Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • mwbr20 Tyikukutu pp. 1-8
  • Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau
  • Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau (2020)
  • Onthele-kati
  • 13-19 YA ABRIL
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 31
  • “Sakoo na Lambau Valinga Omphango Yombembwa”
  • Perspicaz Vol. 2 pefo 173 § 3
  • Galeade
  • Perspicaz Vol. 3 pefo 728 § 3
  • Omutala Womulavi
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • Perspicaz Vol. 3 pefo 693 § 2
  • Ovika-huku Telafii
  • Omutala Womulavi 15/03/2013 pefo 24 § 8
  • Siovaa Eumbo Lietu
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 20-26 YA ABRIL
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 32-33
  • “Okuti Ukahi Nokulwa Opo Uyambwe?”
  • A Sentinela 15/08/2003 pefo 25 § 3
  • Okuti Ukahi Nokuovola Okukala Epanga lya Siovaa?
  • Perspicaz Vol. 1 pefo 578 § 5
  • Evongo
  • Perspicaz Vol. 2 pefo 450 § 1
  • Isilayeli
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • Omutala Womulavi 15/06/2010 pefo 22 §§ 10-11
  • Okupopia Onondaka Onongwa Tyieta Oupanga Omuwa
  • Perspicaz Vol. 1 pefo 699 § 2
  • Huku, Huku yo Isilayeli
  • Okutanga Ombimbiliya
  • 27 YA ABRIL ALO 3 YA MAIO
  • OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 34-35
  • “Ovitateka Vituka Kokukala Nomapanga Omavi”
  • A Sentinela 01/02/1997 pefo 30 § 4
  • Sikei — Epunda-umbo Lyo Mevota
  • Oñgeni Motualako Okukala Mohole ya Huku? pefo 124 § 14
  • “Tilei Ouhayo Wotyihola!”
  • A Sentinela 01/09/2009 pefo 21 §§ 1-2
  • Oityi Una Okulinga Ankho Pena Ou Wekunumanesa?
  • Ovola Olumono Lwa Huku
  • Perspicaz Vol. 1 pefo 670 § 1
  • Ndembola
  • Omutala Womulavi 2017. 12 pefo 14 §§ 1-3
  • Omapulo Ovatangi
  • Kohale okuti ankho tyesukisa okukala otyiveli opo ukale omukuaukulu wa Mesiya?
  • Okutanga Ombimbiliya
Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau (2020)
mwbr20 Tyikukutu pp. 1-8

Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau

13-19 YA ABRIL

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 31

“Sakoo na Lambau Valinga Omphango Yombembwa”

(Gênesis 31:44-46) Endyu tulinge omphango, ame no ove, omphango ikale ombangi pala onthue.” 45 Sakoo akuate emanya elitalamekesa. 46 Sakoo apopila ava velikuai navo okuti: “Kongololei omamanya!” Avakongolola omamanya avaongiya onthumbo. Konyima konthumbo oyo ngako valila.

Perspicaz Vol. 2 pefo 173 § 3

Galeade

Mokonda ankho vatetulula nawa otyitateka tyavo avalingi omphango. Sakoo akuate omamanya aongiya onthumbo apopila ava “elikuai navo” opo vaongiye omamanya. Mokutala veepakele ngomesa, ngako valila otyikulia tyomphango. Okutuka opo Lambau aluku omphangu oyo okuti “Sengale-Saaduta” mo Alamaiku. Mahi Sakoo eiluku okuti “Galeade,” ihangununa otyipuka tyike nondaka yo Alamaiku Sengale-Saaduta. Lambau ati: “Hono onthumbo ei ombangi yetu.” (Gên. 31:44-48) Onthumbo yomamanya ankho opala okukala ombangi kovanthu aveho valambela pomphangu oyo. Ongetyi tyapopia ovelesikulu 49: “Omutala Womulavi,” ankho utala okuti Sakoo na Lambau kumwe nonombunga mbavo valinga omphango yokutualako nombembwa. (Gên. 31:50-53) Pamwe ankho vapaka omamanya opo akale onombangi. — Jos. 4:4-7; 24:25-27.

(Gênesis 31:47-50) Lambau aluku omphangu oyo okuti Sengale-Saaduta, mahi Sakoo eiluku okuti Galeade. 48 Lambau ati: “Onthumbo ei yomamanya ombangi yetu.” Mokonda yotyo aiihanwa okuti Galeade, 49 Nomutala Womulavi, mokonda ngwe wati: “Siovaa etuyunge, tyina tuelikalela kokule. 50 Ankho ulinga onya ovana vange, okanepa ovakai ovakuavo tyihe ovana vange, namphila pehena omunthu utyiluete, hinangela okuti, Huku makala ombangi yetu.”

Perspicaz Vol. 3 pefo 728 § 3

Omutala Womulavi

Sakoo aongiya onthumbo yomamanya iya eiihana okuti “Galeade” (ihangununa okuti “Onthumbo Youmbangi”) “Nomutala Womulavi.” Lambau apopi okuti: “Siovaa etuyunge, tyina tuelikalela kokule.” (Gên. 31:45-49) Onthumbo oyo yomamanya ankho ivehinangelesa okuti Siovaa utyeete. Opo vafuisepo omphango yombembwa valinga.

(Gênesis 31:51-53) Lambau apopila Sakoo okuti: “Apa pena onthumbo yomamanya, iya ei omphandyi yange no ove. 52 Onthumbo ei yomamanya ombangi, iya omphandyi ei yaava oumbangi, wokuti himalambe onthumbo ei yomamanya opo nkhulinge omapita tupu himalambe omphandyi ei opo nkhulinge omapita. 53 Huku ya Ambalaiau, Huku ya Naole, Huku yo tate yavo, etukoyese.” Sakoo aane ku Una ankho Isake he atila.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Gênesis 31:19) Etyi Lambau akateta omainya onongi mbae, Lakele avakepo ovika-huku vya he.

Perspicaz Vol. 3 pefo 693 § 2

Ovika-huku Telafii

Omaovololo alingwa novanongo ko Mesopotamia no momapunda-umbo akala popepi, alekesa okuti, ovika-huku telafii ankho vilekesa okuti una unavio oe mapiñgana epingo liombunga. Ngetyi tyapopia okavai kamwe kavasiwa ko Nuzi, okukala novika-huku ovio pamwe ankho tyipondola okuavela omphitilo heivi okuenda kombonge opo apiñgane ovipuka viou anepela. Mokutala mokonda Lakele otyipuka otyo ankho utyii, otyo avakelapo ovika-huku vya he, mokonda yetyi he wayondyele Sakoo. (Tyieleka na Gên. 31:14-16.) Otyipuka otyo tyilekesa nawa omokonda yatyi Lambau ankho apinayalela nokuovola ovika-huku viae, alo alandula Sakoo. Ngwe ankho una okuenda ononthiki epandu-vali. (Gên. 31:19-30) Mahi Sakoo ankho ketyii okuti Lakele wavakapo ovika-huku. (Gên. 31:32) Tupu petupu natyike tyilekesa okuti Sakoo waovolele okuundapesa ovika-huku ovio opo apiñgane epingo liovana va Lambau. Sakoo ankho ketyii. Tupu mokutala ovika-huku vina viahanyenue-ko etyi Sakoo aholeka mombuelo yomuti omunene ovika-huku viaetelwe nombunga yae. — Gên. 35:1-4.

(Gênesis 31:41, 42) Palambale omanima 20 tunde apa ndyili meumbo liove. Nekuundapela omanima 14 mokonda yovana vove vevali ovahikuena, tupu naundapa omanima 6 mokonda yovipako viove, iya tatekulu wapilulula ofeto yange alo tyavasa mekwii. 42 Ankho Huku ya tate, Huku ya Ambalaiau Una Isake ena onthilo, kakalele na ame, tatekulu ñgeno wanthaata mankhanya. Huku wamona ononkhumbi mbange, novilinga nalinga nombili nomavoko ange, otyo ekuviyulila mongulo kongulohi.”

(1 Petulu 2:18) Ovaundapi vetavele kovahona vavo nonthilo onene, ha ku vana vala vekahi nawa, vapola pokati, mahi tupu na vana vepuiya okuhambukiswa.

Omutala Womulavi 15/03/2013 pefo 24 § 8

Siovaa Eumbo Lietu

8 Etyi Sakoo ehika ko Hala, inanthu Lambau emutambula nawa iya konyima emuavela Leya na Lakele vakale ovakai vae. Mahi, etyi palamba omuvo umwe, Lambau ahimbika okulinga onya Sakoo iya apilulula ondyambi yae alo tyavasa mekwi! (Gên. 31:41, 42) Mahi, Sakoo akoleleya atyiho otyo, mokonda ankho una onthumbi yokuti Siovaa memukuatesako. Iya Siovaa ngatyo umwe alinga. Etyi Huku emupopila opo akondoke ko Kanaa, Sakoo ankho una “ovipako ovinyingi, novaundapi ovakai novalume, nomakamelu, novimbulu.” (Gên. 30:43) Sakoo apandula unene Siovaa iya elikuambela okuti: “Ame hatokalele oluembia olunene noukuatyili wove auho walingila omuumbili wove, mokonda nayauka o Solondau nomphangoti yange vala, mahi pahe nakala no nonthanda onombali.” — Gên. 32:10.

Okutanga Ombimbiliya

(Gênesis 31:1-18) Sakoo anoñgonoka okuti ovana va Lambau vekahi nokupopia okuti: “Sakoo wapolapo ovipuka vya tate yetu, elipakela olumono olunyingi ankho lwa tate.” 2 Tyina Sakoo akati ñgaa, otyipala tya Lambau tyapiluluka. 3 Siovaa apopila Sakoo okuti: “Kondoka kotyilongo tyo voho kombunga yove, ame mandyitualako okukala no ove.” 4 Sakoo atumu vaihane Lakele na Leya ankho veli kepia, oku ankho kuli ovipako viavo, 5 evepopila okuti: “Ndyityiete okuti ho kekahi vali nokunthekula ngo kohale, mahi Huku ya tate, una ame. 6 Onwe mutyii nawa okuti, naundapela tate yenyi nononkhono mbange ambuho. 7 Tate yove wahetekelele okundyondya, apilaulula ehimbwe ondyambi yange, aloo tyavasa pekwii, mahi Huku ahayeke ndyikale vala ngotyo tyihena natyike. 8 Tyina tate yenyi ankho amati: ‘Ovipako ovinkhala ovio ondyambi yange,’ mohambo ankho mutyitwa vala ovinkhala; mahi tyina amati: ‘Ovipako ovindyandya ovio ondyambi yange,’ motyinyongo ankho mutyitwa vala ovindyandya. 9 Huku ankho upola otyunda ku ho etyiavela ame. 10 Nthiki imwe etyi ovipako vihandwa okunamatwa, nayela omaiho andyimono mondyoi ononthuei mbukahi nokunamata onondema ononkhala, nonondyandya, nomakuala. 11 Oandyu ya Huku yotyotyili aimphopila mondyoi, aiti: ‘Sakoo!’ Andyiti: ‘Ame uno.’ 12 Aiti: ‘Tala, mbambavo, ononthuei mbanamata onondema ononkhala, nonondyandya, mokonda ndyiete atyiho Lambau ekahi nokukulinga. 13 Ame Huku yoko Mbetele, kuna wapakele omphandyi olingi omulao. Pahe, tunda-po liwa-liwa pohika pano, kondoka oku watyitilwa.’” 14 Mokonda yotyo, Lakele na Leya avati: “Okuti matutyindi tyimwe meumbo lya tate? 15 Kwe ka tunonthunda-vilongo-ko? Mokonda wetulandesa, apesela onombongo ambuho afetwa. 16 Olumono aluho Huku apola ku tate, oluetu novana vetu. Ngotyo, linga atyiho Huku ekutuma.” 17 Sakoo aveleka ovana vae novakai vae komakamelu, 18 atahe ovipako viae aviho, ovipako viae ankho akalele navio ko Panda-Hala, novipuka aviho akalele navio, aende no keumbo lya tate yae Isake, ko Kanaa.

20-26 YA ABRIL

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 32-33

“Okuti Ukahi Nokulwa Opo Uyambwe?”

(Gênesis 32:24) Sakoo esala aike. Ahimbika okulwa noandyu alo ekumbi liatunda.

A Sentinela 15/08/2003 pefo 25 § 3

Okuti Ukahi Nokuovola Okukala Epanga lya Siovaa?

Mombimbiliya muna omahipululo omanyingi konthele yovanthu valingile ononkhono opo vakale omapanga a Siovaa. Umwe o Sakoo, waluile noandyu ya Huku alo kuatya. Mokonda yotyo, Sakoo alukwa okuti o Isilayeli (Waluile na Huku) mokonda ‘waluile’ ‘watuaileko,’ ‘welikuatehilile’ ‘wakoleleyile’ na Huku. Oandyu aimuyambe mokonda yononkhono alingile. — Gênesis 32:24-30, okatoi.

(Gênesis 32:25, 26) Etyi oandyu yamona okuti kafindile Sakoo, aimuvete mevongo, Sakoo atunguka. 26 Konyima aiti: “Ndyeke ndyiende, mokonda kuya nokutya.” Sakoo ati: “Himekuyeke wende, tyihandyambele.”

Perspicaz Vol. 1 pefo 578 § 5

Evongo

Evongo lya Sakoo. Etyi Sakoo ena omanima ehungi 97, waluile noandyu ya Huku otyinthiki atyiho. Watuaileko nokulwa alo yemuyamba. Tyina valwa, oandyu aimuvete mevongo, Sakoo atunguka. Okutuka opo Sakoo ateñgina. (Gên. 32:24-32; Osé. 12:2-4) Konyima yotyo Sakoo ankho uhinangela okuti ‘waluile na Huku’ [oandyu ya Huku] ngetyi tyapopia oandyu. Mahi kafindile oandyu yepondolo ya Huku. Huku wemukuatesileko okulwa noandyu opo anoñgonoke okuti tyotyili Sakoo ankho wesuka umwe nokuyambwa nae.

(Gênesis 32:27, 28) Ngotyo, oandyu aimupulu okuti: “Ovelie?” Akumbulula okuti: Ame “Sakoo.” 28 Aiti: “Kumaihanwa vali okuti Sakoo, mahi motiwa Isilayeli. Mokonda walua na Huku, novanthu, mahi wafinda.”

Perspicaz Vol. 2 pefo 450 § 1

Isilayeli

1. Enyina Huku aluka Sakoo etyi ena omanima ehungi 97. Wemuluka enyina olio kounthiki etyi ekahi nokukuata mo Samboke. Puetyi ekelivasa nomukulu wae Esau. Sakoo ehimbika okulwa noandyu. Mokonda Sakoo watuaileko okulwa, enyina liae alipilululwa atiwa o Isilayeli. Enyina olio lilekesa okuti wayambua na Huku. Opo ahinangele otyipuka otyo, omphangu oyo eiluku okuti Peniele ine Penuele. (Gên. 32:22-31; tala SAKOO N.º 1.) Konyima ko Mbetele Huku ayandyulula okuti wapilulula enyina liae. Okutuka opo alo ankhia Sakoo ankho wiihanwa okuti Isilayeli. (Gên. 35:10, 15; 50:2; 1 Crô. 1:34) Mahi, mo Mbimbiliya ovikando 2.500 ondaka Isilayeli yapopiwa, ilekesa ovana va Sakoo ngelongo. — Êx. 5:1, 2.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Gênesis 32:11) Ame ndyikuita undyovole pomaoko omukulu wange Esau, mokonda natila owoma wokuti meya okundyipaa, kumwe novo ina novana.

(Gênesis 32:13-15) Ngapo alala. Povipako viae, apolopo vimwe eviavele Esau omukulu wae, ankho tyati: 14 ovinkhombo 200 ovitwei, noviina 20, nonongi 200 onoina, nononthwei 20, 15 nomakamelu 30 ankho ena omaketa, nomaketa atyo, nonongombe 40 onoina, nononthwei 10, novimbulu 20 ovitwei, noviina 10.

Omutala Womulavi 15/06/2010 pefo 22 §§ 10-11

Okupopia Onondaka Onongwa Tyieta Oupanga Omuwa

10 Okupopia onondaka onongwa nokupopia monkhalelo yaviuka, tyikuatesako okukala noupanga omuwa. Tyotyili, okulinga ononkhono mbokupameka oupanga na vakuetu, tyipondola okutukuatesako okukala netompho ewa navo. Okulingila vakuetu ovipuka oviwa nomutima auho, nokuovola onomphitilo mbokuvekuatesako, nokuveavela ovipuka, ine okuvekonga veye meumbo lietu, tyipondola okutukuatesako okutomphola nawa navo. Otyo tyipondola alo umwe ‘okuongiya omakala ena otupia’ pomutwe womunthu. Atyimukuatesako okukala novituwa oviwa, iya atyipepuka okutetulula ovitateka. — Loma 12:20, 21.

11 Otyipuka otyo, Sakoo ankho utyii nawa. Omukulu wae Esau, wanumanene unene nae, iya Sakoo aende nkholo mokonda yowoma wokuti Esau memuipaa. Etyi palamba omanima omanyingi, Sakoo akondoka. Esau eya okuwanena nae novalume 400. Sakoo elikuambela ku Siovaa okuita ombatelo. Konyima, atumu komutwe ovipako ovinyingi pala okuavela Esau. Otyo alinga, atyitulisa omutima Esau. Etyi velivasa, ankho omutima wa Esau wapilulukale, iya ahateka ahumbakana Sakoo. — Gên. 27:41-44; 32:6, 11, 13-15; 33:4, 10.

(Gênesis 33:20) Atungu omutala wovilikutila euluku okuti, o Huku, Huku yo Isilayeli.

Perspicaz Vol. 1 pefo 699 § 2

Huku, Huku yo Isilayeli

Mokonda yetyi velivasa noandyu ya Siovaa ko Peniele, Sakoo alukwa okuti o Isilayeli. Iya etyi atomphola nombembwa nomukulu wae Esau, akala ko Sukote, konyima akakala ko Sikei. Alande ohika kovana va Hamole ngapo atunga ekaka liae. (Gên. 32:24-30; 33:1-4, 17-19) “Atungu omutala wovilikutila euluku okuti, o Huku, Huku yo Isilayeli,” ine “Huku o Huku yo Isilayeli.” (Gên. 33:20) Etyi atunga omutala wovilikutila, Sakoo walekesa okuti wetavela iya wapanda enyina alukwa na Huku. Tupu wapandula etyi Huku emuhongolela opo akondoke Kotyilongo Tyalaelwe. Onondaka Huku, Huku yo Isilayeli mbuvasiwa vala like mo Mbimbiliya.

Okutanga Ombimbiliya

(Gênesis 32:1-21) Sakoo atualako nondyila yae iya onoandyu mba Huku ambulivasi nae. 2 Etyi embumona, Sakoo ati: “Ei onthanda ya Huku!” Otyo alukila omphangu ina okuti Maanaii. 3 Sakoo atumikisa avatumwa-ndaka ku Esau komukulu wae kotyilongo tyo ko Seili, epunda-umbo lyo ko Endoo, 4 emupopila okuti: “Kapopilei tatekulu yange Esau okuti: ‘Omuundapi wove Sakoo wati: “Nakala na Lambau omanima omanyingi alo pehepano. 5 Nakala nonongombe, nomambulu, nonongi novaundapi, ndyikahi nokutuma onondaka ombu opo mbukapopilwe tatekulu yange opo ukale nonkhenda na ame.”’” 6 Pakala vala katutu ovatumwa-ndaka avakondoka ku Sakoo avati: “Ankho tuna omukulu wove Esau; ukahi nokuya nokuove kumwe novalume 400.” 7 Sakoo atili unene owoma. Ayapula ovanthu ankho enavo, no nohambo, novipako, nomakamelu. 8 Ati: “Ine Esau uluisa vamwe novipako viavo, ovakuavo mavahupu.” 9 Sakoo apopi okuti: Huku ya tate yange Ambalaiau, no ya tate yange Isake, ove Siovaa, ove ukahi nokumphopila okuti: ‘Kondoka kotyilongo tyove no kombunga yove, iya ame mandyikekutekula nawa, 10 Ame hatokalele oluembia olunene aluho noukuatyili wove auho walingila omuumbili wove, mokonda nayauka o Solondau nomphangoti yange vala, mahi pahe nakala nononthanda onombali. 11 Ame ndyikuita undyovole pomaoko omukulu wange Esau, mokonda natila owoma, wokuti meya okundyipaa, kumwe novo ina novana. 12 Iya ove wati: ‘Tyotyili mandyikutekula nawa, ombuto yove mandyikeilinga ngoluheke lukahi kelunga, luhevilwa okuvalulwa mokonda olunyingi.’” 13 Ngapo alala. Povipako viae, apolopo vimwe eviavele Esau omukulu wae, ankho tyati: 14 ovinkhombo 200 ovitwei, noviina 20, nonongi 200 onoina, nononthwei 20, 15 nomakamelu 30 ankho ena omaketa, nomaketa atyo, nonongombe 40 onoina, nononthwei 10, novimbulu 20 ovitwei, noviina 10. 16 Aavela ovaundapi vae, otyunda tyike-tyike, evepopila okuti: “Pitei komutwe, mahi otyunda tyimwe tyilikalele kokule notyikuavo.” 17 Tupu apopila omuundapi wae wotete okuti: “Ine Esau omukulu wange umuvasa emupulu: ‘Onwe muvaundapi valie, opi muenda iya ovipako evi vili komutwe wenyi ovialie?’ 18 una okupopia okuti: ‘Ovio muundapi wove Sakoo. Otyiawa ekahi nokutuma ku tatekulu yae Esau; nae ukahi nokuya konyima yetu!’” 19 Tupu apopila omuundapi wa vali no wa tatu na aveho ankho vekahi nokusinga ovipako okuti: “Tyina muamavasi Esau otyo muna okumupopila. 20 Tupu muna okuti: ‘Omuundapi wove Sakoo ukahi nokuya konyima yetu.’” Mokonda ankho usoka okuti: ‘Ankho ndyimutulisa omutima mokumutuma otyiawa tyina tuhenelimone, hamwe manthambula nawa tyina ha namemuvasi.’ 21 Otyiawa atyiende novaundapi vae komutwe, mahi ngwe alala monthanda.

27 YA ABRIL ALO 3 YA MAIO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | GÊNESIS 34-35

“Ovitateka Vituka Kokukala Nomapanga Omavi”

(Gênesis 34:1) Dinaa omona wa Leya na Sakoo, ankho uhole okukatalaila-po ovafikuena vo tyilongo.

A Sentinela 01/02/1997 pefo 30 § 4

Sikei — Epunda-umbo Lyo Mevota

Oñgeni ovakuendye vomepunda-umbo ankho vapondola okutala omuhikuena una? Tyipondola hamwe ankho wenda aike. Omona wo sekulu “emumono, iya emukuate kononkhono.” Omokonda yatyi Dinaa elipakela motyitateka ngotyo, mokualinga oupanga no va Kananeu? Okuti ankho uhanda okulinga oupanga novahikuena veti liae? Okuti ankho una onkhango ngetyi onomphange mbae vamwe ankho vekahi? Tanga ehipululo lya Gênesis iya ovola okunoñgonoka oluihamo nolukundo Sakoo na Leya vakalele nalo, mokonda yovitateka viatundilila kuetyi Dinaa ankho alinga. — Gênesis 34:1-31; 49:5-7; tupu tala A Sentinela 15 ya Junho yo 1985, pefo 32.

(Gênesis 34:2) Iya Sikei, omona wa Hamoli omu Heveu o sekulu yotyilongo otyo, wemumona nawa iya emukuate kononkhono.

Oñgeni Motualako Okukala Mohole ya Huku? pefo 124 § 14

“Tilei Ouhayo Wotyihola!”

14 Sikei walinga vala etyi ova Kanaa ankho vasoka okuti tyaviuka. Mokonda ankho uhole Dinaa, “alala nae kononkhono.” (Tanga Gênesis 34:1-4.) Otyipuka otyo, tyaetelele Dinaa ovitateka ovinene, nombunga yae aiho. — Gênesis 34:7, 25-31; Ova Galata 6:7, 8.

(Gênesis 34:7) Etyi ovana va Sakoo vetyiiva avakondoka. Omitima viavo aviihama, avanumana unene, mokonda Sikei walinga otyipuka otyivi unene mo Isilayeli, okulala nomona wa Sakoo. Otyipuka ankho tyihapondolwa okulingwa.

(Gênesis 34:25) Monthiki yatatu etyi nkhele ovalume veihamenwa, ovana vevali va Sakoo, Simeau na Levi, ovakulu va Dinaa, avakuate omitunga viavo avaende kepunda-umbo, ankho lihekahi nokuyungwa, avaipaa ovalume aveho vomepunda-umbo.

A Sentinela 01/09/2009 pefo 21 §§ 1-2

Oityi Una Okulinga Ankho Pena Ou Wekunumanesa?

Ovanthu vamwe pamwe tyina vamanumaneswa vakala nonkhongo. Mongeleka Ombimbiliya ipopia okuti etyi ovana va Sakoo veiva okuti Dinaa ondenge yavo wakuatua kononkhono na Sikei wo ko Kanaa, “omitima viavo aviihama, avanumana unene.” (Gênesis 34:1-7) Opo vakondolele otyivi ondenge yavo alingwa, ovana vevali va Sakoo avapange okuipaa Sikei no vomeumbo liae. Simeau na Levi avanyingila mepunda-umbo liova kananeu, avaipaa ovalume aveho kumwe na Sikei. — Gênesis 34:13-27.

Okuti hamwe etyi vaipaa ovalume aveho kumwe na Sikei yatetululile otyitateka? Etyi Sakoo eiva etyi ovana vae valinga eveviyula, ati: “Onwe muandyetela ovitateka, pahe mandyiyalwa novanthu vomepunda-umbo lino, . . . maveliongiya avanduisi, ame andyihanyua-ko kumwe no vomeumbo liange.” (Gênesis 34:30) Etyi ovana va Sakoo valingile katyatetululile otyitateka. Ombunga ya Sakoo pahe aikala nowoma wokuti hamwe ovanthu vomepunda-umbo ekuavo vapondola okuvelinga otyivi. Mokutala opo otyipuka otyo tyihamoneke-po, Huku otyo apopililile Sakoo opo ailukile ko Mbetele nombunga yae. — Gênesis 35:1, 5.

Ovola Olumono Lwa Huku

(Gênesis 35:8) Konyima Ndembola, omuundapi wa Lembeka, anyimi, akapakwa ko Mbetele, mombuelo yomuti. Mokonda yotyo omuti aulukwa okuti Aloo-Mbakute.

Perspicaz Vol. 1 pefo 670 § 1

Ndembola

1. Omuundapi wa Lembeka. Etyi Lembeka atunda keumbo lya he Mbetuele, opo akanepwe ko Palestina na Isake, waile na Ndembola. (Gên. 24:59) Ndembola aundapa omanima omanyingi meumbo lya Isake. Mokutala, konyima yetyi Lembeka anyima, Ndembola akakala meumbo lya Sakoo. Tupu tyafwa etyi palamba omanima 125 tunde apa Isake anepa Lembeka, Ndembola anyimi, iya apakwa momuti umwe omunene ko Mbetele. Omuti oo aulukwa okuti (Aloo-Mbakute, tyihangununa okuti “Omuti Wokuasesa Wokulila”) tyilekesa okuti ankho uholwe unene na Sakoo nombunga yae. — Gên. 35:8.

(Gênesis 35:22-26) Onthiki imwe, etyi Isilayeli akala motyilongo otyo, Lumbee alala na Mbila, omukai wa he, Isilayeli etyiivi. Ovana va Sakoo ankho vena 12. 23 Ovana va Leya ankho o Lumbee, otyiveli tya Sakoo, akulandula Simeau, Levi na Sundaa na Isakale na Sebulau. 24 Ovana va Lakele ankho o Suse na Mbesamii. 25 Ovana va Mbila, omuundapi wa Lakele, ankho o Ndaa na Nafitali. 26 Ovana va Silipa omuundapi wa Leya ankho o Ngande na Asele. Ava ovana va Sakoo, vatyitilwa ko Panda-Ala.

Omutala Womulavi 2017. 12 pefo 14 §§ 1-3

Omapulo Ovatangi

Kohale okuti ankho tyesukisa okukala otyiveli opo ukale omukuaukulu wa Mesiya?

Kohale, ankho tuanoñgonoka okuti opo omunthu akale omukuaukulu wa Mesiya wesukisa okukala otyiveli. Ngoti ankho tyelifwa netyi tyipopia omukanda Ova Hebeleu 12:16. Wapopia okuti Esau ankho ‘kapandele ovipuka vya Huku’ iya “wakumanene ouveli wae nelonga liokulia.” Ngotyo ankho tuanoñgonoka okuti etyi Sakoo alanda “ouveli” ku Esau akala omukuaukulu wa Mesiya. — Mat. 1:2, 16; Luka 3:23, 34.

Mahi, omahipululo amwe Ombimbiliya etukuatesako okunoñgonoka okuti ova Isilayeli kavesukisile okukala oviveli opo vakale ovakuaukulu va Mesiya. Tutalei onongeleka mbumwe:

Sakoo tupu ankho wiihanwa okuti o Isilayeli wali novana ovanyingi. Otyiveli tyae o Lumbee nomukai wae Leya. Mahi Sakoo ankho una omukai omukuavo Lakele. Sakoo ankho uhole vali Lakele. Iya omona wotete wa Sakoo na Lakele o Suse. Onthiki imwe Lumbee alingi otyipuka tyimwe tyapenga. Apolwa ouveli iya Susee ngae ukala otyiveli. (Gên. 29:31-35; 30:22-25; 35:22-26; 49:22-26; 1 Crô. 5:1, 2) Mahi Lumbee na Susee kavakalele ovakuaukulu va Mesiya. Mahi wali omukuaukulu wa Mesiya o Sundaa omona wae na Leya. — Gên. 49:10.

Okutanga Ombimbiliya

(Gênesis 34:1-19) Dinaa omona wa Leya na Sakoo, ankho uhole okukatalaila-po ovafikuena vo tyilongo. 2 Iya Sikei, omona wa Hamoli omu Heveu o sekulu yotyilongo otyo, wemumona nawa, iya emukuate kononkhono. 3 Ngwe apande unene Dinaa omona wa Sakoo; emuhumbu unene alo umwe otyo emupopisa. 4 Konyima, Sikei apopila Hamole tate yae okuti: “Nkhuateseko opo omuhikuena ou akale omukai wange.” 5 Etyi Sakoo eiva okuti omona wae Dinaa wakuatua kononkhono, ovana vae ankho vakalisa ovipako viae. Sakoo ati filuu alo vakondoka. 6 Konyima, Hamole he ya Sikei, aende akapopia na Sakoo. 7 Etyi ovana va Sakoo vetyiiva avakondoka. Omitima viavo aviihama, avanumana unene, mokonda Sikei walinga otyipuka otyivi unene mo Isilayeli, okulala nomona wa Sakoo. Otyipuka ankho tyihapondola okulingwa. 8 Hamole evepopila okuti: “Sikei omona wange uhanda omona wove. Mbambavo muavelae akale omukai wae 9 tuwaneke onombunga mbetu notyinepo. Tuavele ovana venyi ovahikuena, onwe amupolo ovana vetu ovahikuena. 10 Tukalei atuho, iya otyilongo etyi atyikala tyenyi. Kalei-mo amulingila-mo ovitanda iya amukalakala-mo apeho.” 11 Sikei apopila he ya Dinaa nonomphange mbae okuti: “Mphandei, mandyimuavela atyiho mamundyiti. 12 Mupondola okundyita ovipuka ovinyingi noviitika viomuhikuena. Mandyimuavela atyiho mamundyiti; ndyavelei Dinaa akale omukai wange.” 13 Ovana va Sakoo avakumbulula Hamole na Sikei monkhalelo yokuyondya mokonda ankho wakuata Dinaa omphange yavo kononkhono. 14 Avevepopila okuti: “Katupondola okutyilinga; katupondola okunepesa ondenge yetu komulume wahapitile ekuendye, mokonda otyo matyitukundisa. 15 Matukuavelae vala ankho: upitiswa ekuendye ngo onthue, tupu opitisa ekuendye ovalume aveho mukala navo. 16 Opo, matumunepesa ovahikuena vetu iya tupu atunepe ovahikuena venyi, atukala ombunga. 17 Inkha kamututavela amuhapitiswa ekuendye, matumupolo omona wetu atuende nae.” 18 Onondaka mbavo ambuhambukiswa Hamole na Sikei, omona wae. 19 Liwa-liwa alingi etyi vemuita mokonda ankho uhole unene omona wa Sakoo. Sikei ankho oe uholwe vali meumbo lya tate yae.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma