Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau
2-8 YA SETEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OVA HEBELEU 7-8
“Omunakwa Apeho Monkhalelo Yelifwa Noya Melekisedeke”
(Ova Hebeleu 7:1, 2) Mokonda Melekisedeke yatyo oo, ohamba yo ko Salei, omunene-nakwa wa Huku, Omunanene Omukulami, velivasa na Ambalaiau etyi Ambalaiau akaipaele onohamba iya emukanena nawa, 2 iya Ambalaiau emuavela onthele yekwi kovipuka aviho. Tete, enyina liae liapitiyua okuti: “Ohamba Youviuki,” iya tupu ohamba yo Salei, tyihangununa okuti: “Ohamba Yombembwa.”
Perspicaz Vol. 2 pefo 798 §§ 11-12
Melekisedeke
Melekisedeke ankho Ohamba yo ko Salei, tupu ankho omunene-nakwa wa Huku” Omunanene Omukulami, Siovaa. (Gên. 14:18, 22) Melekisedeke oe omunene-nakwa wotete wapopiua mo Mbimbiliya. Ankho una otyilinga otyo, etyi enima lyo 1933 lihenehikepo iya Puetyi Kilisitu Eheneye. Mokonda ankho ohamba yo Salei, ihangununa okuti “Ombembwa”, Paulu emuihana okuti “Ohamba Yombembwa”, tupu “Ohamba Youviuki”. (Heb. 7:1, 2) Tyilekesa okuti epunda-umbo lyo Salei ankho liakolela unene mo Selusalei. Iya enyina liepunda-umbo olio liatuka mondaka Selusalei iya pamwe ankho liihanwa okuti “Salei”. — Sal. 76:2.
Konyima yetyi Ambalau (Ambalaiau) afinda Ohamba yo ko Kedorlaomer, onohamba ankho mbunae, Nohamba yo ko Sodoma avaende “Mevota lyo Save” ine Mevota Liohamba”. Melekisedeke “aeta ombolo novinyu” iya ayambe Ambalaiau, ati: “Apandwe Ambalau wa Huku Omukulami, Walinga eulu nohi; Apandwe Huku Omukulami, una wekuavela onondyale mbove pomavoko ove!” Ambalaiau ‘emuavela onthele yekwi,’ “kovipuka oviwa” evila okupunda movilwa. — Gên. 14:17-20; Heb. 7:4.
(Ova Hebeleu 7:3) Mokonda ankho utupu he, utupu ina, utupu onthuko yae, nii onthyimbi yononthiki nii onthyulilo yononthiki, mahi alingwa Ngomona wa Huku, atualako notyilinga tyounene-nakwa alo-loo.
Perspicaz Vol. 2 pefo 799 § 3
Melekisedeke
Omonkhalelo patyi Melekisedeke ankho ‘etupu onthyimbi yononthiki nii onthyulilo yononthiki’?
Paulu wapopia otyipuka tyimwe tyayandyuluka nawa konthele ya Melekisedeke etyi ati: “Mokonda ankho utupu he, utupu ina, utupu onthuko yae, nii onthyimbi yononthiki nii onthyulilo yononthiki, mahi alingwa Ngomona wa Huku, atualako notyilinga tyounene-nakwa alo-loo.” (Heb. 7:3) Ngetyi tyimoneka novanthu ovakuavo Melekisedeke watyitilue iya ankhi. Mahi, enyina lya he no lya ina no lyo nthuko yae, nonthyimbi yononthiki mbae, nonthyulilo yononthiki mbae kaviapopilwe mo Mbimbiliya. Ngotyo Melekisedeke, ankho upondola okulekesa Sesusi Kilisitu, una otyilinga tyounakwa wahapu. Ngetyi Melekisedeke ankho ahapiñganene otyilinga tyounakwa iya petupu ou wemupinga motyilinga tyae tyounakwa, tupu na Kilisitu petupu ku ou apiñgana otyilinga tyounene-nakwa. Iya Ombimbiliya ilekesa okuti petupu ou memupingi motyilinga otyo. Tyihe-otyo vala, namphila Sesusi atuka momuhoko wo Sundaa mombuto ya Daviti, mahi otyilinga tyounene-nakwa apewa no tyokukala ohamba kaviatukile kovipuka ovio. Ounene-nakwa nokukala Ohamba muene o Siovaa wevipopia.
(Ova Hebeleu 7:17) Onthele imwe yovihonekwa yati: “Ove umunakwa apeho monkhalelo yelifwa noya Melekisedeke.”
Perspicaz Vol. 2 pefo 798 § 3
Melekisedeke
Elekeso Liotyilinga Tyounakwa tya Kilisitu
Meulo limwe konthele ya Mesiya, momulao Siovaa alingile ku “Tatekulu” ya Daviti, wati: “Ove umunakwa monkhalelo yelifwa no ya Melekisedeke apeho-apeho!” (Sal. 110:1, 4) Omukanda wa Salmo wakuatesileko ova Hebeleu okunoñgonoka okuti Mesiya wokualaelue oe ankho mapewa otyilinga tyounakwa no tyohamba. Apositolu Paulu, momukanda ahonekela ova Hebeleu, wayandyulula nawa-nawa olie walaelue etyi apopia okuti “Sesusi wakala omunene-nakwa wavilapo monkhalelo yelifwa no ya Melekisedeke apeho-apeho”. — Heb. 6:20; 5:10; tala OMPHANGO.
Ovola Olumono Lwa Huku
(Ova Hebeleu 8:3) “Mokonda kese munene-nakwa wavilapo uholovonwa pala okulinga oviawa novilikutila; ngotyo omunene-nakwa oo wavilapo, tupu ankho wesukisa okukala notyipuka ena okuava.”
A Sentinela 15/08/2000 pefo 14 § 11
Ovilikutila Viahambukisilwe Huku
11 Apositolu Paulu wapopia okuti: “Kese munene-nakwa wavilapo uholovonwa pala okulinga oviawa novilikutila”. (Ova Hebeleu 8:3) Paulu wayapula oviawa ankho vilingwa kohale mo Isilayeli, mononkhalelo onombali, tete “oviawa” vali “ovilikutila”, ine “ovilikutila pala ononkhali”. (Ova Hebeleu 5:1) Ovanthu ankho valinga oviawa opo valekese esuko, nokupandula, tupu nokukala noupanga, nokupandwa. (Gênesis 32:20; Provérbios 18:16) Tyelifwa notyo, oviawa ovinyingi viapopiwa Movitumino Viapelwe Moisesi vikahi ngatyina “oviawa” vilingilwa Huku opo ovanthu vapandwe Nae. Tyina ankho omunthu amalingi onkhali, Ovitumino ankho vipopia okuti una okulinga “ovilikutila pala ononkhali”. Omikanda viotete vyo Mbimbiliya, haunene omukanda wa Êxodo, na Levítico na Números, vipopia konthele yovilikutila noviawa vielikalaila ankho vilingwa. Namphila onthue tyipondola okutupuiya okuhinangela ovipuka vimwe, mahi ovipuka vimwe konthele yovilikutila tuesukisa okuvinoñgonoka.
(Ova Hebeleu 8:13) Etyi ati “omphango omphe,” ukahi nokuyekapo yo kohale. Pahe tyina yo kohale ikahi nokuyekuapo iya ikahi nokukulupa, ngotyo ikahi popepi nokunyimako.
Perspicaz Vol. 3 pefo 156 § 5
Omphango
Oñgeni Omphango Yovitumino ‘yayekuapo’ pononthiki mba Selemiya?
Omphangu Yovitumino, ‘yayekuapo’ etyi Huku apopila omuuli Selemiya okuti, malingi omphango omphe. (Jer. 31:31-34; Heb. 8:13) Menima 33 P.K, Omphango Yovitumino aiyekuapo mokonda yononkhia mba Kilisitu, momuti wemone, (Kolo. 2:14;) iya apapingi omphango omphe. — Heb. 7:12; 9:15; Ovil. 2:1-4.
Okutanga Ombimbiliya
(Ova Hebeleu 7:1-17) Mokonda Melekisedeke yatyo oo, ohamba yo ko Salei, omunene-nakwa wa Huku, Omunanene Omukulami, velivasa na Ambalaiau etyi Ambalaiau akaipaele onohamba iya emukanena nawa, 2 iya Ambalaiau emuavela onthele yekwi kovipuka aviho. Tete, enyina liae liapitiyua okuti: “Ohamba Youviuki,” iya tupu ohamba yo Salei, tyihangununa okuti: “Ohamba Yombembwa.” 3 Mokonda ankho utupu he, utupu ina, utupu onthuko yae, nii onthyimbi yononthiki nii onthyulilo yononthiki, mahi alingwa Ngomona wa Huku, atualako notyilinga tyounene-nakwa alo-loo. 4 Omulume oo, ankho omunene unene! Otyo Ambalaiau ohongoi yombunga emuavelela onthele yekwi kovipuka oviwa ankho apunda. 5 Otyili, ngetyi tyipopia Ovitumino, vo mombunga ya Levi vana vatambula otyilinga tyounakwa, vena otyitumino tyokukongolola ononthele mbekwi kovanthu, ovakuatate vavo, namphila vatuka mu Ambalaiau. 6 Mahi omulume oo, ankho uhe-womombunga yae, atambula onthele yekwi ku Ambalaiau iya akanena nawa una ankho alinga omilao. 7 Otyo katyaanyua okuti omututu oe ukanenwa nawa nomunene. 8 Ovalevita ovanthu vokunkhia vatambula onthele yekwii, mahi omulume umwe watambula onthele yekwii Ovihonekwa vilekesa okuti una omuenyo. 9 Iya tyipondola okupopiwa okuti menyina lya Ambalaiau, alo umwe Levi wokutambula ononthele mbekwii, wafetele ononthele mbekwii, 10 mokonda ankho nkhele, omutekula matyitwa komutwe na inakulu etyi Melekisedeke emuvasa. 11 Inkha naina ounakwa wova Levita ukalesa ovanthu tyihena onkhali (mokonda oyo onthele Yovitumino viapelwe ovanthu) omokonda yatyi kuesukisila vali okuya omunakwa omukuavo wapopiwa okuti, owonkhalelo yelifwa no ya Melekisedeke ha wonkhalelo yelifwa no ya Alau? 12 Mokonda putyina ounakwa upilululwa, tupu tyisukisa okupilulula Ovitumino. 13 Mokonda omulume oo, wapopiwa konthele yovipuka ovio, watunda mombuto onkhuavo, ihena nawike wali notyilinga pomutala wovilikutila. 14 Mokonda tyayandyuluka nawa okuti Tatekulu watunda mu Sundaa, mahi Moisesi kapopile okuti mombunga oyo mutunda ovanakwa. 15 Iya otyo tyayandyuluka vali nawa etyi kuamoneka omunakwa omukuavo ukahi nga Melekisedeke, 16 wakala omunakwa, ha mokonda watunda mombunga ya Levi ngetyi ovitumino viita, mahi omokonda una epondolo limuavela omuenyo uhapondola okuhanyuako. 17 Onthele imwe yovihonekwa yati: “Ove umunakwa apeho monkhalelo yelifwa noya Melekisedeke.”
9-15 YA SETEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OVA HEBELEU 9-10
“Okahi Kovipuka Oviwa Maviya”
(Ova Hebeleu 9:12-14) Wanyingila momphangu onthyukuki, ha nohonde yovinkhombo ovituei no yononthane ononthuei, mahi wanyingila nohonde yae muene like ehetyiwane vali alo-loo iya atambula eyovo lietu lihapu. 13 Mokonda tyina ohonde yovinkhombo ovituei no yononthane ononthuei, netwe lionthane ondema viamanyanyua ku vana vasila, vasukuka komaiho a Huku, 14 mahi ohonde ya Kilisitu ina vali esilivilo tyipona ovipuka ovio, mokonda walandula ononkhono mba Huku mbahapu, eliave ku Huku tyihena apa papenga pala asukukise omitima vietu kovilinga vihasilivila, opo tulinge ovilinga vya Huku una omuenyo.”
Perspicaz Vol. 3 pefo 242 § 10
Okuevela
Ngetyi tyipopia ovitumino Huku aavelele ova Isilayeli, opo una walinga onkhali ku Huku ine walinga otyivi omunthele yae aevelwe, ovikando ovinyingi ankho una okulinga otyilikutila tyohonde ku Siovaa. (Lev. 5:5–6:7) Otyo Paulu apopila okuti: “Ngetyi Ovitumino vipopia, ovipuka aviho visukukiswa nohonde iya inkha kapanengulwa ohonde ononkhali kambuevelwa.” (Heb. 9:22) Mahi, ohonde yovilikutila yovinyama kaipondola okupola ononkhali mbomunthu nii okumukuatesako okukala nomutima wasukuka. (Heb. 10:1-4; 9:9, 13, 14) Tyelikalela novilikutila ovio, omphango omphe yaikula ondyila opo tuevelwe ononkhali pokati kotyilikutila tya Sesusi Kilisitu. (Jer. 31:33, 34; Mat. 26:28; 1 Kol. 11:25; Efe. 1:7) Etyi Sesusi ali pano pohi ahakula omulume umwe walemana, walekesa okuti wafuapo opo aevele ononkhali. — Mat. 9:2-7.
(Ova Hebeleu 9:24-26) Mokonda Kilisitu kanyingilile momphangu yasukuka yalingwa nomankhanya, otyilekeso tyovipuka viotyotyili, mahi wanyingila keulu, opo pahe amoneke komaiho a Huku pala onthue. 25 Ankho ha pala-ko eliave ovikando ovinyingi, ngetyi omunene-nakwa wavilapo anyingila momphangu onthyukuki like menima nohonde ihe-yae. 26 Opo ñgeno wamona ononkhumbi ovikando ovinyingi tunde konthyimbi youye. Mahi pahe konthyulilo yomuvo uno, welilekesa vala like ehetyilingi vali alo-loo, opo anyimeko onkhali notyilikutila tyae muene.
Venha Ser Meu Seguidor pefo 183 § 4
“Tualako Okundandula”
4 Ombimbiliya kaipopi etyi Sesusi akondoka keulu, nonkhalelo vemutambula iya nehambu akala nalio pokuelivasa na Tate yae. Mahi Ombimbiliya yapopile-ale kohale etyi ankho matyimoneka tyina Sesusi amakondoka keulu. Mokueenda kuomanima ovanyingi ova Sundeu ankho vamona otyipuka tyimwe tyikola. Like menima Monthiki Yokupata Ononkhali omunene-nakwa ankho unyingila Momphangu Onthyukuki Unene mondyuo ya Huku anyanye ohonde yovilikutila komutwe wotyikasa tyomphango. Monthiki oyo, omunene-nakwa ankho ulekesa Sesusi. Sesusi wetyifuisapo etyi akondoka keulu. Anyingila momphangu yakolela komaiho a Siovaa — omphangu onthyukuki vali, Youye, alekesa esilivilo liotyilikutila tyeyovo ku Tate yae. (Ova Hebeleu 9:11, 12, 24) Okuti Huku wetavela otyilikutila otyo?
(Ova Hebeleu 10:1-4) Mokonda, Ovitumino okahi kovipuka oviwa maviya, mahi havipuka viatyo-ko muene, tyetyi Ovitumino ovio nalumwe vikalesa tyafuapo vana vafenda Huku novilikutila vitualako okuawa nima na nima. 2 Inkha ongotyo, okuti ñgeno ovanthu kavayekelepo okuava ovilikutila, mokonda vana valinga ovilinga vya Huku tyina vamasukukiswa, kavelivele vali onombei mbononkhali? 3 Mahi, ovilikutila ovio oviokuhinangelesa ononkhali nima na nima, 4 mokonda ohonde yononthane ononthuei no yovinkhombo ovituei kaityivili okupola-ko ononkhali.
Perspicaz Vol. 3 pomafo 245 § 7
Ouviuki
Ouviuki Wovitumino Viapelwe Moisesi. Movitumino Huku apele ova Isilayeli pokati ka Moisesi ankho muakutikinya epongiyo liokulinga ovilikutila viovinyama vielikalaila. Namphila ankho viatunda ku Huku iya ankho viaviuka, mahi tyilinge Ovitumino, notyilinga tyounakwa, novilikutila, ankho kavikalesa ovanthu tyihena onkhali, ngetyi Paulu apopia. (Heb. 7:11, 19; 10:1) Ovitumino ovio ankho kaviyovola ovanthu monkhali no mononkhia, mahi tyotyili ovitumino ankho vihololola onkhali. (Loma 3:20; 7:7-13) Ovipuka ovio aviho, Huku ankho pena etyi evipongiyila. Ovitumino ankho vikahi ngatyina “omuyungi” opo vituale ovanthu ku Kilisitu, mokonda yotyo avikala “okahi kovipuka oviwa maviya”. (Gal. 3:19-25; Heb. 10:1) Moluotyo etyi Paulu apopia okuti “etyi ovitumino vihevilile okulinga tyetyi ankho kaviapamene mokonda yohitu” (Loma 8:3), ankho ukahi nokupopia okuhafuilepo kuomunene-nakwa (waholovolonua pokati kovitumino opo alinge ovilikutila, iya ankho Monthiki Yokupata Ononkhali unyingila Momphangu Onthyukuki Unene ngatyina ohonde yotyilikutila), “pala okuyovola” vana ankho aundapela ngetyi tyipopia omukanda Ova Hebeleu 7:11, 18-28. Namphila ankho ovilikutila vilingwa, vikalesa ovanthu tyapandwa na Huku, mahi ankho kavikalesa omunthu una ulinga ovilinga vya Huku, nomutima wasukuka. Apositolu Paulu wapopia konthele yotyo etyi ati, ovilikutila ovio “nalumwe vikalesa tyafuapo vana vafenda Huku,” momutima. (Heb. 10:1-4; tyieleka na Heb. 9:9) Omunene-nakwa ankho kapondola okulinga otyilikutila tyipondola okunyima-po onkhali. Ounene-nakwa vala wa apeho notyilikutila tya Kilisitu tyipondola okunyima-po onkhali. — Heb. 9:14; 10:12-22.
Ovola Olumono Lwa Huku
(Ova Hebeleu 9:16, 17) Mokonda apa palingwa omphango na Huku, omunthu alinga nae omphango wesukisa okunkhia, 17 mokonda omphango ikala nesilivilo mokonda yononkhia, tyetyi kaikala nesilivilo tyina omunthu walingua nae omphango ena omuenyo.
A Sentinela 01/03/1992 pefo 31 §§ 4-6
Omapulo Ovatangi
Paulu wapopia okuti opo omphango ya Huku novanthu itualeko ankho tyesukisa omunthu okunkhia iya omphango yovitumino ongeleka imwe. Moisesi wali onkhala-kati, una walingile omphango na Huku no va Isilayeli. Moisesi ankho una otyilinga tyimwe tyakolela, ankho oe wahongolelele ova Isilayeli opo vapakwe momphango oyo. Moluotyo Moisesi ankho upondola okuihanwa okuti oe walinga omphango Yovitumino, mahi ngwe ankho yatuka ku Siovaa. Okuti Moisesi ankho wesukisa okumomesa ohonde yae ine okunkhia opo omphango Yovitumino ikale nesilivilo? Au. Mahi ankho kulingwa ovilikutila iya ohonde yovinyama ovio, aipingi poya Moisesi. — Ova Hebeleu 9:18-22.
Iya omphango omphe ya Siovaa nelongo liae epe? Sesusi Kilisitu walinga otyilinga tyimwe tyakolela, etyi akala onkhala-kati yomphango omphe ya Siovaa nelongo epe lya Huku. Namphila Siovaa oe wahinda omphango oyo mahi ipamena mu Sesusi Kilisitu. Tyihe kuakala vala Onkhala-kati, Sesusi wakalele na vana ankho mavatetekela okunyingila momphango oyo. (Luka 22:20, 28, 29) Tyihe-otyo, ankho wafuapo opo aave omuenyo wae opo omphango oyo ikale nesilivilo. Ankho ha-tyilikutila tyovinyama, mahi ankho otyo munthu wehena onkhali. Moluotyo Paulu ankho upondola okupopia okuti Sesusi oe walinga omphango omphe. Konyima yetyi “Kilisitu. . . anyingila keulu, opo pahe amoneke komaiho a Huku”, omphango omphe aikala nesilivilo. — Ova Hebeleu 9:12-14, 24.
Etyi Paulu apopia okuti Moisesi na Sesusi ovo valinga onomphango ombo, ankho kekahi nokupopia okuti ovo vembuhinda, o Huku umwe wembulinga. Mahi Moisesi na Sesusi vakalele ononkhala-kati mbo nomphango ombo. Mo nomphango ombo onombali ankho tyesukisa ononkhia. Momphango ya Moisesi ankho ovinyama vilingwa ovilikutila, mahi momphango ya Sesusi, oe muene wankhia pala vana mavanyingila momphango omphe.
(Ova Hebeleu 10:5-7) Ngotyo, etyi Kilisitu eya mouye, wati: “‘Ovilikutila noviawa ove kuahandele, mahi wapongiya olutu pala ame. 6 Ove kuapandele oviawa aviho viokuyokwa novilikutila viononkhali.’ 7 Iya ame andyiti: ‘Ove Huku, tala! Ame neya (mombuingwa muahonekwa konthele yange) opo ndyilinge ehando liove.’”
Perspicaz Vol. 1 pefo 315 § 6
Ombatisimu
Luka wapopia okuti konyima yetyi Sesusi ambatisalwa elikuambela. (Luka 3:21) Mahi Paulu wati etyi Sesusi ‘eya mouye’ (ha puetyi-ko atyitwa mokonda ankho katange, kapopi, mahi o puetyi elilekesa opo ambatisalwe iya ahimbika ovilinga viae viokuivisa) wapopia ngetyi tyili momukanda wa Salmo 40:6-8 okuti: “Ovilikutila noviawa ove kuahandele, mahi wapongiya olutu pala ame. Ove Huku, tala! Ame neya (mombuingwa muahonekwa konthele yange) opo ndyilinge ehando liove.” (Heb. 10:5-9) Sesusi ankho o womuhoko wova Sundeu, iya omuhoko oo ankho uli momphango ya Huku, omphango Yovitumino. (Êx. 19:5-8; Gal. 4:4) Ngotyo, Sesusi ankho uli momphango ya Siovaa Huku etyi elilekesa ku Suau Batisita opo ambatisalwe. Ovitumino ankho kavipopi okuti Sesusi una okumbatisalwa mahi Sesusi ambatisalwa. Welilekesa ku Tate yae Siovaa, opo alinge “ehando” Liae opo aave olutu lwae ‘luapongiyua’ opo lumaneko ovilikutila viovinyama ankho viaawa mokonda Yovitumino. Paulu wapopia okuti: “Mokonda ‘yehando’ olio, onthue tuasukukiswa notyiawa tyolutu lwa Sesusi Kilisitu alinga vala like ehetyiwane vali alo-loo.” (Heb. 10:10) Ehando lya Huku na Sesusi ankho muakutikinya okupopia onondaka onongwa Mbouhamba iya tupu Sesusi weile mokonda yovilinga ovio. (Luka 4:43; 17:20, 21) Siovaa etyitavela iya alembula Omona wae, nononkhono mbae, ati: “Ove Umona wange ndyihole; ame nekupanda.” — Malu. 1:9-11; Luka 3:21-23; Mat. 3:13-17.
Okutanga Ombimbiliya
(Ova Hebeleu 9:1-14) Mokonda omphango yo tete, ankho ina ovitumino omunakwa ena okutavela tyina alinga ovilinga vya Huku, tupu ankho ina omphangu onthyukuki pano pohi. 2 Tyetyi ankho mekaka muna omphangu yo tete, ankho mukala okandiyelo okalaale, nomesa no nombolo mbokulekesa; iya ankho itiwa Omphangu Onthyukuki. 3 Mahi konyima yekulutina liavali ankho kuna omphangu itiwa Omphangu Onthyukuki Unene. 4 Omo ankho muna okambiya ko olu kokuyokela oisesu notyikasa tyomphango tyalombwa olu atyiho, ankho muna omulindi wo olu una omanaa, nomphangoti ya Alau yokuayovele, nomamanya ovitumino vya Huku; 5 iya kombanda ankho kuna onokelumbii mbomunkhima mbahika kotyipato. Mahi pehepano hamuvo wokuhangununa ovipuka ovio. 6 Etyi ovipuka ovio viatungwa monkhalelo oyo, ovanakwa apeho vanyingila momphangu yo tete yekaka opo valinge ovilinga vya Huku; 7 mahi omunene-nakwa wavilapo unyingila aike momphangu ya vali like menima, kanyingila-mo tyihatyindile ohonde yokuava pala ononkhali mbae muene, na mbuna ovanthu valinga tyihetyii. 8 Ononkhono mba Huku mbuhangununa nawa okuti ondyila yokuenda momphangu onthyukuki nkhele kaineyandyululwe nawa putyina ekaka lyo tete nkhele okolikahi. 9 Ekaka olio otyilekeso vala pala omuvo uno, iya oviawa nokuava ovilikutila vikahi nokulingwa ngetyi tyilekesa epongiyo olio. Mahi, ovipuka ovio kavikalesa omunthu una ulinga ovilinga vya Huku, nomutima wasukuka nawa. 10 Mahi, ovio ankho oviawa vala novilikutila viovikulia novikunwa nononkhalelo ononyingi mbokulisukukisa. Ankho ovipuka viitwa movitumino viapelwe Moisesi konthele yolutu, iya ankho vina okulingwa alo omuvo wokuviukisa ovipuka uhika-po. 11 Mahi, etyi Kilisitu eya akala omunene-nakwa wavilapo wovipuka oviwa ankho viamoneka-le, anyingila mekaka enene nokuavilapo vali lihalingilwe nomavoko, ine lihatungilwe pano pohi. 12 Wanyingila momphangu onthyukuki, ha nohonde yovinkhombo ovituei no yononthane ononthuei, mahi wanyingila nohonde yae muene like ehetyiwane vali alo-loo iya atambula eyovo lietu lihapu. 13 Mokonda tyina ohonde yovinkhombo ovituei no yononthane ononthuei, netwe lionthane ondema viamanyanyua ku vana vasila, vasukuka komaiho a Huku, 14 mahi ohonde ya Kilisitu ina vali esilivilo tyipona ovipuka ovio, mokonda walandula ononkhono mba Huku mbahapu, eliave ku Huku tyihena apa papenga pala asukukise omitima vietu kovilinga vihasilivila, opo tulinge ovilinga vya Huku una omuenyo.
16-22 YA SETEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OVA HEBELEU 11
“Omokonda Yatyi Ekolelo Liesukisila”?
(Ova Hebeleu 11:1) Ekolelo onthumbi yapama yokuti etyi tyikevelelwa matyiya; elekeso liayandyuluka liokuti etyi tyihamoneka komaiho tyotyili oko tyikahi.
Omutala Womulavi 10. 2016 pefo 21 § 6
Yumba Onthumbi Momilao vya Siovaa
6 Momukanda Ova Hebeleu 11:1, Ombimbiliya ipopia oityi ekolelo. (Tanga.) (1) Ekolelo “onthumbi yapama yokuti etyi tyikevelelwa matyiya.” Movipuka “tukevelela” muakutikinya ovipuka Huku alaa komutwe wandyila. Mongeleka, onthue tuna onthumbi yokuti ovivi mavipu iya otyo matyikamoneka mouye omupe. (2) Ekolelo “onthumbi yapama” ine “elekeso liayandyuluka” liokuti etyi tyihamoneka komaiho tyotyili oko tyikahi.” Onthue tutyii okuti Siovaa Huku, na Sesusi, no noandyu, Nouhamba wa Huku oko vekahi namphila tuhapondola okuvemona. (Heb. 11:3) Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuna ekolelo momilao vya Huku no movipuka tuhapondola okumona? Tulinga ngotyo monkhalelo tutyinda omuenyo wetu novipuka tupopia nevi tulinga.
(Ova Hebeleu 11:6) Tyihe-otyo vala, tyihena ekolelo katyitavela okuhambukiswa nawa Huku, mokonda omunthu ufuena ku Huku una okutavela okuti Huku okuekahi iya uyamba vana valinga ononkhono mbokumuovola.
A Sentinela 01/11/2013 pefo 11 §§ 2-5
“Uyamba Vana Valinga Ononkhono Mbokumuovola”
Oityi tyesukisa opo tuhambukiswe Siovaa? Paulu wahoneka okuti “tyihena ekolelo katyitavela okuhambukiswa nawa Huku.” Paulu kapopile okuti tyihena ekolelo tyipuiya okuhambukiswa Huku, mahi wati tyihena ekolelo katyitavela okuhambukiswa nawa Huku. Otyo tyilekesa okuti opo tuhambukiswe nawa Huku tuesukisa okukala nekolelo.
Ekolelo patyi liesukisa opo tuhambukiswe Siovaa? Ekolelo lietu mu Huku, muakutikinya okutavela ovipuka vivali. Tete, tuesukisa “okutavela okuti Huku okuekahi.” Oñgeni tupondola okuhambukiswa Huku inkha katutavela okuti okuekahi? Mahi ekolelo liapama liavilapo vali tyipona otyo, mokonda aloo umwe novilulu vitavela okuti Siovaa okuekahi. (Tiaku 2:19) Onthue tulekesa ekolelo tyina tutyinda omuenyo wetu monkhalelo ihambukiswa Siovaa. — Tiaku 2:20, 26.
Vali, tuna ‘okutavela okuti Huku’ “uyamba”. Omunthu wokuna ekolelo liotyotyili mu Huku utyii okuti ononkhono alinga opo ahambukiswe Huku, hanonkhono-puila. (1 Ova Kolindu 15:58) Oñgeni tupondola okuhambukiswa Siovaa inkha katutavela okuti upondola okutuyamba? (Tiaku 1:17; 1 Petulu 5:7) Omunthu wokusoka okuti Huku una onya, kapandula, una otyipululu, kei olie Huku.
Ovalie Siovaa ayamba? Paulu wati ovo “vana valinga ononkhono mbokumuovola.” Omukanda umwe wapopia okuti ondaka yo Gregu yapitiyua “vana valinga ononkhono mbokumuovola” kaihangununa okuhetekela okulilongesa konthele yae, mahi ihangununa okulinga ononkhono mbokumumbila. Omukanda omukuavo wahangununa okuti tyilekesa okulikuatehila. Tyotyili, Siovaa uyamba ekolelo lya vana vemufenda nohole nombili. — Mateusi 22:37.
(Ova Hebeleu 11:33-38) Mokonda yekolelo, vatilisile omauhamba, vaetele-ko ouviuki, vatambulile omilao, vapatele omilungu viononkhulika, 34 vanyimine ononkhono mbotupia, vahupile kokuipawa nomutunga, etyi ankho vehena ononkhono vapamekelwe, vakalele nepondolo movilwa, vatilisile ovita. 35 Ovakai vatambulile vavo metutilo ankho vankhia, mahi ovalume ovakuavo vatyopelwe mokonda kavetavelele okuyekapo ekolelo liavo mu Huku opo vayovolwe, opo vakatambule etutilo likahi vali nawa. 36 Enga, ovakuavo valolelwe mokukuelwa nokuvetwa, tyihe-otyo vala, vakutilwe nomalienge avapakwa movikaleya. 37 Vatyopelwe nomamanya, valolelwe, vatetelwe pokati, vaipaelwe nomitunga, ankho vaenda tyavala onombandwa mbovingi no mbovinkhombo, vakalele nomasuka-suka, vamonesilwe ononkhumbi, valingilwe onya. 38 Iya ouye ankho kawatokalele okukala novanthu ngo ovo. Ankho vaovola apa vaholama momaluhandya, no monomphunda, no momaleva no monondyimbo.
Omutala Womulavi 10. 2016 pefo 17 §§ 10-11
Pameka Ekolelo Liove Movipuka Ukevelela Komutwe Wandyila
10 Momukanda Ova Hebeleu kapitulu 11, Apositolu Paulu wati: “Ovakai vatambulile vavo metutilo ankho vankhia, mahi ovalume ovakuavo vatyopelwe mokonda kavetavelele okuyekapo ekolelo liavo mu Huku opo vayovolwe, opo vakatambule etutilo likahi vali nawa.” (Heb. 11:35) Ovanyingi vakoleleya mononkhumbi iya tupu avatualako nekolelo mu Huku mokonda ankho vayumba onthumbi metutilo Huku alaa. Ankho vetyii okuti komutwe wandyila, Siovaa mevetutilisa avakakala nomuenyo uhapu pano pohi. (1 Reis 21:3, 15; 2 Crô. 24:20, 21) Soka ku Nabote na Sakaliya. Vaipawa nomamanya mokonda yokutavela ku Huku. Daniele wapakelue metoto lyo nonkhulika iya omapanga ae avapakwa mofolono yotupia. Ankho vatokola okunkhia tyipona okuyekapo okukala ovakuatyili ku Siovaa. Ovalume ovo ankho vena onthumbi yokuti Siovaa upondola okuveavela ononkhono mbae nokuvekuatesako okukoleleya mononkhumbi. — Heb. 11:33, 34; Dan. 3:16-18, 20, 28; 6:13, 16, 21-23
11 Ovauli ovanyingi, nga Mikeia na Jeremia vamonesilwe ononkhumbi ine okupakwa mokaleya. Ovakuavo, nga Eliya, ankho “vaholama momaluhandya, no monomphunda, no momaleva no monondyimbo.” Aveho ovo vakoleleyile nokutualako noukuatyili mu Huku mokonda ankho vena “onthumbi yapama yokuti etyi tyikevelelwa matyiya.” — Heb. 11:1, 36-38; 1 Reis 18:13; 22:24-27; Jer. 20:1, 2; 28:10, 11; 32:2
Ovola Olumono Lwa Huku
(Ova Hebeleu 11:4) “Mokonda yekolelo, Abele waavele ku Huku otyilikutila otyinene vali tyipona tya Kaim, iya mokonda yekolelo olio, watambulile oumbangi ku Huku wokuti omuviuki, tyetyi Huku wapandele oviawa viae iya namphila ankhia, mahi nkhele upopia nekolelo liae.
Perspicaz Vol. 2 pefo 109 § 3
Ekolelo
Onongeleka Mbovanthu Vo kohale Vali Nekolelo. Kese umwe wapopiwa ‘mekaka enene lionombangi’ liapopiwa na Paulu, ankho una omahunga okukala nekolelo. (Heb. 12:1) Mongeleka, Abele ankho wii nawa omulao wa Huku konthele ‘yombuto’, maikamiangula “omutwe” wonyoka. Tupu ankho umona ovipuka vilekesa okuti Siovaa wahitisa ovo tate yae mokonda yetyi valinga motyikunino tyo Endene. Kondye yotyikunino tyo Endene, Andau na Eva ankho opo valie ombolo vena okupuila momatukuta. Mokonda ankho Huku wahingana ohi aimene omakete, no nohongo. Mokutala Abele tupu ankho umona ehando enene Eva ena liokukala nomulume wae mahi ngwe Andau ankho umutumina. Tupu mokutala me yae ankho upopia konthele yomaluihamo oulemi. Otyikunino tyo Endene pahe ankho tyiyungwa nono kerumbi, nomutunga watema. (Gên. 3:14-19, 24) Atyiho otyo ankho “elekeso liayandyuluka”, likalesa Abele nonthumbi yokuti, makukakala eyovo pokati ‘kombuto yalaelwe’. Moluotyo mokonda yekolelo, “waavele ku Huku otyilikutila”, otyinene vali tyipona tya Kaim. — Heb. 11:1, 4.
(Ova Hebeleu 11:5) Mokonda yekolelo, Enoke walambesua opo eheive oluihamo luokunkhia iya ahavasiwa pomphangu naike mokonda Huku wemulambesa, tyetyi puetyi ehenelambeswe watambulile oumbangi ku Huku wokuti wemupanda.
Omutala Womulavi 2017. 01 pomafo 12-13
“Huku Wapandele Enoke”
Oityi tyihangununa okuti Enoke “walambesua” opo “eheive oluihamo luokunkhia”? Siovaa tyafuile watyindapo Enoke opo ahankhie monkhalelo ombi. Mahi tete, Enoke watambulile “oumbangi ku Huku wokuti wemupanda.” Ñgeni ngotyo? Etyi ehenenkhie, Enoke wamuene emonekelo liatunda ku Huku, liemulekesa ohi ikahi ngomphangu yombembwa. Nemonekelo lialekesa okuti wapandua na Huku, alangalapo alala iya konyima ankhi. Etyi apositolu Paulu apopia konthele ya Enoke novalume vamwe, novakai vali nekolelo, tupu apopi okuti: “Aveho ovo vankhia nekolelo.” (Ova Hebeleu 11:13) Konyima yotyo, onondyale mbae mbaovolele olutu lwae, mahi “aveheluvasi” mokonda Siovaa weluholekele, opo ovanthu veheluundapese mefendelo liomatutu.
Okutanga Ombimbiliya
(Ova Hebeleu 11:1-16) Ekolelo onthumbi yapama yokuti etyi tyikevelelwa matyiya; elekeso liayandyuluka liokuti etyi tyihamoneka komaiho tyotyili oko tyikahi. 2 Mokonda yalio, ovanthu vo kohale Huku weveavelele oumbangi wokuti wevepanda. 3 Mokonda yekolelo, tuanoñgonoka nawa okuti ovipuka mouye viaonganekwa nawa nondaka ya Huku, ngotyo ovipuka vimoneka vieya-ko okutuka kovipuka vihamonwa. 4 Mokonda yekolelo, Abele waavele ku Huku otyilikutila otyinene vali tyipona tya Kaim, iya mokonda yekolelo olio, watambulile oumbangi ku Huku wokuti omuviuki, tyetyi Huku wapandele oviawa viae iya namphila ankhia, mahi nkhele upopia nekolelo liae. 5 Mokonda yekolelo, Enoke walambesua opo eheive oluihamo luokunkhia iya ahavasiwa pomphangu naike mokonda Huku wemulambesa, tyetyi puetyi ehenelambeswe watambulile oumbangi ku Huku wokuti wemupanda. 6 Tyihe-otyo vala, tyihena ekolelo katyitavela okuhambukiswa nawa Huku, mokonda omunthu ufuena ku Huku una okutavela okuti Huku okuekahi iya uyamba vana valinga ononkhono mbokumuovola. 7 Mokonda yekolelo, Noe etyi eiva elondolo lya Huku liovipuka ankho nkhele vihamoneka, akala nonthilo na Huku iya atungu owato opo ahupise ombunga yae; iya nekolelo liae walekesa okuti ouye oo ankho watokala okuhanyuako, iya akala omphinga youviuki utuka kekolelo. 8 Mokonda yekolelo, Ambalaiau etyi aihanwa etavela okuenda no komphangu ankho Huku alaa okumuavela; aende namphila ankho ehei oku aya nako. 9 Mokonda yekolelo, akala ongendi motyilongo tyomulao, ngatyina ekahi kotyilongo otyikuavo iya akala monohinge na Sakoo na Isake vana ankho matambula navo omulao. 10 Mokonda ankho ukevela epunda-umbo liomalisesu otyotyili, liapangwa na Huku, iya muene elitungu. 11 Mokonda yekolelo, tupu Sala wapelue epondolo liokukala omulemi, namphila ankho akulupa-le mokonda ankho utala okuti Una walinga omulao, omukuatyili. 12 Mokonda yotyo, omulume wike ankho ukahi ngatyina ankhia-le, watyitile ovana ovanyingi ngo nonthungululu meulu, vehevilwa okuvalula ngoluheke lwo konthele yelunga. 13 Aveho ovo vankhia nekolelo, namphila vahamuene okufuisuapo kuomilao; mahi vevimonena kokule iya avevihambukilwa, avelipopi movanthu okuti ha votyilongo otyo mahi onongendi. 14 Mokonda vana vapopia ovipuka ovio valekesa okuti vaovola nononkhono omphangu yavo muene. 15 Iya inkha vatuaileko okuhinangela omphangu kuna vatundile, ñgeno vakala nomphitilo yokukondoka. 16 Mahi pahe vahanda unene okuhika momphangu ongwa vali, yo keulu. Iya Huku kakundu okuihanwa okuti o Huku yavo, tyetyi wapongiya epunda-umbo pala-vo.
23-29 YA SETEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OVA HEBELEU 12-13
“Okuviyulwa Otyilekeso Tyohole ya Siovaa”
(Ova Hebeleu 12:5) Iya onwe mualimbwa elondolo muapewa ngatyina muelipewa na tate yenyi, liati: “Vana vange, muhatombei okuviyulwa na Siovaa, alo umwe muhanumanei tyina emuviukisa;
Omutala Womulavi 01/03/2012 pefo 29 § 18
Uhatale “Kovipuka Wasa Konyima”
18 Eviyulo lietuihama. Oityi matulingi inkha tukala nonkhongo mokonda yeviyulo tuapewa? Otyo tyipondola okutuihama nokutupola ononkhono ‘atusoyo.’ (Heb. 12:5) Tyilinge ‘tutomba’ eviyulo mokonda katuhande okutavela ine ‘tusoya’ mokonda tuetavela iya konyima atuhalandula eviyulo olio, otyo kamatyituetela ouwa nokuhetuviukisa. Otyiwa unene okutavela onondaka mba Salomau mbati: “Kakatela monondonga, uhembuyeke. Mbuholeka nawa, mokonda ombo omuenyo wove.” (Pro. 4:13) Ngomutahi womatuku-tuku utavela omanyingilikilo metapalo, tutavelei elondolo nokuendela-mo, nokuenda no komutwe. — Pro. 4:26, 27; tanga Ova Hebeleu 12:12, 13.
(Ova Hebeleu 12:6, 7) mokonda Siovaa uviyula vana ehole, ngotyo uveta kese wike atambula ngatyina omona wae.” 7 Onwe muesukisa okukoleleya, mokonda otyo tyakutikinya mokuviyulwa kuenyi. Huku ukahi nokumulinga ngatyina muvana vae. Okuti kuna omona uhaviyulwa na tate yae?
A Sentinela 01/07/2012 pefo 21 § 3
“Tyina Ulikuambela, Uti: “Tate’”
He una oluembia uviyula ovana vae, mokonda usuka nonkhalelo mavakakala komutwe wandyila. (Ova Efesu 6:4) He ukahi ngotyo kaviyula omona wae nonyengo. Tyelifwa notyo, pamwe Tate yetu wo keulu mesukisa okutuviyula. Mahi Huku apeho utuviyula nohole, hanonyengo-ko. Nga Tate yae, Sesusi ankho kayayesa ovalongwa vae, aloo tyina ankho vahaendela monondaka mbae. — Mateusi 20:20-28; Luka 22:24-30.
(Ova Hebeleu 12:11) Tyotyili, okuviyulwa katyihambukiswa pomuvo watyo, mahi tyinumanesa; konyima, okuviyulwa tyeeta otyinyango tyombembwa tyouviuki ku vana vekahi nokulongeswa mokuviyulwa.
Omutala Womulavi 03. 2018 pefo 32 § 18
“Nthehelelei Tyina Ndyimuviyula opo Mukale Ovanongo”
18 Okuviyulwa tyiihama, mahi etyi tyitundilila kokuhetavela okuviyulwa na Huku, tyiihama vali unene. (Heb. 12:11) Tupondola okulilongesila kongeleka ombi ya Kaim no yo Hamba Sedekia. Etyi Huku atala okuti Kaim ankho uyele ondenge yae iya ankho uhanda okumuipaa, emulondola okuti: “Omokonda yatyi wanumanena, nokuasoya? Inkha ukondoka kokulinga otyiwa, okuti himakala nokankhenda no ove? Mahi inkha kukondoka okulinga otyiwa, onkhali onene ikahi pombundi iya ihanda okukutumina; okuti motyivili okuitumina?” (Gên. 4:6, 7) Kaim waanyene okuviyulwa na Siovaa iya aipaa ondenge yae, otyo atyimuetela ovitateka ovinene momuenyo wae auho. (Gên. 4:11, 12) Inkha Kaim wetavelele okuviyulwa na Huku, ñgeno kakalele noluihamo olo.
Ovola Olumono Lwa Huku
(Ova Hebeleu 12:1) Ngotyo, mokonda tuna ekaka enene lionombangi veliseta no onthue, tulipolei omulemo auho, nonkhali ihasete okutuhitikinya iya atuhateka tyikoleleya okuhateka oku tuapewa,
Omutala Womulavi 01/09/2011 pefo 20 § 11
Hateka Nekoleleyo
11 Paulu wati ovaumbili va Siovaa vo kohale, “ekaka enene lionombangi veliseta no onthue.” Vatuaileko nekolelo mu Siovaa aloo konthyulilo yomienyo viavo. Otyo tyilekesa okuti no Vakilisitau vapondola okutualako nekolelo mu Siovaa aloo umwe pomivo viepuiya. “Ekaka lionombangi” ankho likahi ngovahateki vatualako okuhateka aloo vavitula. Otyo, tyipameka vakuavo okutualako okuhateka aloo navo vavitula. Inkha ñgeno tukahi nokuhateka iya tutyii okuti vokuhateka nawa vekahi nokututala nokutulunda opo tutualeko, ñgeno tualinga ononkhono aloo tuhika. Ngotyo, Ovakilisitau ova Hebeleu ankho vesukisa okusoka kovaumbili ovo va Siovaa vo kohale. Otyo, ankho tyipondola okuvepa ondundo no kuvehinangelesa okuti navo vapondola okuhateka tyikoleleya aloo vehika. Tupu nonthue matutyivili.
(Ova Hebeleu 13:9) Muhayapulwei nomalongeso omanyingi, eheiwe, mokonda hahe vali omutima upamekwe nokankhenda okanene ka Huku tyipona okupamekwa novikulia vihaetela ouwa vana vasukalala unene navio.
A Sentinela 15/12/1989 pefo 22 § 10
Linga Ovilikutila Vihambukiswa Siovaa
10 Ova Hebeleu ankho vena okulityilika okuyapulwa “nomalongeso omanyingi, eheiwe” ova Sundeu. (Ova Galata 5:1-6) Omutima ankho upondola okukala tyapama motyili mokonda yokankhenda okanene ka Huku hamokonda-ko yomalongeso oo. Vamwe ankho vayaya mokonda yovikulia, novilikutila. Paulu wati omutima kaupame “novikulia vihaetela ouwa vana vasukalala unene navio”. Ovipuka oviwa vituka kokufenda Huku nokupandula otyilikutila tyeyovo, ha-mokusukalala novikulia nokutala onthiki imwe ngatyina ina vali esilivilo. (Loma 14:5-9) Otyilikutila tya Kilisitu tyamana-ko ovilikutila viounakwa viova Levita. — Ova Hebeleu 9:9-14; 10:5-10.
Okutanga Ombimbiliya
(Ova Hebeleu 12:1-17) Ngotyo, mokonda tuna ekaka enene lionombangi veliseta no onthue, tulipolei omulemo auho, nonkhali ihasete okutuhitikinya iya atuhateka tyikoleleya okuhateka oku tuapewa, 2 tyina tutala nawa Konkhalamutwe Yavilapo, Omuviukisi wekolelo lietu, Sesusi. Mokonda wapakelelue ehambu, akoleleya ononkhia momuti wemone, ehesuku nokukunda iya apumphama kokulio kuotyipundi tya Huku tyoutumini. 3 Ngotyo, talelei popepi una wakoleleyile onondaka onombi, mbo vakuankhali, vana monkhalelo oyo, velinyona ovo muene, opo onwe muhaponwe, iya amuyekeko. 4 Movilwa vienyi konthele yonkhali oyo, nkhele nalumwe muakoleleyile alo ohonde yenyi yanengulwa. 5 Iya onwe mualimbwa elondolo muapewa ngatyina muelipewa na tate yenyi, liati: “Vana vange, muhatombei okuviyulwa na Siovaa, alo umwe muhanumanei tyina emuviukisa; 6 mokonda Siovaa uviyula vana ehole, ngotyo uveta kese wike atambula ngatyina omona wae.” 7 Onwe muesukisa okukoleleya, mokonda otyo tyakutikinya mokuviyulwa kuenyi. Huku ukahi nokumulinga ngatyina muvana vae. Okuti kuna omona uhaviyulwa na tate yae? 8 Mahi inkha onwe amuho kamuviyulwa ngotyo opo kamuvana vae-ko votyotyili, muvana vomunthu omukuavo. 9 Tupu, ovo tate yetu pano pohi, vetuviyula iya onthue tukala nonthilo navo. Katuesukisile okutavela vali liwa-liwa ku Tate una wetuholovona nononkhono mbae ononthyukuki, atukala nomuenyo? 10 Mokonda ngwe vetuviyula vala omuvo uhehi, muetyi ankho vatala okuti tyaviuka kuvo, mahi tate una wetuholovona utuviyula pala ouwa wetu, no onthue opo tukala ovasukuki ngae. 11 Tyotyili, okuviyulwa katyihambukiswa pomuvo watyo, mahi tyinumanesa; konyima, okuviyulwa tyeeta otyinyango tyombembwa tyouviuki ku vana vekahi nokulongeswa mokuviyulwa. 12 Ngotyo, pamekei omavoko ayendyelela, nonongolo mbasosoloka, 13 iya amutualako okuviukisa onondyila mbonomphai mbenyi, opo apa palemana pahavilepo, mahi opo paviuke. 14 Kalei nombembwa novanthu aveho nokukala ovasukuki, mokonda okuhakala ngotyo nawike makamona Tatekulu. 15 Lungukei opo pahakale nawike uyekapo okukala nokankhenda okanene ka Huku, opo pahamene omwii nawike woukola weeta ovitateka, autambulisa ovanyingi. 16 Lungukei opo pahakale nawike pu onwe ulinga ouhayo wotyihola nii una uhapande ovipuka vya Huku nga Esau, una wakumanene ouveli wae nelonga liokulia. 17 Mokonda onwe mutyii okuti konyima etyi pahe ankho ahanda apewe onokhaneno mbepingo liae, aanyua; mokonda namphila alingile ononkhono nokulila opo he apilulule etokolo liae, ketyivilile.
30 YA SETEMBRO ALOO 6 YA OUTUBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | TIAKU 1-2
“Ovipuka Vieta Onkhali Nononkhia”
(Tiaku 1:14) Mahi, kese munthu ulolwa mokukengelelwa nehando liae muene iya alimuyapula.
Despertai 4. 2017 pefo 14
Okulolwa
Okulolwa o putyina ukala nehando notyipuka tyimwe — haunene otyipuka tyapenga. Opo utyinoñgonoke nawa, soka ñgeno uli movenda iya omono otyipuka tyimwe uhanda unene. Osoko okuti hahe okutyivaka-po, mahi ohamonwa. Mahi omutima wove auti tyapenga. Pahe ohasoko vali kutyo, otualako okuenda. Pomuvo opo okulolwa kuapwa iya wetyivila okulityilika-tyo!
ETYI OMBIMBILIYA IPOPIA
Inkha una ehando liokulinga otyipuka tyapenga, katyilekesa okuti ove umunthu omukalavi. Ombimbiliya ipopia okuti atuho pamwe tulolwa. (1 Ova Kolindu 10:13) Etyi tyesukisa otyetyi tulinga tyina tukahi nokulolwa. Ovanthu vamwe vatualako okusoka kovipuka ovivi, mokonda yotyo avevilingi. Ovakuavo liwa-liwa vayekapo omalusoke oo.
“Mahi, kese munthu ulolwa mokukengelelwa nehando liae muene iya alimuyapula.” — (Tiaku 1:14)
(Tiaku 1:15) Iya tyina ehando liamakala enene unene, alihindila omunthu okulinga onkhali, iya onkhali aimutuala kononkhia.
Despertai 4. 2017 pefo 14
Okulolwa
Ombimbiliya ipopia ovipuka vilingisa omunthu okulinga otyipuka tyapenga ine onkhali. Tiaku 1:15 yati: “Iya tyina ehando [liapenga], liamakala enene unene, alihindila omunthu okulinga onkhali.” Tyina omunthu omulemi, tuna onthumbi yokuti makutula. Tyelifwa notyo tyina tutualako okusoka kovipuka ovivi, onthiki imwe matulingi otyipuka otyo otyivi. Mahi omahando omavi kaapondola okututumina. Onthue tupondola okueyunga.
Ovola Olumono Lwa Huku
(Tiaku 1:17) Oviawa aviho oviwa nokuafwapo vitunda keulu ku Tate wovimimi vyo keulu, una uhapilauluka ngokahi.
Perspicaz Vol. 2 pefo 726 § 5
Otyimimi
Siovaa o “Tate wovimimi vyo keulu.” (Tia. 1:17) Huku Hamuavi vala wekumbi opo limimikile onthiki, novitumino viohanyi, no viononthungululu opo mbuliaime kounthiki. (Jer. 31:35), mahi tupu ondyivi-ndyivi yotyimimi tyotyili. (2 Kol. 4:6) Ovitumino viae nomakoyeso ae nondaka yae, otyimimi pala vana vayeka okuhongolelwa navio. (Sal. 43:3; 119:105; Pro. 6:23; Isa. 51:4) Daviti wati: “Mokonda yotyitei tyitunda kuove, onthue tupondola okumona otyitei.” (Sal. 36:9; tyieleka na Sal. 27:1; 43:3) Ngonohanya mbekumbi mbuyandyuluka katutu-katutu “aloo kutya nawa,” tupu onondyila mbovaviuki, mbumimikilwa nounongo wa Huku, ambuyandyuluka vali nawa. (Pro. 4:18) Okuendela mehongolelo lya Siovaa tyihangununa okuendela motyimimi Tyae. (Isa. 2:3-5) Mahi tyina omunthu atala ovipuka monkhalelo yapenga nomalusoke omavi, ngotyo uli menthiki. Ngetyi Sesusi apopia okuti: “Inkha eiho liove eevi, olutu luove aluho malukala menthiki. Inkha tyotyili, otyitei tyikahi muove enthiki, enthiki olio enene ngatyi!” — Mat. 6:23; tyieleka na Deut. 15:9; 28:54-57; Pro. 28:22; 2 Pet. 2:14.
(Tiaku 2:8) Inkha onwe mutavela ovitumino viohamba ngetyi tyipopia ovihonekwa viati: “Ove una okukala nohole na munthele yove ngetyi ulihole ove muene,” opo mukahi nokulinga umwe nawa.
Perspicaz Vol. 2 pefo 685 § 3
Ovitumino
“Ovitumino Viohamba”. “Ovitumino viohamba” ankho vina epondolo ina ohamba tyina ili pokati kovanthu. (Tia. 2:8) Omphango Yovitumino yalingwa mokonda yohole; Ovitumino viatyo viati “una okukala nohole na munthele yove ngetyi ulihole ove muene” (Ovitumino Viohamba) ankho otyitumino tyavali kutei Ovitumino aviho Novauli. (Mat. 22:37-40) Ovakilisitau namphila vahalandula Omphango Yovitumino, mahi vetavela ovitumino viomphango omphe vya Siovaa, no vyo Mona wae Ohamba Sesusi Kilisitu.
Okutanga Ombimbiliya
(Tiaku 2:10-26) Mokonda inkha omunthu umwe utavela Ovitumino aviho mahi aponyo-po tyike, ngotyo waponya ovitumino viatyo aviho. 11 Mokonda una wapopia okuti: “Uhalinge oumbalehi,” tupu wati: “Uhaipae.” Pahe inkha ove kulingi oumbalehi mahi wiipaa, opo waliatela kovitumino. 12 Tualeiko okupopia nokukala nga vana mavakakoyeswa novitumino viovanthu vayovoka. 13 Mokonda omunthu uhalingi okankhenda, makakoyeswa tyihalingilwa okankhenda. Okankhenda kafinda omphela. 14 Vakuatate vange, ouwa patyi otyo tyieta, inkha omunthu umwe uti una ekolelo, mahi utupu ovilinga? Okuti ekolelo olio lipondola okumuyovola? 15 Inkha omukuatate umwe ine omphange utupu etyi avala nii okulia kutuuka pala onthiki, 16 iya umwe pu onwe emupopila okuti: “Enda nombembwa; katokotelwe, kalie nawa,” mahi ehemupe etyi esukisa pala olutu lwae, ouwa patyi otyo tyieta? 17 Ngotyo, tupu nekolelo alike vala, lihena ovilinga, liankhia. 18 Mahi umwe mapopi okuti: “Ove una ekolelo, ame ndyina ovilinga. Ndekese ekolelo liove tyihena ovilinga, iya ame mandyikulekesa ekolelo liange novilinga viange.” 19 Ove utavela okuti kuna vala Huku wike? Ukahi nokulinga umwe nawa. Mahi novilulu vityitavela, nokuteketa. 20 Munthu otyova, uhanda okunoñgonoka okuti ekolelo lihena ovilinga kalisilivila? 21 Ambalaiau tate yetu kaihanenwe okuti omuviuki mokonda yovilinga etyi aava Isake omona wae komutala wovilikutila? 22 Tala okuti ekolelo liae liaundapa kumwe novilinga viae iya ekolelo liae alifuisuapo novilinga viae, 23 iya ovihonekwa viokuati: “Ambalaiau wakalele nekolelo mu Siovaa, iya mokonda yotyo atalwa okuti omuviuki,” avifuisuapo iya aihanwa okuti epanga lya Siovaa. 24 Talei okuti omunthu maihanwa okuti omuviuki mokonda yovilinga ha mokonda yekolelo vala. 25 Monkhalelo ngoyo, tupu Laabe ekunga kaihanenwe okuti omuviuki mokonda yovilinga etyi atambula nawa ovalavi iya evetumu vaye nondyila onkhuavo? 26 Tyotyili, ngetyi olutu luhena omuenyo luankhia, tupu nekolelo lihena ovilinga liankhia.