Vakuendye Kalei Tyafuapo opo Muluise Eliapu
“Manekei oviti aviho vya Huku, opo mutyivile okutualako tyapama, amuliyakulila komaliva Eliapu.” — EFÉSIOS 6:11.
1, 2. (a) Omokonda yatyi ovakuendye Ovakristau vekahi nokufinda Satanasi novilulu viae? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.) (b) Oityi matulilongesa monthele ei?
APOSTOLU Paulu waeleka Ovakristau nomafualali. Onthue tukahi movilwa iya onondyale mbetu ombotyotyili! Mahi onthue katukahi nokulwa novanthu, tukahi nokulwa na Satanasi novilulu viae. Vetyivila okulwa nawa mokonda vekahi-ale nokutyilinga mokueenda kuomanima omanyingi. Ngotyo, tyimoneka ngoti kamatutyivili okufinda ovilwa ovio, haunene inkha tuvakuendye. Okuti ovakuendye vapondola okufinda onondyale ombo mbuna epondolo? Eenga, vapondola iya vekahi-ale nokutyilinga! Omokonda yatyi? Omokonda Jeova ukahi nokuvekuatesako. Tupu, ngo mafualali alongeswa nawa, ovakuendye “vamaneka oviti aviho vya Huku” opo vakale tyafuapo pala ovilwa ovio.—Tanga Efésios 6:10-12.
2 Etyi Paulu apopia ongeleka oyo, hamwe ankho ukahi nokusoka koviti ankho viundapeswa no mafualali o Roma. (Atos 28:16) Monthele ei, matulilongesa konthele yongeleka oyo. Tupu, matulilongesa etyi ovakuendye vamwe vapopia konthele yovitateka, nouwa utundilila kokumaneka oviti Huku etuavela.
Okuti ukahi nokumaneka oviti aviho tupewa na Huku?
“EPOHA LIOTYILI”
3, 4. Oñgeni otyili tyo Mbimbiliya tyikahi ngepoha ankho livalwa nomafualali o Roma?
3 Tanga Efésios 6:14. Epoha ankho livalwa nefualali lyo Roma, ankho lina ovivela opo limuyakulile meimo, tupu ankho litoneka ondyakulilo yotyivela tyo monthulo. Tupu omapoha amwe ankho ena otyilalo tyokupaka omutunga. Tyina efualali ankho livala epoha iya elitoneka nawa, ankho lipondola okuenda nonthumbi movilwa.
Otyili tulilongesa Mondaka ya Huku tyituyakulila komalongeso omatutu
4 Ngepoha, otyili tulilongesa Mondaka ya Huku tyituyakulila komalongeso omatutu. (João 8:31, 32; 1 João 4:1) Tyina tutualako okulilongesa otyili tyikahi Mondaka ya Huku, matyitupepukila okuendela movitumino viae, ine “okuvala ondyakulilo yotyivela monthulo.” (Salmo 111:7, 8; 1 João 5:3) Tupu, tyina tunoñgonoka vali nawa otyili otyo, matutyivili okuliyakulila konondyale mbetu.—1 Pedro 3:15.
5. Omokonda yatyi apeho tuna okupopia otyili?
5 Mokonda etyi Ombimbiliya ipopia tyakolela unene kuonthue, apeho tulinga ononkhono mbokupopia otyili. Omatutu alinga onthele yoviti Satanasi aundapesa. Tupu, akalesa omapita una weepopia, nauna weetehela. (João 8:44) Ngotyo, namphila tuvakuankhali, tulinga ononkhono opo tuhakembe. (Efésios 4:25) Otyo katyapepukile. Abigail, una omanima 18, wati: “Okupopia otyili hapeho tyapepuka, haunene inkha okukemba tyipondola okukukuatesako okulityilika otyitateka tyimwe.” Ngotyo, omokonda yatyi Abigail apeho alinga ononkhono mbokupopia otyili? Wati: “Tyina ndyipopia otyili, ndyikala nomutima wasukuka komaiho a Jeova. Tupu, vo tate yange nomapanga ange vetyii okuti vapondola okundyumba onthumbi.” Victoria, una omanima 23, wati: “Tyina upopia otyili iya ukakatela muetyi utavela, ovanthu vapondola okukulinga omukuele. Mahi okulinga ngotyo tyikuetela ouwa: Uliyumba onthumbi, oupanga wove na Jeova upama iya vana vekuhole vakala nonthilo nove.” Okuti waimbuka omokonda yatyi apeho tyakolela okuvala “epoha liotyili”?
Epoha liotyili (Tala ono palagrafu 3-5)
“ONDYAKULILO YOUVIUKI MONTHULO”
6, 7. Omokonda yatyi ouviuki weelekua nondyakulilo yo monthulo?
6 Ondyakulilo efualali lyo Roma ankho livala monthulo, ankho lina ovivela viatenthekenyua nawa iya vieliseta nomuongo. Ovivela ovio ankho vitungilwa kombanda yombandwa. No komapepe ankho kuna ovivela. Tyina avala ondyakulilo oyo, pena ovipuka vimwe ankho ehevili okulinga, iya ankho una okutala apeho inkha ovivela vikahi nawa. Mahi, ondyakulilo yo monthulo ankho iyakulila omutima nononthele ononkhuavo mbolutu komitunga, no komihongo!
Onthue tutupu unongo wokuyakulila omutima wetu
7 Ovitumino vya Jeova vipondola okuelekwa nondyakulilo yo monthulo mokonda viyakulila “omutima” wetu ine onkhalelo tuatuwa. (Provérbios 4:23) Efualali ankho kalikumana ondyakulilo yalio yo monthulo yalingwa notyivela, nondyakulilo onkhuavo yahakolele. Tyelifwa notyo, onthue nalumwe matukumana ovitumino vya Jeova, netyi tusoka okuti hamwe otyo tyaviuka. Onthue tutupu ounongo wokuyakulila omutima wetu. (Provérbios 3:5, 6) Otyo apeho tuna okutalela nawa inkha “ondyakulilo yetu yo monthulo” itualako okuyakulila omutima wetu.
8. Omokonda yatyi tuna okutavela ovitumino vya Jeova?
8 Okuti pamwe ove ulitehelela okuti ovitumino vya Jeova vikupola eyovo liove ine vikutyilika okulinga ovipuka uhanda? Daniel, una omanima 21, wati: “Ovalongesi vange naava tulongeswa navo kosikola, ankho vandinga omukuele mokonda yokuendela movitumino vya Jeova. Mokonda yotyo, andyikala tyiheliyumbu onthumbi iya andyisoyo.” Mahi, pahe oñgeni elitehelela? Wati: “Pahe naimbuka ouwa utundilila kokuendela movitumino vya Jeova. Vamwe ‘pomapanga’ ange avahimbika okupuena; iya ovakuavo avayekepo okuenda kosikola. Tyikalesa omapita okutala oñgeni omuenyo wavo ukahi. Ovitumino vya Jeova tyotyili vituyakulila umwe.” Madison, una omanima 15, wati: “Ndyilinga ononkhono ononene opo ndyiendele movitumino vya Jeova, iya anahalingi etyi ovanthu veti liange vasoka okuti otyo tyaviuka.” Ngotyo, oityi ehole okulinga? Wati: “Ame ndyiovola okuhinangela okuti natyinda enyina lya Jeova iya omahongiliyo oo, onkhalelo Satanasi aundapesa opo ndyilinge ovipuka viapenga. Tyina nehetavela okuhongiliyua, ndyilitehelela vali nawa”.
Ondyakulilo youviuki monthulo (Tala ono palagrafu 6-8)
“OKUVALA ONONKHAKU MBO NONDAKA ONONGWA MBOMBEMBWA”
9-11. (a) Oityi tyilekesa ononkhaku Ovakristau vena okuvala? (b) Oityi tyipondola okutukuatesako okuivisa nonthumbi?
9 Tanga Efésios 6:15. Efualali lyo Roma, ankho kalipondola okuenda movilwa tyihavalele ononkhaku. Ononkhaku ombo ankho mbulingwa nombandwa, ngotyo ankho mbakola unene. Mokonda ononkhaku mbukahi nawa, efualali ankho lipondola okuenda nonthumbi yokuti kamalitoko.
10 Ngetyi ononkhaku mbefualali lyo Roma ankho mbulikuatesako okufinda ovilwa, ononkhaku tuvala mbutukuatesako “okuivisa onondaka onongwa mbombembwa.” (Isaías 52:7; Romanos 10:15) Mahi, pamwe tyesukisa okukola omutima tyina tuivisa. Bo, una omanima 20, wati: “Ame ankho ndyina owoma wokuivisa ku vana tulongeswa navo. Ankho tyinkhisa ohonyi. Hityii omokonda yatyi ankho ndyisokela ngotyo. Pahe ndyina ehambu liokuava oumbangi kovanthu veti liange.”
11 Ovakuendye ovanyingi Ovakristau, vapopia okuti vaivisa tyihena owoma tyina velipongiya nawa. Oityi upondola okulinga opo ulipongiye nawa? Julia, una omanima 16, wati: “Ame ndyityinda omikanda kosikola iya andyitehelela nawa tyina vana tulongeswa navo vapopia etyi vasoka, netyi vetavela. Konyima, andyisoko kovipuka vipondola okuvekuatesako. Tyina ndyilipongiya nawa, ndyityivila okuvepopila etyi tyipondola okuvekuatesako.” Makenzie, una omanima 23, wati: “Inkha ukala omunthu omuwa navo iya ovetehelela nawa, moimbuka ovitateka ovanthu veti liove valambela. Ame ndyilinga atyiho opo ndyitange ononthele ambuho mbupopia konthele yovakuendye. Mokulinga ngotyo, ndyipondola okuvelekesa o testu mo Mbimbiliya ine onthele imwe mo jw.org ipondola okuvekuatesako.” Okulipongiya nawa opo wivise, tyikahi ngokuvala “ononkhaku” mbekufwa nawa.
Okuvala ononkhaku (Tala ono palagrafu 9-11)
“ONDYAKULILO ONENE YEKOLELO”
12, 13. ‘Pomihongo’ vya Satanasi, vimwe ovipi?
12 Tanga Efésios 6:16. Efualali lyo Roma ankho lityinda ondyakulilo onene. Ondyakulilo oyo, ankho iyakulila efualali komitunga, nokomihongo, okuhimbikila komapepe alo konongolo.
13 “Omihongo” patyi Satanasi apondola okukuyumba? Hamwe omatutu konthele ya Jeova. Satanasi uhanda usoke okuti Jeova kekuhole iya petupu omunthu nawike wesuka nove. Ida, una omanima 19, wati: “Ame ankho ndyilitehelela okuti Jeova kesukile naame iya kahande ndyikale Epanga liae.” Oityi ehole okulinga tyina elitehelela ngotyo? Wati: “Omaliongiyo ankhuatesako okupameka ekolelo liange. Ankho ndyitupu otyituwa tyokuava omakumbululo, mokonda ndyisoka okuti nawike uhanda okutehelela etyi mandyipopi. Pahe, ndyipongiya nawa omaliongiyo iya ndyilinga ononkhono mbokuava omakumbululo evali ine etatu. Otyo katyapepukile, mahi ndyilitehelela nawa tyina ndyityilinga. Tupu, ovakuatate no nomphange vamphameka unene. Apeho ndyitunda komaliongiyo nonthumbi yokuti Jeova unthyole.”
14. Oityi tulilongesila kongeleka ya Ida?
14 Ondyakulilo yefualali kaipiluluka. Mahi ngetyi tuamona mongeleka ya Ida, ekolelo lietu kalikahi ngondyakulilo oyo. Ekolelo lietu lipondola okukula ine okuhekulu, tupu lipondola okupama ine okuhapame. Onthue muene tuna okuholovona. (Mateus 14:31; 2 Tessalonicenses 1:3) Opo “ondyakulilo onene yekolelo” itukuateseko, tuna okutulako okuikulisa, nokuipameka!
Ondyakulilo onene yekolelo (Tala ono palagrafu 12-14)
“OKAPASETE KEYOVO”
15, 16. Oñgeni ekevelelo lietu likahi ngo kapasete?
15 Tanga Efésios 6:17. Efualali lyo Roma, ankho livala okapasete opo liyakulile omutwe, nomunyino, notyipala tyae. Ovikapasete vimwe ankho vina otyikuatelo, ankho tyikuatesako efualali okuketyinda peke.
16 Ngetyi okapasete ankho kayakulila omutwe wefualali, “ekevelelo” lietu liyakulila omalusoke etu. (1 Tessalonicenses 5:8; Provérbios 3:21) Ekevelelo litukuatesako okusoka unene komilao vya Huku, atuhasoyo tyina tuamakala novitateka. (Salmo 27:1, 14; Atos 24:15) Mahi, inkha tuhanda ekevelelo lietu litukuateseko, tuna okulipameka. Tuna okuvala “okapasete” ketu komutwe, atuheketyindi vala peke!
17, 18. (a) Oñgeni Satanasi apondola okutuhindila okululamo okapasete ketu? (b) Oñgeni tupondola okulekesa okuti katuhande okuyondyua na Satanasi?
17 Oñgeni Satanasi etuhongiliya okululamo okapasete ketu? Soka oñgeni ahetekelele okuhongiliya Jesus. Satanasi ankho utyii okuti Jesus ha matumina ovanthu. Mahi, tete ankho una okumoneswa ononkhumbi, nokuipawa. Konyima, ankho una okukevela omuvo Jeova aholovona opo akale Ohamba. Ngotyo, Satanasi emuavela omphitilo yokukala omutumini. Satanasi apopila Jesus okuti inkha umufenda, makala omutumini wouye auho, tyihakevelela vali omuvo omunyingi. (Lucas 4:5-7) Tupu, Satanasi utyii okuti Jeova walaa okutuavela ovipuka oviwa mouye omupe. Mahi nkhele tuna okukevelela alo omilao ovio vifuisuapo, iya putyina tukevelela tupondola okukala novitateka ovinyingi. Moluotyo, Satanasi utuavela omphitilo yokukala nomuenyo ukahi nawa pahetyino. Uhanda tupake pomphangu yotete omalumono iya Ouhamba wa Huku atuupake pomhangu ya vali.—Mateus 6:31-33.
18 Ovakuendye ovanyingi Ovakristau kavekahi nokutavela okuyondyua na Satanasi. Mongeleka, Kiana, una omanima 20, wati: “Ndyityii okuti Ouhamba wa Huku oo vala maukamanako ovitateka vietu aviho.” Oñgeni ekevelelo lya Kiana likalesa omalusoke ae, nonkhalelo atyinda omuenyo wae? Otyo tyimukuatesako okuhinangela okuti ovipuka aviho viouye uno mavipu. Kiana kekahi nokulinga ononkhono opo akale novilinga viankhimana mouye uno, mahi ukahi nokuundapesa omuvo no nonkhono mbae movilinga vya Jeova.
Okapasete keyovo (Tala ono palagrafu 15-18)
ONDAKA YA HUKU, “OMUTUNGA WOSPILITU”
19, 20. Oñgeni tupondola okukala vali ovanongo mokuundapesa Ondaka ya Huku?
19 Omafualali o Roma, ankho aundapesa omutunga omulale. Omafualali oo, ankho ovanongo mokuundapesa omutunga mokonda ankho velilongesa ononthiki ambuho.
20 Apostolu Paulu wapopia okuti Ondaka ya Huku ikahi ngo mutunga iya Jeova wetuavela otyiti otyo. Mahi onthue tuna okulilongesa okuundapesa otyiti otyo nounongo opo tuyakulile ekolelo lietu, nokuviukisa onkhalelo tusoka. (2 Coríntios 10:4, 5; 2 Timóteo 2:15) Oñgeni upondola okukala vali omunongo? Sebastian, una omanima 21, wati: “Tyina ndyitanga Ombimbiliya, ndyihoneka o versikulu ike ya kese kapitulu. Ndyikahi nokulinga omutete wono versikulu ndyihole vali.” Otyo tyimukuatesako okunoñgonoka vali nawa onkhalelo Jeova asoka. Daniel wayawisako okuti: “Tyina ndyitanga Ombimbiliya, ndyipolapo onoversikulu ndyisoka okuti mbupondola okukuatesako ovanthu ndyivasa movilinga viokuivisa. Naimbuka okuti ovanthu vatehelela nawa tyina vatala okuti uhole Ombimbiliya iya ukahi nokulinga ononkhono opo uvekuateseko.”
Omutunga wospilitu (Tala ono palagrafu 19-20)
21. Omokonda yatyi tuhapondola okutila owoma Satanasi novilulu?
21 Ngetyi tuamona monongeleka mbo vakuendye tuelilongesa monthele ei, onthue katuesukisile okutila owoma Satanasi novilulu. Namphila vena epondolo, mahi Jeova una vali epondolo kuvo. Tupu, Satanasi novilulu kamavakakalako apeho. Mavakapakwa mokaleya, tyihena vali epondolo liokuhongiliya ovanthu Momanima Ovityita Ekwi mokueenda Kuoutumini wa Kristu iya konyima avahanyua-ko apeho. (Apocalipse 20:1-3, 7-10) Onthue twii nawa ondyale yetu, nomaliva yuundapesa iya netyi ihanda okulinga. Nekuateso lya Jeova, tupondola okufinda Satanasi!