Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukristau
3-9 YA DEZEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ATOS 9-11
“Omunthu Umwe Omukalavi Wakala Omuivisi una Ombili”
(Atos 9:1, 2) Mahi Saulu ankho utualako okulinga onya ovalongwa va Tatekulu iya ankho watokola okuveipaa, aende komunene-nakwa wavilapo, 2 emuiiti ahonekele omikanda ko nondyuo mbokufendela ko Damasku. Omikanda ovio ankho vipopia okuti wapewa outumini wokutyinda aveho vekahi Mondyila, evetuala ko Jelusalei, ovalume novakai.
‘Dê Testemunho Cabal’ Pefo 60 §§ 1-2
Ewaneno Pahe “Liakala Nombembwa”
Ovanthu vana ankho vokuhanda okukamonesa ononkhumbi ovalongwa va Jesus ankho vehungi mo Damasku. Ankho vahanda okukapola ovalongwa va Jesus monondyuo mbavo kononkhono, avevekutu, nokuvepenya iya avevetyindi alo Kombonge Onene yo Jelusalei.
2 Onkhalamutwe yotyikundyi otyo ankho utiwa o Saulu. Ankho kesukile-ale nomuenyo wovanthu. Puetyi Estevau omulongwa omukuatyili wa Jesus atyopwa nomamanya alo ankhia, nae ankho opo ekahi iya ankho wetyipanda. (Atos 7:57–8:1) Saulu wamonesile ononkhumbi ovalongwa aveho ankho vakala mo Jelusalei iya pahe ankho uhanda okukaovola vo kovilongo ovikuavo. Saulu ankho uhanda okumanako elongeso litiwa “Ondyila.” — Atos 9:1, 2; tala okakasa kati: “A autoridade de Saulo em Damasco” pefo 61.
(Atos 9:15, 16) Mahi, Tatekulu emupopila okuti: “Enda, mokonda omulume oo, nemuholovona opo atuale enyina liange kovanthu vomalongo, no konohamba, no kova Isilayeli. 16 Ame mandyimulekesa nawa ononkhumbi ambuho ena okumona mokonda yenyina liange.”
Omutala Womulavi 16.06 pefo 7 § 4
Panda Jeova Mokonda Omutungi Wetu
4 Jeova katale ovanthu ngetyi onthue tuvetala. Mahi, utala momutima wa kese munthu. (Tanga 1 Samuel 16:7b.) Jeova wetyilekesa etyi aonganeka ewaneno lyo Vakristau. Huku no Mona wae valinga oupanga na vana vatalwa ngoti vetupu esilivilo. (João 6:44) Ongeleka imwe, o yomunthu umwe ankho omu Faliseu utiwa Saulu, “ankho unumanesa Huku, umonesa vakuavo ononkhumbi iya tupu ankho watomba ovanthu.” (1 Tim. 1:13) Mahi Jeova atale momutima wa Saulu iya etyimono okuti hanthatako yehesilivila. (Pro. 17:3) Jeova atale okuti ankho upondola okuviyula Saulu akala “omunthu aholovona” pala okuivisa ‘opo atuale enyina liae kovanthu vouye, no konohamba, no kova Isilayeli.’ (Atos 9:15) Jeova tupu uholovona ovanthu ovakuavo opo eveviyule “pala ouwa wavo” okukutikinyamo ononkholwa, na vana valinga oundalelapo, novimphulu. (Rom. 9:21; 1 Cor. 6:9-11) Putyina vatanga Ovihonekwa, vapameka ekolelo liavo mu Jeova iya atyiavela Jeova omphitilo yokuveviyula.
(Atos 9:20-22) liwa-liwa ahimbika okuivisila monondyuo mbokufendela konthele ya Jesus okuti Omona wa Huku. 21 Mahi aveho ankho vemutehelela avahuvu, avati: “Hayou-ko omulume ankho wokuhanya vana ankho vapopia enyina eli ko Jelusalei? Keile kuno opo evekuate iya evetuala kovanene-nakwa?” 22 Mahi Saulu atualako okukala vali nombili, alekesa nokuayandyuluka okuti Jesus o Kristu iya otyo atyihuvisa ova Judeu ankho vakala mo Damasku.
‘Dê Testemunho Cabal’ Pefo 64 § 15
Ewaneno Pahe “Liakala Nombembwa”
15 Ovanthu ovanyingi vahuvile iya tupu vanumanene etyi Saulu ahimbika okulongesa konthele ya Jesus monomphangu mbokufendela. Ankho velipula okuti: “Hayou-ko omulume ankho wokuhanya vana ankho vapopia enyina eli ko Jelusalei?” (Atos 9:21) Tyina ankho apopia omokonda yatyi apilululila olusoke lwae konthele ya Jesus, Saulu ‘ankho uhangununa nawa okuti Jesus o Kristu’. (Atos 9:22) No ngotyo ovanthu ovanyingi kavetavelele mokonda yelungavi. Mahi, Saulu watuaileko okuivisa.
Ovola Olumono Lwa Huku
(Atos 9:4) iya atokela pohi, eivi ondaka yati: “Saulu, Saulu, oityi umonesila ononkhumbi?”
‘Dê Testemunho Cabal’ Pomafo 60-61 §§ 5-6
Ewaneno Pahe “Liakala Nombembwa”
5 Etyi Jesus apopia na Saulu metapalo liokuenda no ko Damasku, kemupulile okuti: “Omokonda yatyi umonesila ononkhumbi ovalongwa vange?” Mahi wati: “Omokonda yatyi umonesila ame ononkhumbi?” (Atos 9:4) Otyo tyilekesa okuti tyina Jesus amona ovalongwa vae vamona ononkhumbi tyimuihama unene. — Mat. 25:34-40, 45.
6 Ankho ukahi nokumoneswa ononkhumbi mokonda yekolelo una mu Kristu, noñgonoka okuti Jeova na Jesus veluete etyi tyikahi nokukumonekela. (Mat. 10:22, 28-31) Pamwe nkhele otyitateka matyitualako. Mahi hinangela okuti puetyi Estevau ekahi nokuipawa Jesus wetyimuene okuti na Saulu ankho opo-eli. Tupu wetyimuene etyi ankho Saulu ekahi nokumonesa ononkhumbi ovalongwa vekolelo nokuvepola momaumbo avo mo Jelusalei. (Atos 8:3) Nongotyo, Jesus ehelipake-po liwa. Mahi Jeova watumine Kristu opo aavele Estevau novalongwa ovakuavo ononkhono na vatualeko nekolelo.
(Atos 10:6) Omulume oo wehikila meumbo lya Simau omuhiki wo noseta, una wokuatungila konthele yelunga.”
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Atos 10:6
Simau omuhiki wo noseta: Otyilinga tyokuhika onoseta tyakutikinya okupela-ko ovilenga novipuka ovikuavo viesala-ko. Onoseta ombo mbulingwa ononthenda no nosaku, novipuka ovikuavo. Omunthu wokuhika onoseta ankho unika omapita, ankho wesukisa omaande omanyingi, mokutala otyo Simau atungilila konthele yelunga, mepunda-umbo lyo Jope. Ngetyi tyipopia Ovitumino Viapelwe Moisesi, omunthu wokuhika onoseta ankho kapondola okukala pokati kavakuavo. (Lev. 5:2; 11:39) Moluotyo, ova Judeu ovanyingi ankho vatomba ovahiki vo noseta, ankho kavahande okukala navo. Omukanda umwe utiwa Talmud wati, hahe vali okututa ombumbi tyipona okuhika onoseta. Mahi otyo katyatyilikile Petulu okunyingila meumbo lya Simau. Otyo tyakuatesileko Petulu okulipongiya pala otyilinga mapewa, okukatalelapo vana vehe va Judeu. Ovanongo vamwe vapopia okuti ondaka yo Gregu (byr·seusʹ) “omuhiki wo noseta” tupu ankho enyina ekuavo lya Simau.
Okutanga Ombimbiliya
(Atos 9:10-22) Mo Damasku ankho muna omulongwa umwe utiwa o Anania iya Tatekulu emupopila memonekelo okuti: “Anania!” Akumbulula okuti: “Ame uno, Tatekulu.” 11 Tatekulu emupopila okuti: “Katuka, enda kondyila iihanwa okuti Yaviuka, katale meumbo lya Juda, omulume umwe utiwa o Saulu wo ko Tarsu. Ukahi nokulikuambela, 12 iya wamona memonekelo omulume umwe utiwa o Anania wanyingila, emuyame nomavoko opo amone-po.” 13 Mahi Anania ati: “Tatekulu neiva kovanthu ovanyingi, ovivi aviho omulume oo ekahi nokulinga ovalongwa mo Jelusalei. 14 Iya watumwa kuno novanene-nakwa opo akuate aveho vayumba onthumbi menyina liove.” 15 Mahi, Tatekulu emupopila okuti: “Enda, mokonda omulume oo, nemuholovona opo atuale enyina liange kovanthu vomalongo, no konohamba, no kova Isilayeli. 16 Ame mandyimulekesa nawa ononkhumbi ambuho ena okumona mokonda yenyina liange.” 17 Moluotyo, Anania aende iya anyingila meumbo, emuyame nomavoko iya emupopila okuti: “Mukuatate Saulu, Tatekulu Jesus una wekumonekela metapalo ankho ukahi nokuya nalio, wanthuma ku ove opo omaiho ove apatuke iya okala nononkhono mba Huku.” 18 Liwa-liwa komaiho ae akutundu otyipuka tyikahi ngoti omapeta ombisi iya omaiho ae aapatuka. Akatuka ambatisalwa, 19 ali, akala nononkhono. Akala ononthiki mbumwe novalongwa mo Damasku, 20 liwa-liwa ahimbika okuivisila monondyuo mbokufendela okuti Jesus Omona wa Huku. 21 Mahi aveho ankho vemutehelela avahuvu, avati: “Omulume ou haeko ankho umonesa ononkhumbi vana vayumba onthumbi menyina eli mo Jelusalei? Keile kuno opo evekuate iya evetuala kovanene-nakwa?” 22 Mahi Saulu atualako okukala vali nombili, alekesa nokuayandyuluka okuti Jesus o Kristu iya otyo atyihuvisa ova Judeu ankho vakala mo Damasku.
10-16 YA DEZEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ATOS 12-14
“Barnabe na Paulu Valingile Ovalongwa alo Kovilongo Viokokule”
(Atos 13:2, 3) Puetyi ankho vekahi nokuumbila Jeova, otyo vahali ononthiki mbumwe, Huku kononkhono mbae apopi okuti: “Mpholelei-po Barnabe na Saulu, pala ovilinga neveihanena.” 3 Etyi vakala ononthiki mbumwe tyihali otyo velikuambela, aveveyambeka omavoko, avevetumu vaye.
‘Dê Testemunho Cabal’ pefo 86 § 4
“Vena Ehambu, Nospilitu Sandu”
4 Omokonda yatyi ospilitu sandu yaholovonene Barnabe na Saulu opo valinge “ovilinga”? (Atos 13:2) Ombimbiliya kaityipopi. Twii vala okuti ospilitu sandu yakuatesileko okuholovona ovalume ovo. Petupu etyi tyilekesa okuti ovauli novalongesi voko Antiokia vaanyene etokolo olio. Barnabe na Saulu vahambukilwe unene etyi vatala okuti ovakuatate kavakalele nonkhi, mahi ankho ‘vakala ononthiki mbumwe tyihali otyo velikuambela, aveveyambeka omavoko, avevetumu vaye’. (Atos 13:3) Nonthue tuna okukuatesako vana vapewa ovilinga meongano, ngetyi ovakulu vomawaneno. Katupondola okukala nonkhi navo mahi tuna okukala “nohole onene navo, nokuvepanda mokonda yovilinga viavo.” — 1 Tes. 5:13.
(Atos 13:12) Iya omutumini, etyi amona etyi tyamoneka-po, etavela onondaka onongwa, mokonda ankho ondongeso ya Jeova yemuhuvisa.
(Atos 13:48) Etyi ovanthu vomalongo vetyiiva, avahambukwa iya avahilivika ondaka ya Jeova, aveho ankho vahanda omuenyo uhapu avetavela.
(Atos 14:1) Iya mo Ikoniu, Paulu na Barnabe avanyingila aveho mondyuo yokufendela yo va Judeu, avapopi monkhalelo imwe yakuatesako ovanthu ovanyingi ova Judeu no va Gregu okutavela.
‘Dê Testemunho Cabal’ pefo 95 § 5
“Vapopia Nomutima Wakola Mokonda Yehongolelo lya Jeova”
5 Tete Paulu na Barnabe vehikilile mo Ikoniu, epunda-umbo limwe lyo Galasia. Iya mepunda-umbo omo ankho mueyula unene oviso vyo Gregu. Tupu ankho mueyula ova Judeu na ava vehe va Judeu. Ngetyi, Paulu na Barnabe ankho valinga-lingale, avanyingila mondyuo yokufendela avahimbika okuivisa. (Atos 13:5, 14) “Avapopi monkhalelo imwe yakuatesileko ovanthu ovanyingi ova Judeu no va Gregu okutavela”. — Atos 14:1.
(Atos 14:21, 22) Etyi vaivisa onondaka onongwa mepunda-umbo olio, avalingi ovalongwa ovanyingi, avakondoka ko Listra no ko Ikoniu, no ko Antiokia. 22 Oko avapameka ovalongwa, nokuveavela ondundo vatualeko nekolelo, avati: “Tuna okulambela mononkhumbi ononyingi opo tukanyingile Mouhamba wa Huku.”
Omutala Womulavi 15/09/2014 pefo 10 §§ 4-5
Umbila Huku Noukuatyili Namphila Umoneswa “Ononkhumbi Ononyingi”
4 Etyi vatalelapo epunda-umbo lyo Derbe, Paulu na Barnabe “avakondoka ko Listra, ko Ikoniu, no ko Antiokia, okupameka ovalongwa, okuveavela ondundo vatualeko nekolelo, avapopi okuti: ‘Tuna okulambela mononkhumbi ononyingi opo tukanyingile Mouhamba wa Huku.’” (Atos 14:21, 22) Onondaka mbokuati okulambela “mononkhumbi ononyingi” ngoti kambupameka. Ngotyo, oñgeni Paulu na Barnabe “vapamekele ovalongwa” nonondaka, mamulambela mononkhumbi?
5 Tupondola okuvasa ekumbululo monondaka mba Paulu. Paulu kapopile vala okuti: “Tuna okulambela mononkhumbi ononyingi.” Mahi wati: “Tuna okulambela mononkhumbi ononyingi opo tukanyingile Mouhamba wa Huku.” Ngotyo, Paulu ankho ukahi nokupopia ondyambi ongwa maipewa vana vatualako nekolelo mu Huku. Ondyambi oyo, handyoi. Jesus wati: “Una ukoleleya alo konthyulilo, oe makayovolwa.” — Mat. 10:22.
Ovola Olumono Lwa Huku
(Atos 12:21-23) Monthiki imwe, ohamba Herode avale ovikutu vioutumini apumphama kotyipundi tyokukoyesa, ahimbika okuvelingila elongomona liounyingi. 22 Iya ovanthu ankho vokueliongiya avakaluluka, avati: “Oyo ondaka ya huku, ha yomunthu!” 23 Liwa-liwa oandyu ya Jeova aimuvelesa mokonda kankhimanekele Huku, aliwa nomativa, ankhi.
Omutala Womulavi 01/05/2008 pefo 32 § 7
Ononthele Mbavilapo Mbomukanda Atos
12:21-23; 14:14-18. Herode wetavelele nehambu okupewa omunkhima watokala vala Huku. Otyo, tyelikalela unene netyi tyalingile Paulu na Barnabe vaanyene liwa-liwa okunkhimanekwa nokupandwa! Tuhakalei nehando liokunkhimanekwa mokonda yetyi tukahi nokulinga movilinga vya Jeova.
(Atos 13:9) Saulu, tupu ankho utiwa o Paulu akala nononkhono mba Huku iya ahimbika okutala vala mwe,
Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu Atos 13:9
Saulu tupu ankho utiwa o Paulu: Okupolelela apa, Saulu aihanwa okuti Paulu. Watyitilwa mo Hebreu mahi ankho wiiwe okuti omu Roma. (Atos 22:27, 28; Fil. 3:5) Otyo akalela nomanyina evali tunde pouna, Saulu olio Hebreu iya Paulu olio Roma. Pomuvo opo ova Judeu ankho vakala nomanyina evali, haunene vana vahakala mo Isilayeli. (Atos 12:12; 13:1) Vamwe pombunga ya Paulu ankho vena omanyina evali, limwe olio Roma ekuavo olio Gregu. (Rom. 16:7, 21) Mokonda wakala “apostolu pala ovanthu aveho,” watuminue okuivisa onondaka onongwa ku vana vehe va Judeu. (Rom. 11:13) Waundapesile enyina lyo Roma, mokonda wasoka okuti metavelwa okunyingila momapunda-umbo aeho. (Atos 9:15; Gal. 2:7, 8) Vamwe vasokele okuti waundapesa enyina olio opo ankhimaneke Sergio Paulu, mahi watuaileko okuihanwa enyina olio alo umwe etyi atunda ko Chipre. Vamwe vapopia okuti Paulu ankho kahande okuihanwa enyina lyo Hebreu mokonda enyina olio mo Gregu lipopia omunthu uviela tyina aenda (ine otyinyama ). — Tala Atos 7:58.
Paulu: Enyina Pauʹlos, liatunda mo Latin Paulus, lihangununa okuti “otyitutu.” Movihonekwa vyo Gregu, livahiwa-mo ovikando 157 pokupopia konthele ya apostolu Paulu, mahi like vala lipopia konthele ya Sergio Paulu omutumini wo Chipre. — Atos 13:7.
Okutanga Ombimbiliya
(Atos 12:1-17) Pomuvo opo, ohamba Herode aihimbika okumonesa ononkhumbi vamwe mewaneno. 2 Atumu okuipaa Tiaku omukulu wa João nomutunga. 3 Etyi atala okuti tyahambukiswa ova Judeu, tupu akuate Petulu. (Ankho o pononthiki Mbonombolo Mbahapakelwe Onkhiso.) 4 Wemukuata emupake mokaleya, emupakula kovikundyi vikuana viomafualali elipinga-pinga okumuyunga. Kese tyikundyi ankho tyina omafualali ekuana, ankho uhanda emupakule kovanthu tyina Opasikwa yamapu. 5 Puetyi Petulu ankho eli mokaleya, ewaneno ankho likahi nokumuitila-ko unene ku Huku. 6 Etyi Herode ehungi kokukemupola mokaleya, motyinthiki tyatyo Petulu ankho ulele wakutua nomalienge evali pokati komafualali evali. Iya pepito, ankho pena ovayungi vokaleya. 7 Mahi oandyu ya Jeova aiya iya otyimimi tyimwe atyiliaimina mokaleya. Oandyu aiyame Petulu, aiti: “Pahuka-po liwa!” Omalienge komavoko ae atoko-ko.” 8 Oandyu aimupopila okuti: “Vala ovikutu viove nononkhaku.” Avale. Aimupopila okuti: “Vala otyikutu tyove tyo kombanda ondandula.” 9 Alupuka, atualako okuilandula, mahi ankho ketyii okuti etyi oandyu ikahi nokulinga otyili. Ankho usoka okuti hamwe emonekelo. 10 Avaende avalambe omuyungi wo tete no wa vali, avehiki kombundi yokuenda mepunda-umbo kuna epito liotyivela, aliikuka alike. Etyi valupuka-mo avapolesa-po etapalo, liwa-liwa oandyu aimusi-po. 11 Etyi Petulu anoñgonoka etyi tyaenda-po, ati: “Pahe ndyityii nawa okuti Jeova watuma oandyu yae opo indyovole pomavoko a Herode no kovipuka aviho ova Judeu ankho vakevelela.” 12 Etyi etyinoñgonoka, aende kondyuo ya Maliya ina ya João una wiihanua okuti o Marku, kuna ankho ovalongwa ovanyingi veliongiya otyo velikuambela. 13 Iya etyi atotola kepito lyo kombundi, omuundapi umwe omuhikuena utiwa o Rode, aende akatale olie. 14 Etyi aimbuka ondaka ya Petulu, ahambukwa unene iya ahaikula-po, mahi ahateka akapopila vana vekahi mondyuo okuti o Petulu uli kombundi. 15 Avemupopi okuti: “Ove nkhuali utyova.” Mahi ngwe ati otyili. Iya avahimbika okupopia okuti: “Otyo oandyu.” 16 Mahi Petulu atualako okutotola. Etyi vaikula epito avemumono, avahuvu. 17 Mahi alekesa nokuvoko okuti muhavielei, pahe evepopila oñgeni Jeova emupola mokaleya, ati: “Ovipuka ovio vipopilei Tiaku novakuatate ovakuavo.” Ngotyo, atundu-mo aende no komphangu onkhuavo.
17-23 YA DEZEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ATOS 15-16
“Valinga Etokolo Lielikuata Netyi Tyikahi Mondaka ya Huku”
(Atos 15:1, 2) Ovalume vamwe vatunda mo Judeia, avahimbika okulongesa ovakuatate okuti: “Inkha kamupiti ekuendye, ngetyi tyipopia Ovitumino Viapelwe Moisesi, kamamuyovolwa.” 2 Mahi etyi Paulu na Barnabe velipatana ehimbwe navo, nokulitesa onkhango, avatokola okuti Paulu na Barnabe novakuavo vali vaye ko Jelusalei kono apostolu no kovakulu vakapopie otyipuka otyo.
‘Dê Testemunho Cabal’ pomafo 102-103 § 8
“Payayelwe Unene”
8 Luca wati: “Mahi etyi Paulu na Barnabe velipatana ehimbwe navo, nokulitesa onkhango [“novalume vamwe”], [ovakulu vomawaneno] avatokola okuti Paulu na Barnabe novakuavo vali vaye ko Jelusalei ko no apostolu no kovakulu vakapopie otyipuka otyo.” (Atos 15:2) “Onondyaya ombo” ankho mbulekesa nawa okuti vamwe vetavela okuti ovanthu vesukisa okuenda ekuendye, ovakuavo ankho kavetyitavela. Iya ewaneno mo Antiokia alihetyivili okutetulula otyitateka otyo. Opo ewaneno likale nombembwa newaneko, avatumu ondaka ko nonkhalamutwe mbo Vakristau, “ono apostolu novakulu mo Jelusalei.” Oityi tulilongesila kovakulu vewaneno mo Antiokia?
(Atos 15:13-20) Etyi vamana okupopia, Tiaku ati: “Vakuatate, nthehelelei. 14 Simiau wapopia oñgeni Huku, otyikando tyo tete ahinangela ovanthu vomalongo opo apole-mo ovanthu vatyinda enyina liae. 15 Iya otyo tyelikuata no nondaka Mbovauli, ngetyi tyahonekwa okuti: 16 ‘Konyima yovipuka ovio, mandyikondoka andyipindula-po ekaka lya David liatoka; ame mandyilipindula-po, 17 opo otyihupe tyovanthu vaovole Jeova nombili, kumwe novanthu vomalongo vaihanwa enyina liange, otyo tyapopia Jeova una ukahi nokulinga ovipuka ovio, 18 viiwe tunde kohale.’ 19 Ngotyo ame natokola okuhasukalalesa ovanthu vomalongo vekahi nokutavela Huku, 20 mahi vahonekelwe opo velityilike ovipuka viasiliswa novilolo, nouhayo wotyihola, novinyama viankhia okangumba, nohonde.
Omutala Womulavi 01/01/2012 pefo 9 §§ 6-7
Ovakristau Votyotyili Vena Onthilo Nondaka ya Huku
6 Onondaka mu Amós 9:11, 12, mbakuatesileko okutetulula otyitateka. Onondaka ombo mbahonekwa mu Atos 15:16, 17, yati: “Mandyikondoka andyipindulapo ekaka lya David, liatoka. Omiti viatyo mandyivitungu vali nawa. Opo vana vesala-po vaovole Jeova nombili, kumwe novanthu vomalongo aeho, ovanthu vaihanwa enyina liange, otyo tyapopia Jeova.”
7 Umwe upondola okupopia okuti: ‘Mahi, otestu oyo kaipopi okuti vana vehe va Judeu vokuetavela kavesukisile okupita ekuendye.’ Otyo otyili. Mahi, Ovakristau ova Judeu ongotyo vetyinoñgonoka. Ankho kavatale vana vehe va Judeu vapita ekuendye ‘ngovanthu vovilongo,’ mahi ngo vakuatate vavo. (Êx. 12:48, 49) Mongeleka, Ombimbiliya Septuaginta ya Bagster yapitiya Ester 8:17 okuti: “Ovanyingi vovilongo ovikuavo vapita ekuendye, avakala ova Judeu.” Ngotyo, Ovihonekwa viayandyuluka nawa tyina vipopia okuti vana mavakala mondyuo yo Isilayeli (ova Judeu no vokuetavela efendelo lyo va Judeu vapita ekuendye) kumwe “novanthu vomalongo aeho” (vehe va Judeu vahapitile ekuendye) mavakala ovanthu veke pala enyina lya Huku. Vana ankho vehe va Judeu vahanda okukala Ovakristau ankho kavesukisile okupita ekuendye.
(Atos 15:28, 29) Mokonda, ononkhono mba Huku, no onthue, tuatokola okuhemuyawisa vali omulemo, mahi ovipuka evi vala viesukisa: 29 okutualako okulityilika ovipuka viapakulilwa ovilolo, nohonde, novinyama viankhia okangumba, nouhayo wotyihola. Inkha mulityilika ovipuka ovio mamukala nawa. Tumukukunya-po!”
(Atos 16:4, 5) Tyina ankho vekahi nokuenda, avakuate momapunda-umbo otyo vapopila ovakuatate nonomphange konthele yetyi ono apostolu novakulu ko Jelusalei vatokola, opo vaendelemo. 5 Ngotyo, omawaneno ankho atualako okupama mekolelo, otyo eliyawisa nthiki na nthiki.
‘Dê Testemunho Cabal’ pefo 123 § 18
“Vapamekele Omawaneno”
18 Paulu na Timotiu vaundapele kumwe omanima omanyingi. Pokutalelapo omawaneno, vafuisilepo ovilinga ovinyingi ankho vatumwa no nonkhalamutwe mbo Vakristau. Ombimbiliya yati: “Tyina ankho vekahi nokuenda, avakuate momapunda-umbo otyo vapopila ovakuatate nonomphange konthele yetyi ono apostolu novakulu ko Jelusalei vatokola, opo vaendelemo.” (Atos 16:4) Tyimoneka nawa okuti omawaneno, ankho etavela ehongolelo lyo no apostolu novakulu mo Jelusalei. Moluotyo, ‘omawaneno ankho atualako okupama mekolelo, otyo eliyawisa nthiki na nthiki’. — Atos 16:5.
Ovola Olumono Lwa Huku
(Atos 16:6-9) Mahi, avakuate ko Frigia no mo Galasia mokonda ononkhono mba Huku ankho mbevetyilika okupopia ondaka ya Huku mo Asia. 7 Tupu etyi vaya ko Misia avalingi ononkhono na vanyingile mo Bitinia, mahi ononkhono mba Jesus ambuheveyeke. 8 Ngotyo, avakuate mo Misia avalauka no ko Troade. 9 Kounthiki, Paulu amono memonekelo omulume umwe omu Masedonia utai otyo emuiita okuti: “Kuata mo Masedonia opo utukuateseko.”
Omutala Womulavi 01/01/2012 pefo 14 § 8
Kala Tyalunguka Ngo no Apostolu Mba Jesus
8 Otyo tyitulongesa tyi? Tala okuti ospilitu ya Huku yatyilikile vala Paulu etyi ahimbika oungendi wae okuenda ko Asia. Tupu, Jesus wemutyilika vala etyi ehungi kokuhika mo Bitinia. Iya okuhulililako, etyi Paulu ehika mo Troade, otyo vala Jesus ati endei no ko Masedonia. Mokonda Jesus Omutwe weuaneno tupu upondola okutuhongolela monkhalelo ngoyo. (Col. 1:18) Mongeleka, ove upondola okusoka kovilinga vioukokoli-ndyila ine okukaundapa oku kuesukisa vali ovaivisi. Mahi tyina ulinga atyiho opo uvase ovilinga ovio, opo vala Jesus mekuhongolela nospilitu sandu. Soka kongeleka ei: Omusingi metyivili vala okupilululila etukutuku kokulio ine o kokumbili inkha likahi nokueenda. Tupu, Jesus metuhongolela vala inkha tukahi nokulinga ononkhono opo tuvase ovilinga meongano.
(Atos 16:37) Mahi Paulu evepopila okuti: “Vetuvetela pokati kovanthu tyihakoyesilwe, ngwe tuva Roma, avetupake mokaleya. Pahe vahanda okutuyelula-mo pokamphengi? Katulupuka-mo! Muene veye vetulupule-mo.”
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Atos 16:37
tuva Roma: Paulu na Sila ankho ovatyitwa-tyilongo tyo Roma. Ngetyi tyipopia ovitumino vyo Roma, omutyitwa tyilongo kapondola okukoyesilwa mounyingi. Omutyitwa-tyilongo wo Roma ankho upondola okueenda movilongo aviho vituminwa no Roma. Ankho ulandula vala ovitumino viepunda-umbo enene lyo Roma, havitumino viomapunda-umbo omatutu. Tyina amahungwa utavela okuvetwa, ngetyi tyipopia ombonge yepunda-umbo ekahi, mahi nkhele upondola okuita opo akakoyeswe nombonge onene yo Roma. Apostolu Paulu waivisile unene motyilongo atyiho tyo Roma. Mokonda ankho omutyitwa-tyilongo tyo Roma, tyemukuatesileko ovikando vitatu. Motyikando tyo tete wapopilile ovakoyesi vo mo Filipu okuti etyi vemuveta vatomba ovitumino vyo Roma. — Ovikando ovikuavo vivali vivasiwa mu Atos 22:25; 25:11.
Okutanga Ombimbiliya
(Atos 16:25-40) Mahi mokati kovinthiki, Paulu na Sila ankho vekahi nokulikuambela nokuhilivika Huku noviimbo iya ononkhuatwa ankho mbuveivite. 26 Liwa-liwa, akuya otyinimawe tyimwe otyinene omalisesu okaleya aahiñginya. Iya omapito aaikuka, omalienge ononkhuatwa ambuho aakutuluka. 27 Etyi omuyungi wokaleya apahuka-po iya amono okuti omapito okaleya aikuka, anane-mo omutunga opo eliipae, mokonda ankho usoka okuti ononkhuatwa mbapita. 28 Mahi Paulu alaveleya, ati: “Uheliipae atuho tuli muno!” 29 Ngotyo aiti otyimimi, anyingila-mo nokuhateka otyo ateketa, aikila konongolo komutwe wa Paulu na Sila. 30 Evelupula-mo, evepulu okuti: “Oityi ndyina okulinga opo Huku akandyovole?” 31 Ngwe avati: “Tavela ku Tatekulu Jesus, opo ukayovolwe kumwe no vo meumbo liove.” 32 Avemupopila ondaka ya Jeova kumwe no vo meumbo liae. 33 Iya evepolo-po poola opo kounthiki ahakula povipute viavo. Konyima, nae no vo meumbo liae avambatisalwa tyihasete. 34 Evetuala no keumbo liae eveavela okulia, nae no vo meumbo liae avahambukwa unene mokonda pahe vetavela Huku. 35 Etyi kuatya, ovatumini avatumu ovayungi opo vakapopile omuyungi wokaleya okuti: “Yelula-mo ovalume ovo.” 36 Omuyungi wokaleya apopila Paulu okuti: “Ovatumini vatuma onwe vevali muyelulwe-mo. Pahe lupukei-mo, endei nombembwa.” 37 Mahi Paulu evepopila okuti: “Vetuvetela pokati kovanthu tyihakoyesilwe, ngwe tuva Roma, avetupake mokaleya. Pahe vahanda okutuyelula-mo pokamphengi? Katulupuka-mo! Muene veye vetulupule-mo.” 38 Ovayungi avakapopia onondaka ombo. Ovatumini avatili unene owoma etyi veiva okuti ovalume ovo ova Roma. 39 Moluotyo, aveya iya aveveiti otyiponyo, etyi vevetuala no pondye, avevepopila vatunde mepunda-umbo. 40 Mahi ngwe etyi vatunda mokaleya avaende no keumbo lya Lidia, etyi vamona ovakuatate avevepameka, pahe avaende.
24-30 YA DEZEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ATOS 17-18
“Hetekela Apostolu Paulu Pokuivisa no Pokulongesa”
(Atos 17:2, 3) Ngetyi Paulu ankho etyiliya, anyingila-mo iya mo vi tyasapalo vitatu ankho usokolola navo, evekuatesako okunoñgonoka Ovihonekwa, 3 otyo evehangununina, nokuvelekesa Novihonekwa okuti Kristu ankho una okumona ononkhumbi, aipawa iya konyima apindulwa-po mononkhia, tupu ati: “Ou o Kristu, Jesus una ndyikahi nokumupopila.”
Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu Atos 17:2, 3
usokolola: Paulu ankho kaivisa vala onondaka onongwa. Mahi ankho uhangununa nokulekesa etyi tyikahi Movihonekwa vyo Hebreu. Ankho katange vala, mahi ankho usokolola navo, okutalela konkhalelo vekahi. Mo Gregu ondaka di·a·leʹgo·mai ilekesa “okutomphola ine okuhipulula.” Tupu ondaka oyo yo Gregu ivasiwa mu Atos 17:17; 18:4, 19; 19:8, 9; 20:7, 9.
nokuvelekesa: Mo Gregu, ondaka ei ihangununa “okuhonyeka.” Paulu ankho weeleka omaulo apopia konthele ya Mesiya Movihonekwa vyo Hebreu, netyi tyaendele momuenyo wa Jesus opo alekese oñgeni Jesus afuisapo omaulo oo.
(Atos 17:17) Moluotyo, ahimbika okulongesa ova Judeu mondyuo yokufendela, novanthu ovakuavo vafenda Huku, okuvekuatesako okunoñgonoka Ovihonekwa, na vana ankho avasa popalasa ononthiki ambuho.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Atos 17:17
opalasa: Opalasa oyo yo Atena (mo Gregu, a·go·raʹ) ankho ivasiwa mepunda-umbo lyo Acropole iya ankho onene. Opalasa oyo ankho hayokulandesila vala. Ova Atena ankho veliongiya-mo pala okupopia konthele yopulitika noviso viavo novipuka ovikuavo vali.
(Atos 17:22, 23) Paulu atalama pokati kovanthu, ati: “Vanthu vo mo Atena, ame namona okuti mononkhalelo ambuho, onwe muhole vali ongeleya tyipona vakuenyi. 23 Mongeleka, puetyi ankho ndyienda-enda otyo ndyitala nawa ovipuka mufenda, navasa omutala wovilikutila kuahonekwa okuti: ‘Omutala wovilikutila vya Huku Tuhei.’ Ngotyo, una onwe muhei mahi mu mufenda, oe ame ndyikahi nokumupopila.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Atos 17:22, 23
Vya Huku Tuhei: Ondaka yo Gregu A·gnoʹstoi the·oiʹ ankho yahonekwa komutala wovilikutila mo Atena. Ova Atena ankho vena onthilo nono huku, avatungu onondyuo ononyingi mbokufendela nomitala viovilikutila, alo umwe pala ono huku mbeheko, huku Yomunkhima, Yokuapola Pokati, Yononkhono, Yondundo no Yokankhenda. Mokuasoka okuti hamwe pena huku valimbwa iya upondola okuvelinga omapita, avalingi omutala wovilikutila pala ‘Huku Vehei.’ Omutala oo wovilikutila ulekesa okuti ovanthu ankho vetyii okuti kuna Huku vehei. Moluotyo, nounkhengela, Paulu eveivisa konthele ya Huku yotyotyili ankho vehei.
Ovola Olumono Lwa Huku
(Atos 18:18) Etyi Paulu akala-mo ononthiki ononyingi, alekela ovakuatate iya alondo mowato aende no ko Siria kumwe na Priscila na Aquila. Iya mo Cencreia akululwa onohuki, mokonda ankho walinga omulao.
Omutala Womulavi 01/05/2008 pefo 32 § 5
Ononthele Mbavilapo Mbomukanda Atos
18:18 — Omulao patyi Paulu alingile? Ovanongo vamwe vati Paulu walingile omulao wo Nazireu ine okulipakula movilinga vya Huku. (Núm. 6:1-21) Mahi, Ombimbiliya kayapopile omulao patyi Paulu alingile. Tupu, Ovihonekwa kavilekesa inkha Paulu walingile omulao oo puetyi ankho Omukristau ine puetyi ankho ehenekale omukristau, inkha ankho ukahi konthyimbi ine okonthyulilo yomulao wae. Mahi, ankho okulinga omulao oo, hankhali-ko.
(Atos 18:21) mahi evelekela, evepopila okuti: “Inkha Jeova uhanda mandyiya vali ku onwe.” Alondo mowato itunda ko Efesu.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu Atos 18:21
inkha Jeova uhanda: Onondaka ombo mbulekesa okuti tuna okunoñgonoka ehando lya Huku movipuka aviho tuhanda okulinga. Apostolu Paulu onondonga ombo ankho umbwii nawa. (1 Cor. 4:19; 16:7; Heb. 6:3) Omulongwa Tiagu tupu waavelele ondundo vakuavo opo vapopie okuti: “Inkha Jeova uhanda, matukakala-ko atulingi etyi na tyina.” (Tiago 4:15) Onondaka ombo mbulekesa okuti una upopia okuti “inkha Jeova uhanda,” una okulinga etyi tyelikuata nehando lya Jeova. Katyisukisa vala okumbupopia komulungu mahi pamwe omomutima vala. — Tala mu Atos 21:14; 1Cor. 4:19; Tiago 4:15 no Apendise C.
Okutanga Ombimbiliya
(Atos 17:1-15) Iya avaende ko Afipoli no ko Apolonia, avehiki ko Tesalonika, ankho kuna ondyuo yokufendela yo va Judeu. 2 Ngetyi Paulu ankho etyiliya, anyingila-mo iya mo vi tyasapalo vitatu ankho usokolola navo, evekuatesako okunoñgonoka Ovihonekwa, 3 otyo evehangununina, nokuvelekesa Novihonekwa okuti Kristu ankho una okumona ononkhumbi, aipawa iya konyima apindulwa-po mononkhia, tupu ati: “Ou o Kristu, Jesus una ndyikahi nokumupopila.” 4 Mokonda yotyo, vamwe puvo avetavela iya aveliwaneka na Paulu na Sila. Ova Gregu ovanyingi ankho vafenda Huku, kumwe novakai ovanyingi ankho vena omunkhima, navo avetavela. 5 Mahi ova Judeu avalingi onkhi, avakongolola ovalume onondingavivi ankho vatyama-tyama vala popalasa, avankhindula omalwei mepunda-umbo. Avanyingila meumbo lya Jasão, okuovola Paulu na Sila na vevetuale kovanthu ovo ankho vakongolola. 6 Etyi vehevevasile avakoko-mo Jasão novakuatate vamwe vomepunda-umbo avevetuala kovatumini, avati: “Ovalume vana vokukahi nokueta ovitateka mouye, na muno omo vekahi, 7 iya Jasão wevetambula meumbo liae. Ovalume ovo aveho kavetavela ovitumino vya Sesale, mokonda vati kuna ohamba onkhuavo, itiwa o Jesus.” 8 Etyi veiva ovipuka ovio, ovanthu aveho kumwe novatumini vomepunda-umbo avasukalala unene. 9 Iya etyi Jasão na vakuavo veveavela onombongo, aveveyeke. 10 Liwa-liwa etyi kuanthikovela ovakuatate avatumu Paulu na Sila vaye ko Beleia. Etyi vehika-ko, avanyingila mondyuo yokufendela yo va Judeu. 11 Iya ova Beleia, ankho vetavela nomutima auho ondaka ya Huku tyipona ova Tesalonika, mokonda ononthiki ambuho ankho vaovolola nawa Movihonekwa, opo vatale inkha ovipuka Paulu apopia oviotyotyili. 12 Moluotyo, ovanyingi puvo, ovakai ovanyingi ova Gregu ankho vomunkhima novalume vamwe, avetavela. 13 Mahi etyi ova Judeu vo ko Tesalonika veiva okuti Paulu tupu ukahi nokuivisa ondaka ya Huku ko Beleia, avaende-ko okukahongiliya ovanthu opo vevetyitukile-po. 14 Liwa-liwa, ovakuatate avatumu Paulu aye no kelunga, mahi Sila na Timotiu avesala. 15 Mahi vokuahindikila Paulu avekemuhikiya ko Atena iya etyi Paulu evepopila okuti Sila na Timotiu vena okuya liwa kwe, avakondoka.
31 YA DEZEMBRO ALO 6 YA JANEIRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ATOS 19-20
“Liyungei Nawa, Amuyungu Nawa Otyunda Atyiho”
(Atos 20:28) Liyungei nawa, amuyungu nawa otyunda atyiho, mokonda muaholovonwa nononkhono mba Huku opo mukale ovakulu vewaneno, na mulise nawa ewaneno lya Huku, eli alanda nohonde Yomona wae.
Omutala Womulavi 01/06/2011 pefo 24 § 5
“Lisei Otyunda Tya Huku Muatumwa Okuyunga”
5 Apostolu Petulu wahoneka okuti ovakulu ankho vena ‘okulisa otyunda tya Huku vatumwa okuyunga.’ Ngotyo ankho tyakolela unene vaimbuke okuti, otyunda otya Jeova na Jesus Kristu. Ovakulu mavakapulwa na Huku konthele yoñgeni vayunga onongi mbae. Soka ñgeno epanga liove ukuita usale novana vae tyina atundapo. Okuti kumeveyungu nawa nokuvepa okulia? Inkha umwe uvela, kumemutuala kosipitali? Tupu, ovakulu vewaneno vesukisa ‘okulisa ewaneno lya Huku, lina alanda nohonde yo Mona wae.’ (Atos 20:28) Vaimbuka okuti kese ongi, yalandwa nohonde yakolela ya Kristu Jesus. Okusoka kuotyo, ovakulu valisa, nokuamena, nokuyunga otyunda.
(Atos 20:31) “Ngotyo, tualeiko tyalunguka, amuhinangela okuti momanima etatu, otyinthiki notyitenya, hayekele-ko okulondola kese wike pu onwe no nonkhuka.
Omutala Womulavi 01/01/2013 pefo 31 § 15
Ovakulu Vewaneno ‘Vaundapa Nonthue Pala Ehambu Lietu’
15 Ovakulu vomawaneno vaundapa unene. Pamwe kavalala, avelikuambela otyinthiki atyiho mokonda vasukalala novakuatate vavo, ine vapahuka-po opo vevekuatesako. (2 Cor. 11:27, 28) Vafuisapo otyilinga tyavo nehambu, ngetyi tyalingile Paulu. Wahonekelele ova Korintu okuti: “Nehambu enene, ndyilipakula mokonda yomienyo vienyi.” (2 Cor. 12:15) Mokonda Paulu ankho uhole ovakuatate vae, ‘welipakulile’ ine waundapele unene opo evepameke. (Tanga 2 Coríntios 2:4; Fil. 2:17; 1 Tes. 2:8) Moluotyo ovakuatate ankho vehole unene Paulu! — Atos 20:31-38.
(Atos 20:35) “Movipuka aviho ame nemulekesa okuti, mokuundapa unene monkhalelo ngoyo, muna okukuatesako vana vasoya, nokuhinangela onondaka mba Tatekulu Jesus, etyi ati: ‘Okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa.’”
‘Dê Testemunho Cabal’ pefo 172 § 20
“Nasukuka Kohonde Yovanthu Aveho”
20 Ovanthu ovanyingi konyima yononkhia mbo no apostolu vamonesile ononkhumbi ewaneno. Mahi apostolu Paulu hatyoko alingile, ankho uundapa opo ahakale omulemo pala ovakuatate vae. Ankho kevekuatesako opo afetwe. Paulu waavelele ondundo ovakulu vomaweno mo Efesu opo vakale notyituwa tyokuhaundapela-ndyambi. Wati: “Kuateseiko vana vasoya, nokuhinangela onondaka mba Tatekulu Jesus, etyi ati: ‘Okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa.’” — Atos 20:35.
Ovola Olumono Lwa Huku
(Atos 19:9) “Mahi mokonda vamwe ankho kavahande okutavela, otyo vapopia omapita Ondyila ya Tatekulu povanthu, evesi-po, ayapula-ko ovalongwa iya ononthiki ambuho ankho ulinga omalongomona mosikola ya Tilanu.”
‘Dê Testemunho Cabal’ pefo 161 § 11
‘Ondaka ya Huku Iliyandyana’ Namphila Ityilikwa
11 Mokutala Paulu ankho ononthiki ambuho wenda mosikola omo, aivisa okuhimbikila ko 11 ola alo 16. (Atos 19:9, okatoi) Tyafuile, oo ankho omuvo ovanthu valia nokuomba-po. Inkha Paulu ankho otyo alinga ononthiki ambuho mokueenda kuomanima evali, opo waundapele onoola mbulamba po 3000 movilinga viokulongesa Ondaka ya Huku. Otyo tyakuatesileko Ondaka ya Huku okuliyandyana. Paulu ankho una ombili tupu ankho utalela konkhalelo ovanthu vekahi tyina aivisa. Ouwa patyi tyaetele? “Aveho ankho vakala motyilongo tyo Asia, ova Judeu no va Gregu, aveivi ondaka ya Tatekulu.” (Atos 19:10) Tyotyili waavelele oumbangi ovanthu aveho!
(Atos 19:19) “Iya ovanyingi ankho vokuna owanga, avaeta omikanda viavo aveviyoko otyo aveho vatala. Avavalula otyifwe tyomikanda ovio, atyituuka 50.000 yonombongo mbopalata.”
‘Dê Testemunho Cabal’ pomafo 162-163 § 15
‘Ondaka ya Huku Iliyandyana’ Namphila Ityilikwa
15 Etyi ovana va Ceva vavetwa novilulu, ovanyingi avahimbika okukala nonthilo na Huku, avayekepo omawanga iya avakala Ovakristau. Ova Efesu ankho veyula momawanga. Ovanyingi vaetele omikanda viavo viomawanga aveviyoko otyo aveho vatala, namphila ankho vilanda onombongo ononyingi. Luca wati: “Ngotyo ondaka ya Jeova aitualako okuliyandyana unene.” (Atos 19:17-20) Tyotyili, ovanyingi vetavelele otyili avayekepo omalongeso omatutu nomawanga. Oyo ongeleka ongwa tuna okulandula. Nonthue tuli mouye weyula omawanga. Inkha tuimbuka okuti tuna tyimwe tyelikuata nowanga, tuna okulinga ngo va Efesu, okulipola-tyo liwa-liwa. Tulityilikei ovituwa ovio viasila namphila tyihapepukile.
Okutanga Ombimbiliya
(Atos 19:1-20) “Mokueenda kuovipuka ovio, puetyi Apolu ankho eli ko Korintu, Paulu akuate kononthele mbumwe mbo Asia, aende no ko Efesu. Avasi-ko ovalongwa vamwe 2 iya evepulu okuti: “Etyi muetavela muatambulile ononkhono mba Huku?” Avati: “Onthue katuneive okuti kuna ononkhono mba Huku.” 3 Ngotyo, evepulu okuti: “Naina muambatisalwa ombatisimu patyi?” Avati: “Tuambatisalwa ombatisimu ya João.” 4 Paulu ati: “João ankho umbatisala ombatisimu yotyilekeso tyokulivela, apopila ovanthu vetavele Jesus una ankho meya konyima yae.” 5 Etyi veiva otyipuka otyo, avambatisalwa menyina lya Tatekulu Jesus. 6 Paulu eveyambeka omavoko, avatambula ononkhono mba Huku iya avahimbika okupopia omalaka ovilongo ovikuavo, nokuula. 7 Ankho ovalume 12. 8 Anyingila mondyuo yokufendela, akala onohanyi ononthatu nokupopia tyihena owoma, otyo alinga omalongomona iya alongesa ovanthu monkhalelo ivekuatesako okutavela Ouhamba wa Huku. 9 Mahi mokonda vamwe ankho kavahande okutavela, otyo vapopia omapita Ondyila ya Tatekulu povanthu, evesi-po, ayapula-ko ovalongwa iya ononthiki ambuho ankho ulinga omalongomona mosikola ya Tilanu. 10 Otyo wetyilinga mokueenda kuomanima evali, moluotyo aveho ankho vakala mo Asia ova Judeu no va Gregu aveivi ondaka ya Tatekulu. 11 Iya Huku wakuatesileko Paulu okulinga omahuviso omanene, 12 alo umwe ovikutu no no avendale ankho viyama kolutu lwae, ankho vitualwa kovavei, otyo vaveluka no kovanthu vena ovilulu otyo vivetunda. 13 Mahi ova Judeu vamwe ankho vaenda-enda otyo vataata ovilulu movanthu, tupu avahetekela okuundapesa enyina lya Tatekulu Jesus movanthu vokuna ovilulu, ankho vati: “Ame ndyimupopila okuti menyina lya Jesus una Paulu ekahi nokuivisa, tundei mwe.” 14 Iya ankho pena ovana epandu-vali vo mu Judeu umwe omunene-nakwa utiwa o Ceva ankho valinga ngotyo. 15 Mahi otyilulu atyivekumbulula okuti: “Ame Jesus ndyimwii, na Paulu ndyimwii; mahi onwe, onwe valie?” 16 Ngotyo, omulume wokuna otyilulu evehombokela, wike-wike, evefindi iya avatundu mondyuo omo muhoyo nokuhateka, tyavetwa ovipute. 17 Iya otyo atyiivala kovanthu aveho, ova Judeu no va Gregu ankho vakala mo Efesu; ovanthu aveho avakala nowoma, iya enyina lya Tatekulu Jesus alitualako okunkhimanekwa. 18 Ovanyingi vokuetavela, ankho veya okulipopia pounyingi ovipuka valinga. 19 Iya ovanyingi ankho vokuna owanga avaeta omikanda viavo aveviyoko otyo aveho vatala. Avavalula otyifwe tyomikanda ovio, atyituuka 50.000 yonombongo mbopalata. 20 Ngotyo ondaka ya Jeova aitualako okuliyandyana unene.”