikando vilamba po 20!
16 Tyimoneka nawa okuti Maliya ankho usoka unene Mondaka ya Huku. Mahi nongotyo watuaileko okuliola omutima, apopi Ovihonekwa tyipona okupopia vala etyi asoka. Omona ankho ukahi nokukulila meimo liae, nae otyo meya okulinga, wati: “Onondaka ndyikahi nokulongesa hambangeko, omba una wanthuma.” (João 7:16) Otyiwa tulipule okuti: ‘Ndyina umwe ehumbilo nonthilo Nondaka ya Huku? Ine ndyihumba vali omalusoke ange nomalongeso?’ onkhalelo ya Maliya ankho yayandyuluka nawa.
Ovola Olumono Lwa Huku
(Lucas 1:69) Wetuavela ombinga yeyovo meumbo lya David omuumbili wae,
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc.1:69
ombinga yeyovo: Ine “omuyovoli wepondolo.” Mombimbiliya, ombinga yotyinyama ilekesa epondolo, nononkhono, nokufinda. (1 Sa. 2:1; Sal. 75:4, 5, 10; 148:14 outoi.) Tupu ovatumini, na vana velipinga navo koutumini, tyilinge ovaviuki ine onondingavivi, vaelekwa no nombinga iya okufinda kuavo kuaelekwa nokulwa no nombinga. (De. 33:17; Da. 7:24; 8:2-10, 20-24) Onondaka mbapopiwa omu “ombinga yeyovo” mbulekesa Mesiya wokuna epondolo liokuyovola, ine omuyovoli wepondolo.
(Lucas 1:76) Mahi, mona ove, mokaihanwa okuti omuuli wo Mukulami. Mokonda moende komutwe wa Jeova okukapongiya onondyila mbae.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 1:76
moende komutwe wa Jeova: João Batista oe “waya komutwe wa Jeova” ankho upondola okuihanwa okuti omutumwa-ndaka wa Jesus, ankho ulekesa Tate yae iya weya menyina lya Tate yae. — João 5:43; 8:29; tala okatoi kokulilongesa Jeova moversikulu ei.
Okutanga Ombimbiliya
(Lucas 1:46-66) Maliya ati: “Ame, mandyinkhimaneka Jeova. 47 Iya hipondola okuyekapo okuhambukiswa Huku Omuyovoli wange. 48 Mokonda wamona okuti omupika wae weliola omutima. Okuhimbikila hono ovanthu aveho mavapopi okuti ndyina ehambu, 49 mokonda Wepondolo aliho wandingila ovipuka, enyina liasukuka, 50 ulekesa okankhenda kovanthu aveho vana vemufenda. 51 Nokuvoko kwae kuepondolo; wapenyenyeka vana vena omutima womalityindailo. 52 Wahanya-po ovalume vokuna epondolo enene iya akuatesako vana veliola omutima; 53 aavela ovipuka vikahi nawa vana vehe natyo iya vana vokuamona evetaata avahatyindi natyike. 54 Weya okuyovola ovaumbili vae ova Isilayeli, wahinangela okankhenda kae, 55 pokati ka Ambalaiau omu mamutuku ombuto yae, ngetyi alaele kovakuaukulu vetu”. 56 Maliya akalako mokueenda kuonohanyi ononthatu iya konyima akondoka keumbo liae. 57 Omuvo wa Elisabete wokukutula auhikipo iya akala nomona. 58 Ovo munthele yae nombunga yae aveivi okuti Jeova wemulekesa okankhenda okanene avahambukilwa kumwe nae. 59 Monthiki 8, avapitisa ekuendye omona iya avemuavela enyina lya he Zacarias. 60 Mahi me yae ati: “Au! Maihanwa okuti o João.” 61 Moluotyo, avemupopila okuti: “Mombunga yove petupu ou una enyina eli.” 62 Avapulu ku he yomona, nokuyulika olipi enyina ahanda omona aihanwe. 63 Ngwe aiti okavai ahoneka okuti: “Enyina liae o João.” Mokonda yotyo, aveho avakala tyahuva. 64 Pomuvo watyo oo, omulungu wae awikuka elaka liae alipatuluka ehimbika okuhilivika Huku. 65 Aveho ankho vakala pononthele avakala nowoma, avahimbika okupopia ovipuka ovio ponomphangu ambuho mbo Judeia. 66 Aveho vetyiiva avetyiholeka momutima avati: “Omona ou makala omunthu patyi?” Mokonda, enkhanya lya Jeova ankho linae.
18-24 YA JUNHO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | LUCAS 2-3
“Vakuendye — Okuti Mukahi Nokukula Motyili?”
(Lucas 2:41, 42) Kese enima, ovohe yae ankho vaya apeho ko Jelusalei kotyipito tyo pasikwa. 42 Iya etyi ena omanima 12, avaende kotyipito ngetyi valinga-lingale.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 2:41
ovohe yae ankho vaya apeho: Otyitumino ankho katyikuluminya ovakai vende kehinangelo lyo Pasikwa. Mahi, Maliya ankho utualako okulandula Jose moungendi oo ankho valinga kese nima okuenda ko Jelusalei kotyipito. (Êx. 23:17; 34:23) Kese nima ankho vena okueenda otyikambo tyonokilometulu 300 kumwe nombunga yavo.
(Lucas 2:46, 47) Etyi palamba ononthiki ononthatu, vemuvasa mondyuo ya Huku, ankho wapumphama pokati kovalongesi, ukahi nokuvetehelela nokuvelinga omapulo. 47 Mahi aveho ankho vemutehelela vahuva nenoñgonoko liae nomakumbululo ae.
Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu Luc. 2:46, 47
ukahi nokuvelinga omapulo: Onkhalelo vana ankho vekahi nokutehelela Jesus vakala, ilekesa okuti omapulo ae, ankho kaekahi vala ngo ovana vena vala olumbwe. (Luc. 2:47) Mo Gregu ondaka yapitiyua “okulinga . . . omapulo” monthele ei ipondola okulekesa omapulo amwe akolela ine omapulo alingwa vala novakoyesi vombonge. (Mat. 27:11; Mar. 14:60, 61; 15:2, 4; At. 5:27) Ovahipululi vati, vamwe pononkhalamutwe vankhimana vali vonongeleya ankho vehole okusala mondyuo ya Huku tyina ovipito viamapu iya avalongesila ponomphangu mbumwe mbahandyuka ankho mbukahipo. Ovanthu ankho vapumphama ponthele yavo nokutehelela iya nokulinga omapulo.
aveho ankho vemutehelela vahuva: Apa ondaka yo Gregu “okuhuva” ipondola okulekesa otyipuka tyihuvisa unene.
(Lucas 2:51, 52) Ngwe walauka navo, iya ehiki ko Nazare, atualako nokuvetavela. 52 Ounongo wa Jesus auhimbika okuliyawisa atualako okuovola okupandwa na Huku novanthu.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 2:51, 52
atualako nokuvetavela: Ine “ukala nonthilo navo; utualako okuvetavela.” Ondaka okutualako mo Gregu, ilekesa etyi vakuluminya ovalongesi mondyuo ya Huku nenoñgonoko liavo Liondaka ya Huku, Jesus aende keumbo iya nomutima weliola atualako okutavela kovo tate yae. Onkhalelo oyo yokutavela ankho yavilapo vali tyipona yovana ovakuavo. Ankho onthele yokufuisapo ononthele ambuho Mbovitumino Viapelwe Moisesi. — Êx. 20:12; Gál. 4:4.
Ovola Olumono Lwa Huku
(Lucas 2:14) “Ehilivikwa olia Huku komikulamo vieulu, iya kombanda yoohi kukale ombembwa pokati kovanthu vana apanda.”
Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu Luc. 2:14
kombanda yoohi kukale ombembwa pokati kovanthu vana apanda: Movihonekwa vimwe onondaka ombo mbapitiyua okuti “ombembwa pano pohi nehando likahi nawa pala ovanthu” onondaka ombo ankho mbapitiyua mono Mbimbiliya mbumwe. Mahi tyina tutanga onondaka mbapitiyua mo Tradução do novo mundo mbuna epondolo enene. Onondaka ombu mboandyu kambulingi ehando lya Huku pala ovanthu aveho, okutalela kuetyi valinga novituwa viavio. Mahi, onondaka ombo mbupopia vana valinga ehando lya Huku mokonda vena ekolelo mwe iya vakala ovalanduli Vomona wae. — Tala okatoi kokulilongesa moversikulu ei, kovanthu vana apanda.
kovanthu vana apanda: Vana “apanda” tyilekesa okuti oandyu oyo ankho yatumwa onondaka ombo na Huku, ha novanthu-ko. Mo Gregu ondaka eu·do·kiʹa, ilekesa “vana apanda.” Tupu ondaka ei eu·do·keʹo ivasiwa mu Mat. 3:17; Luc. 3:22 (tala outoi wokulilongesa mu Mat. 3:17; Mar. 1:11, omu Huku akonga Omona wae konyima yombatisimu yae. Otyo tyilekesa okuti “ wemupanda; umuhole unene.” Onondaka (an.thró pois eu·do·kiʹas “Kovanthu apanda” mbulekesa ovanthu vana Huku etavela, iya apanda. Tupu tyilekesa “ovanthu vana ehole unene; ovanthu vana Huku ahambukilwa.” Moluotyo, onondaka ombo mboandyu ankho mbulekesa ehando lya Huku kovanthu aveho mahi ankho okuvana vena ekolelo mwe iya vakala ovalanduli vo Mona wae. Namphila mo Gregu ondaka eu·do·kiʹa mononthele mbumwe ilekesa ovanthu apanda (Rom. 10:1; Fil. 1:15), mahi iiwe vali unene okuti ehando lia Huku, ine etyi Huku apanda ine hamwe ovipuka ehole (Mat. 11:26; Luc. 10:21; Efé. 1:5, 9; Fil. 2:13; 2 Tes. 1:11). Mo Septuaginta yo Sal. 51:18 [50:20, LXX], ondaka oyo yuundapeswa opo ipopie “ehando” lya Huku.
(Lucas 3:23) “Etyi Jesus ahimbika ovilinga viae, ankho una omanima ehungi po 30. Ankho ukahi umwe, ngetyi ankho asokelwa, omona wa Jose, omona wa Eli.”
Omutala Womulavi 16 No. 3 pefo 9 §§ 1-3
Okuti Ankho Utyii-ale?
He ya Jose ankho olie?
Jose okalupindelu mo Nazare, ankho o he ya Jesus koutekuli. Iya he ya Jose ankho olie? O Evandyeliu ya Mateus ipopia okuti ankho o Jako, mahi ya Luka ipopia okuti Jose ankho “omona wa Eli.” Omokonda yatyi vapopila ovanthu velikalela? — Lucas 3:23; Mateus 1:16.
Ehipululo lya Mateus liati: “Jako akala he ya Jose.” Yaundapesa ondaka yelaka lyo Gregu, ilekesa nawa okuti Jako watyita Jose. Ngotyo, Mateus oe vala wapopia okuti Jose ohe ya Jesus koutekuli, walekesa okuti Jose watuka momuhoko wohamba David, ovakuaukulu vomona wa Jose, Jesus.
Mahi, ehipululo lya Luka lipopia okuti: “Jose, omona wa Eli.” Onondaka “omona wa,” mbupondola okunoñgonokwa okuti “omonaivi ya.” Onondaka ngombo mbuvasiwa mu Lucas 3:27, ipopia Sealtiele wokuatyitua tyili na Jekonia, okuti “omona wa Neri.” (1 Crônicas 3:17; Mateus 1:12) Sealtiele ankho omulume womona wa Neri, ngotyo ankho omonaivi yae. Jose nae ankho watiwa “omona” wa Eli, mokonda ankho wanepa Maliya omona wa Eli. Ngotyo, Luka wapopia ‘onthuko’ ya Jesus konthele ya ina yae Maliya. (Romanos 1:3) Moluotyo, Ombimbiliya itupopila omaahanda evali akolela elikalela konthele ya Jesus.
Okutanga Ombimbiliya
(Lucas 2:1-20) Iya, kononthiki ombo Sesale Augustu waavele otyitumino pala ovanthu aveho velihonekese. 2 (Otyihoneka otyo tyotete, tyalingilwe puetyi Kirinu ankho omutumini wo Siria.) 3 Iya ovanthu aveho avalingi oungendi opo vekelihonekese, kese umwe kepunda-umbo liae muene. 4 Iya Jose nae ainduka okutunda mo Galileia, mepunda-umbo lyo Nazare, aende ko Judeia, kepunda-umbo lya David litiwa Mbelei, mokonda ankho watunda meumbo mombunga ya David. 5 Opo vekelihonekese na Maliya, omukai wae, ukahi popepi nokukutula pomuvo opo. 6 Etyi vehika kuna, omuvo wae wokukutula auhikipo. 7 Akutula omona wae wotyiveli, emuwingila poviyanga emulangeka momutemba, mokonda ankho petupu omphangu pala-vo. 8 Motyilongo omo ankho muna ovanthita vakala mohika, otyo vayunga ovipako viavo komaunthiki. 9 Iya nokuauhuluka oandyu ya Jeova aitalama ponthele yavo, otyitei tya Jeova atyiveliaimina, avakala nowoma omunene. 10 Mahi oandyu aivepopila okuti: “Muhakalei nowoma, tyetyi ame ndyimupopila onondaka onongwa mbehambu limwe enene ovanthu aveho mavakala nalio. 11 Mokonda hono muatyitilwa Omuyovoli, Kristu Tatekulu, mepunda-umbo lya David. 12 Iya enyingilikilo pala onwe olieli: Mamuvasi olukembe luawingilua pomulele lualangekwa momutemba.” 13 Iya, liwa-liwa kumwe noandyu kuamoneka embamba lyo noandyu mbo keulu, mbuhivilika Huku iya otyo mbuti: 14 “Ehilivikwa olia Huku komikulamo vieulu, iya kombanda yoohi kukale ombembwa pokati kovanthu vana apanda.” 15 Konyima, etyi onoandyu mbapita no keulu, ovanthita avehimbika okulipopila okuti: “Tuendei noko Mbelei tukatale etyi tyaendako, etyi Jeova etunoñgonokesa.” 16 Avaende liwa-liwa avavasi Maliya na Jose iya nolukembe lulangi momutemba. 17 Etyi vetyimona, avakapopia etyi ankho vapopilwa konthele yomona. 18 Aveho vetyiiva avakala tyahuva novipuka ovanthita vevepopila. 19 Mahi, Maliya ahimbika okupaka onondaka ombo ambuho momutima wae, nokupunga etyi mbuhangununa. 20 Moluotyo, ovanthita avakondoka, nokunkhimaneka Huku nokumuhilivika movipuka vamona nevi veiva, ngetyi umwe ankho vapopilwa.
25 YA JUNHO ALO 1 YA JULHO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | LUCAS 4-5
“Koleleya Tyina Ulolwa Ngetyi Jesus Alingile”
(Lucas 4:1-4) Jesus wakala tyeyula ospilitu sandu, atundu po Jordau iya ospilitu aimutuala alo koluhandya, 2 ononthiki 40 iya alolwa Neliapu. Kalile natyike mononthiki ombo; ngotyo, etyi amanuhula eivi ondyala. 3 Eliapu alimupopila okuti: “Inkha umona wa Huku, popila omamanya aa opo elityitule onombolo. 4 Mahi Jesus akumbulula okuti: “Tyahonekwa okuti: ‘Omunthu kakala vala nomuenyo mokonda yombolo.’”
Omutala Womulavi 15/8/13 pefo 25 § 8
Muesukisa Okukala Ovanthu Patyi
8 Satanasi waundapesile eliva ngolio opo ayondye Jesus. Etyi Jesus akala moluhandya ovitenya 40 novinthiki 40 tyahali, Satanasi waovolele okumuyondya pokuundapesa ehando liokulia. Satanasi wati: “Inkha umona wa Huku, popila omamanya aa akale onombolo opo ulie.” (Lucas 4:1-3) Jesus ankho una okuholovona povipuka vivali: Ankho upondola okuholovona okuhaundapesa ine okuundapesa epondolo liae opo ahambukiswe ehando liae konthele yokulia. Jesus ankho utyii okuti kesukisile okuundapesa epondolo liae opo alinge ehando liae. Namphila ankho ankhia ondyala, oupanga wae na Jeova ankho wakolela vali tyipona okulia. Jesus wakumbululile okuti: “Tyahonekwa, okuti:” “‘Omunthu kakala vala nomuenyo mokonda yombolo, mahi omokonda yatyiho tyitunda momulungu wa Jeova.’” — Lucas 4:4, okatoi.
(Lucas 4:5-8) Olio liemutuala pombanda iya mokamuvo kehehi, alimulekesa omauhamba aeho kombada yohi. 6 Iya Eliapu alimupopila okuti: “Mandyikuavela outumini ou auho, nenkhimano liao, mokonda nevipewa iya ndyiviavela ou nahanda. 7 Inkha ufenda vala otyikando tyike kuame, atyiho etyi matyikala tyove.” 8 Jesus emukumbulula okuti: “Tyahonekwa okuti: ‘O Jeova Huku yove, una okufenda iya oe vala una okuumbila.’”
Omutala Womulavi 15/8I13 pefo 25 § 10
Muesukisa Okukala Ovanthu Patyi
10 Oñgeni Satanasi aundapesile “epeleyo liomaiho” ku Jesus? Satanasi “walekesile [Jesus] omautumini aeho o kombanda yohi. Iya Eliapu alimupopila okuti: ‘Mandyikuavela outumini ou auho, nenkhimano liao.’” (Lucas 4:5, 6) Jesus kamuene omauhamba aeho a pano pohi, mahi emonekelo liomunkhima wao. Satanasi ankho usoka okuti Jesus mayondyua netyi amona. Wapopilile Jesus okuti: “Inkha ufenda vala otyikando tyike kuame, atyiho etyi matyikala tyove.” (Lucas 4:7) Tyotyili, Jesus kalingile etyi Satanasi ahandele alinge. Wakumbulula liwa-liwa okuti: “Tyahonekwa okuti: ‘O Jeova Huku yove, una okufenda iya oe vala una okuumbila.’” — Lucas 4:8.
(Lucas 4:9-12) Alimutuala ko Jelusalei alimupake keulu liondyuo ya Huku, alimupopila okuti: “Inkha umona wa Huku lombokela pohi, 10 mokonda tyahonekwa okuti: ‘Matumu onoandyu mbae konthele yove opo mbukuyakule’, 11 iya: ‘Ambukutyindi pomaoko opo uhavete nomphai yove kemanya.’” 12 Jesus elikumbulula okuti: “Tyapopiwa okuti: ‘Uhalole Jeova, Huku yove.’”
Ombimbiliya yokulilongesa ono media
Keulu Liondyuo ya Huku
Satanasi watuaile Jesus kombanda yondyuo ya Huku [ine “pomphangu yaya vali peulu”] yondyuo ya Huku” iya emupopila opo eliyumbe pohi , mahi omphangu yatyo apa Jesus atalama kapeiwe. Ondaka “ondyuo ya Huku” yundapeswa pala okupopia ohika yatyo aiho yondyuo ya Huku, Jesus hamwe monomphati pokandu(1) yondyuo ya Huku. Ine hamwe watalemene konthele onkhuavo yondyuo ya Huku. Okulomboka pu kese imwe ponomphangu opo, ankho upondola okunkhia, inkha Jeova kemuyakulila.
Omutala Womulavi 15/8/13 pefo 26 § 12
Muesukisa Okukala Ovanthu Patyi
12 Jesus waava ongeleka ongwa yokuliola omutima, kalingile nga Eva! Satanasi wemuhongiliyile okulinga tyimwe ankho tyipondola okuhuvisa vakuavo, mahi ankho tyipondola okulola Huku. Mahi, Jesus aanye okulinga otyipuka ngotyo mokonda ankho utupu elungavi! Ekumbululo liae liaviuka nokuayandyuluka, wati: “Tyapopiwa okuti: ‘Uhalole Jeova, Huku yove.’” — Tanga Lucas 4:9-12.
Ovola Olumono Lwa Huku
(Lucas 4:17) Mahi, wapewa ombwingwa yomuuli Isaia, iya eiikula avasi apa pahonekwa okuti:
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 4:17
ombwingwa yomuuli Isaia: Ombuingwa ya Isaia yo melunga liankhia ankho ina 17 yomapapelo elituikinya kumwe iya aikala ombuingwa ina onometulu 7,3 . Ombuingwa ankho yundapeswa mondyuo ya Huku ko Nazare tyafuile ankho opo ilifwe opo. Potyita tyotete ankho kakuvasiwa onombalulo mbovikapitulu no noversikulu, mahi Jesus avasi onondaka ankho ahanda okutanga. Moluotyo, wavasile apa pahonekwa onondaka mbomaulo mbulekesa okuti oe uhole Ondaka ya Huku.
(Lucas 4:25) Tyotyili ame ndyimupopila okuti: Kuali ovahepe ovanyingi mo Isilayeli pomuvo wa Eliya, etyi eulu lieliika momanima etatu no nohanyi epandu iya akukala ondyala imwe onene motyilongo tyina atyiho.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Luc. 4:25
momanima etatu no nohanyi epandu: Ngetyi tyipopia 1 Reis 18:1, Eliya wapopile onthyulilo yomutenya “menima lya tatu.” Vamwe avapopi okuti Jesus mapilulula ehipululo lili mu 1 Reis. Moluotyo Ovihonekwa vyo Hebreu kavipopi okuti omutenya wakalele omanima ehehiki pu etatu. Onondaka “menima lya tatu” mbulekesa omuvo uhimbikila etyi Eliya tete apopila Akabe okuti makukala omutenya omunene. (1 Reis 17:1) Onondaka ombo tyafuile wembupopia pokuenye kuonohanyi epandu, mahi okuenye oko akusete vali tyipona etyi kukala-kala — omuvo wokuenye wehimbikale. Moluotyo, okuenye kakuamanuhukile liwa-liwa etyi Eliya akapopia na Akabe “menima lya tatu,” mahi kuapwa konyima yetyi Huku alokesa otupia Komphunda Carmelo. (1 Reis 18:18-45) Ngotyo, onondaka ombu mba Jesus, mbelifua nawa nonondaka mbondenge ya Kristu mbuli mu Tiago 5:17, mbelikuata nawa nonondaka mbukahi mu 1 Reis 18:1.
Okutanga Ombimbiliya
(Lucas 4:31-44) Iya alauka no ko Kafalanau, epunda-umbo limwe lyo Galileia. Ankho ukahi nokuvelongesa Motyasapalo, 32 iya avahuva nonkhalelo yae yokulongesa, mokonda ondaka yae ankho ina ononkhono. 33 Mondyuo yokufendela ankho muna omulume umwe una otyilulu, eliyavela unene peulu, ati: 34 “Oityi uhanda ku onthue Jesus omu Nazare? Weya okutunyima-ko? Ame ndyikwii umwe nawa, ove Umusukuki wa Huku.” 35 Mahi Jesus etyikandukila okuti: “Uti filuu iya tunda-mo.” Ngotyo, etyi tyatokesila omulume oo pohi pokati kavo, otyilulu otyo atyimutundu atyehemulingi natyike. 36 Muolotyo, aveho avakala tyahuva avehimbika okulipopila okuti: “Onondaka patyi ombu? Utaata ovilulu noutumini nepondolo iya avitundumo!” 37 Ovipuka alinga avihimbika okuivala mononthele ambuho mbotyilongo. 38 Konyima etyi atunda mondyuo yokufendela, anyingila mondyuo ya Simau. Iya ina-ivi ya Simau ankho walinga elema iya avemuiti opo emuhakule. 39 Moluotyo, anyongamena ponthele yae emuhakula. Iya akatuka moola yatyo ahimbika okumuumbila. 40 Mahi, etyi ekumbi lianyigila, aveho vana ankho vena ovavei navana ankho vena amauvela omakuavo avevetuala kwe. Apake omankhanya ae ku kese umwe iya avaveluka. 41 Ovilulu tupu ankho vitundamo otyo viliyavela okuti: “Ove Umona wa Huku.” Mahi ankho uvikandukila iya ankho keviyeke vipopie mokonda ankho vimwii okuti o Kristu.
42 Moluotyo, etyi kuatya atundumo aende pomphangu pahaviele. Ovanthu ovanyingi avehimbika okumuovola avaende alo ponthele yae, vahandele okumutyilika opo ahaye. 43 Mahi evepopila okuti: “Tupu Ndyina okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku momapunda-umbo omakuavo, mokonda otyo neila.” 44 Ngotyo, atualako nokuivisa monondyuo mbokufendela mo Judeia.