Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • bt okap. 7 pp. 58-66
  • Okupopia “Oviwa Ovipe Viayemba ku Sesusi”

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Okupopia “Oviwa Ovipe Viayemba ku Sesusi”
  • ‘Ava Oumbangi Waoya’ Wayemba Kouhamba wa Huku
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • ‘Velihandaukile’ (Ovilinga 8:4-8)
  • “Naame Mphei Oluvai Olo” (Ovilinga 8:9-25)
  • “Otyo Uli Nokutanga Wetyinoñgonoka?” (Ovilinga 8:26-40)
  • Okuti Ankho Utyii-ale?
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2024
  • Endeka Nawa Etompho
    Humba Ovanthu—Velongesa Valinge Ovalongwa
  • “Tyeendele Omu Siovaa Ahandela”
    ‘Ava Oumbangi Waoya’ Wayemba Kouhamba wa Huku
‘Ava Oumbangi Waoya’ Wayemba Kouhamba wa Huku
bt okap. 7 pp. 58-66

OKAPITULU 7

Okupopia “Oviwa Ovipe Viayemba ku Sesusi”

Filipi wali omwivisi uta ombili ovilinga vya Huku

Okapitulu aka kapolwa momukanda Ovilinga 8:4-40

1, 2. Etyi ovanthu vahandele okunyimako oviwa ovipe, otyo tyaetele-tyi?

OVANTHU va Huku avahimbika okumoneswa ononkhumbi. Saulu “ahimbika okuhanya ewaneno.” Onondaka ombo mbulekesa okuti ankho uvelinga unene onya. (Ovil. 8:3) Ovalanduli va Sesusi avahimbika okwenda-nkholo, ovanthu ovanyingi tyipondola avasoko okuti Saulu metyivili okutalameka ovilinga viavo. Mahi etyi veliyandyana no movilongo ovikwavo, apamoneka otyipuka tyimwe ankho vahakevelela. Oityi tyamonekelepo?

2 Vana vokwataulilile kovilongo ovikwavo, etyi vehika-ko, avahimbika okwivisa “oviwa ovipe viondaka” kovilongo oko vatilila. (Ovil. 8:4) Soka etyi vamoneswa ononkhumbi atyehevetyiki okwivisa oviwa ovipe, mahi otyo atyivekwatesako okuviyandyanesa! Etyi ovalanduli va Sesusi vayandyaneswa, tyevekwatesileko unene okuyandyanesa oviwa ovipe, opo vihike kovilongo viokokule, ngwe ankho hatyoko vokuveyele vahanda. Ngeetyi matulilongesa, noonthwe tyihole umwe okutumonekela.

‘Velihandaukile’ (Ovilinga 8:4-8)

3. (a) Filipi ankho olie? (b) Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi voko Samaliya nkhele ankho kaveneive oviwa ovipe? Oityi Sesusi apopile okuti ankho matyilingwa motyilongo otyo?

3 Umwe povanthu vokwayandyanesilwe o Filipi.a (Ovil. 8:4; tala okakasa kati: “Filipi ‘Omwivisi.’”) Watililile ko Samaliya. Ovanthu ovanyingi vakala ko Samaliya ankho kaveneive oviwa ovipe Viouhamba, mokonda Sesusi wapopilile ovalongwa vae okuti: “Mwahanyingilei mepunda-umbo nalike liova Samaliya; viukei vala konongi mbokwavomba, onongi mbeumbo lya Isilayeli.” (Mat. 10:5, 6) Sesusi ankho utyii okuti nthiki imwe ova Samaliya mavakalongesiwa oviwa ovipe, mokonda etyi nkhele eheneende keulu wapopile okuti: “Mamukalinga onombangi mbange mo Selusalei no mo Sundeya no mo Samaliya, amwii atee konohika mbokokule-kule kombanda yohi.” — Ovil. 1:8.

4. Etyi Filipi apopila ova Samaliya Ondaka ya Huku, vakalele ñgeni, ya mokutala oityi tyevekwatesileko?

4 Filipi wetyimwene okuti otyilongo tyo Samaliya epia liayela, liakamba vala okuteywa. (Swau 4:35) Onondaka mbae ankho mbafwa okahi moluhandya ku vana vokukala mo Samaliya, ya ankho kambupwiya okumbunoñgonoka. Ova Sundaa ankho kavelivili nova Samaliya, ankho vevetomba. Mahi ova Samaliya avanoñgonoka okuti oviwa ovipe vipopilwa ovanthu vatyo aveho, ngwe ova Faliseu ankho hangotyo-ko vasoka. Etyi Filipi aivisile oviwa ovipe kova Samaliya aveho tyehena okapungulula, walekesa umwe okuti ankho welikalela kovanthu vana ankho vatomba ova Samaliya. Otyo ovanthu ovanyingi-nyingi vomo Samaliya ‘vatehelelele umwe nawa Filipi.’ — Ovil. 8:6.

5-7. Popia onongeleka mbulekesa okuti ovanthu va Huku okutaula movilongo viavo, tyikwatesako vala okuyandyanesa oviwa ovipe.

5 Mononthiki mbuno, ngeetyi tyalingilwe potyita tyo tete, okumonesa ononkhumbi ovanthu va Huku katyitalameka ovilinga viokwivisa. Tyimoneka umwe nawa okuti tyina ovanthu va Huku vamoneswa ononkhumbi na tyina vataulila kovilongo ovikwavo, otyo tyihole umwe vala okuyandyanesa oviwa ovipe kovanthu vakala kovilongo oko. Mongeleka, Movilwa Vya Vali Viouye Auho, Onombangi mba Siovaa vaavele oumbangi kovanthu ovanyingi movipembe viononkhwatwa ko Alemanha. Omukulu umwe omu Sundaa wanoñgonokele Onombangi mba Siovaa movipembe omo wati: “Ovipuka Onombangi mba Siovaa ankho valinga, viankhalesa nonthumbi yokuti valinga umwe etyi Ombimbiliya ipopia. Pahe naame andyikala umwe Ombangi ya Siovaa.”

6 Na vana umwe ankho vamonesa ononkhumbi Onombangi, vapelwe oumbangi, avetavela umwe. Umwe Ombangi ya Siovaa utiwa o Franz Desch watwailwe kotyipembe tyononkhwatwa tyoko Gusen ko Austria, etyivili okulongesa Ombimbiliya omunthu umwe ankho opulisa. Pahe soka oñgeni vakalele etyi nthiki imwe velivasile motyonge tyo Nombangi mba Siovaa mahi pahe aveho ankho Onombangi!

7 Tupu, otyo tyamonekele-po etyi Onombangi mba Siovaa vamoneswa ononkhumbi, avataulila kotyilongo otyikwavo. Momanima 1970, Onombangi mba Siovaa vataulile ko Malawi aveya no mo Moçambique. Etyi vehika ko Moçambique avahimbika okulongesa ovanthu ovanyingi Ombimbiliya. Atee umwe etyi Onombangi ko Moçambique vahimbika okumoneswa ononkhumbi, nongootyo ovilinga viokwivisa aviahatalama. Omukulu umwe Ombangi utiwa o Francisco Coana wapopia okuti: “Vamwe pwoonthwe twapakelwe movikaleya mokonda vala yokwivisa. Mahi etyi twamona ovanthu ovanyingi veli nokutavela oviwa ovipe Viouhamba, atumono okuti Huku ankho ukahi nokutukwatesako, ngeetyi akwatesileko vakwetu vo potyita tyo tete.”

8. Oñgeni oluhepo novitateka ovikwavo vali vihole okukwatesako okuyandyanesa oviwa ovipe?

8 Okuyelwe hatyoko vala tyikwatesako okuyandyanesa oviwa ovipe movilongo ovinyingi. Momanima ano, ovanthu ovanyingi vekahi nokutaulila kovilongo ovikwavo mokonda yondyala, noluhepo, novitateka ovikwavo vali. Mahi etyi vehika oko, aveivi oviwa ovipe Viouhamba. Vamwe vataulile movilongo viavo mokonda yovilwa noluhepo, kovilongo oko vaya nako, avahimbika okulongesiwa Ombimbiliya. Mokonda ankho kuna ovanthu vapopia omalaka elikalaila, Onombangi vakala movilongo omo, avahimbika okwivisa kovanthu ovo. Okuti noove apa ukala ulinga ononkhono mbokulongesa oviwa ovipe kovanthu ‘vovilongo aviho, vomihoko aviho, vomalaka aeho’? — Ehol. 7:9.

“Naame Mphei Oluvai Olo” (Ovilinga 8:9-25)

Omutali Simau wakwata otyipapo tyonombongo opo afete. O Petulu ukahi nokuyambeka omavoko komunthu umwe wakala omulongwa wa Kilisitu, konyima yavo kumonekela omulongwa omukwavo wa Kilisitu ukahi nokuhakula omukainthu umwe, ya ovanthu veli-po vahambukwa.

“Simau okumona ovanthu veli nokutambula omphepo ikola tyina vayambekwa omavoko novatumwa, evepe onombongo.” — Ovilinga 8:18

9. Simau ankho olie? Oityi tyemufwenekele ku Filipi?

9 Etyi Filipi eli mo Samaliya, walingile ovipuka ovinyingi vihuvisa. Mongeleka, wahakulile ovilema, tupu wataatele ovilulu movanthu. (Ovil. 8:6-8) Omulume umwe wahuvile unene etyi amona ovipuka vihuvisa Filipi ankho eli nokulinga. Omulume watyo oo utiwa o Simau, ankho otyitapi otyinene, ovanthu valinga onthilo. Atee umwe ankho vapopia okuti: “Omulume ou Omaelema a Huku, aa vati Omaelema Omanene.” Mahi pahe Simau ankho ombangi yomaelema omanene a Huku. Wamwene ovipuka ovinene Filipi ankho eli nokulinga, pahe Simau akala omulongwa wa Sesusi. (Ovil. 8:9-13) Mahi Simau alingi otyipuka tyimwe tyehekahi nawa. Oityi alingile?

10. (a) Oityi ovo Petulu na Swau valingile mo Samaliya? (b) Etyi Simau amona ovo Petulu na Swau vayambeka omavoko kovanthu otyo vatambula omphepo ikola, alingi ñgeni?

10 Etyi ovatumwa veiva okuti ovanthu ovanyingi ko Samaliya veli nokutavela Ondaka ya Huku, avatumu-ko ovo Petulu na Swau. (Tala okakasa kati: “Petulu Uundapa ‘Nonosapi Mbouhamba’” pefo 62.) Ovo Petulu na Swau etyi vehika oko, avayambeka omavoko kovalongwa ovape, ovalongwa ovo avatambula ononkhono mba Huku.b Etyi Simau amona otyipuka otyo, atyimuhuvisa unene, apopila ovatumwa ati: “Naame mphei oluvai olo, naame tyitie tyina namayambeka okuvoko komunthu, atambula omphepo ikola.” Mokonda ankho Simau wahanda okukala nelao olio, aave umwe onombongo! — Ovil. 8:14-19.

11. Petulu wapopilile Simau alinge-tyi? Simau akala ñgeni?

11 Petulu eheliseta-seta vali, apopila umwe Simau okuti: “Onombongo mbove kankhie nambo, wati hamwe otyali tya Huku tyilandwa nombongo? Ove apa wati vala ohena-po, ohapolo-po, mokonda omutima wove kawaviukile komaiho a Huku.” Petulu apopila Simau elivele, elikwambele ku Huku emwevele, ati: “Livondela ku Siovaa, omalusoko eli momutima wove omavi, hamwe tyitavela weevelwa.” Simau hakuti ankho omunthu ondingavivi, ankho wahanda umwe okulinga etyi tyaviuka. Mahi omutima wae aumutwala kokulinga ovivi, pahe apopila ovatumwa ati: “Ndyitilei-ko-vo ku Siovaa opo ovipuka ovio wapopia vieheye no kwaame.” — Ovil. 8:20-24.

12. Oñgeni etyi tyalingile Simau tyakaka unene movikapela?

12 Otyipuka otyo tyokufeta onombongo opo ovanthu vakale novilinga ovinene, haunene movikapela, momalaka amwe ovanthu vena omu vetyitumbulila, mahi ondaka yatyo vatumbula yatuka kweetyi tyalingile Simau. Otyipuka otyo movikapela tyakaka unene. Omukanda umwe utiwa o Encyclopædia Britannica wo 1878 wapopia okuti: “Ine ulilongesa umwe nawa oñgeni tyikoywa ono Papa, motyimono okuti pokukoya omunthu watyo, navo vafeta onombongo ngeetyi tyalingile Simau. Tyina valinga otyipuka otyo, nii vala kavetyiholeka-le vali.”

13. Ovipuka patyi ovanthu va Huku vahapondola okulinga?

13 Ovanthu va Huku kavapondola okulinga ngeetyi tyalingile Simau tyina vahanda okukala novilinga mewaneno. Kavapondola okuhilivika unene omukulu wewaneno, oo omutalelipo womawaneno aa okuveavela oupuka umwe opo vapewe otyilinga mewaneno. Tupu ovakulu vewaneno vena okulunguka vahaavele vala omunthu ovilinga mewaneno mokonda vala una-tyo. Ankho valinga ovipuka ovio viehekahi nawa, ngootyo mavalingi ngeetyi tyalingile Simau. Ovanthu va Huku aveho vena okulipaka koututu, avayeke ononkhono mba Huku mbuvekoye vapewe ovilinga mewaneno. (Luka 9:48) Meongano lya Huku mutupu omphangu ya vana ‘veliovolela omunkhima.’ — Omih. 25:27.

PETULU UUNDAPA ‘NONOSAPI MBOUHAMBA’

Sesusi wapopilile Petulu okuti: “Ame ndyikekupa onosapi Mbouhamba wo keulu.” (Mat. 16:19) Oityi Sesusi ankho ahanda okupopia? Sesusi mokwapopia “onosapi,” ankho wahanda okupopia okuti Petulu maikula ombundi opo ovanthu vomihoko vielikalaila vanyingile Mouhamba wa Huku. Onalupi Petulu aundapa nonosapi Mbouhamba?

  • Petulu waundapa nosapi yo tete mo Pendekosite yenima 33, etyi apopilile ova Sundaa naava veheva Sundaa okuti livelei amumbatisalwa. Ovanthu vekehika pono mili ononthatu avelivele umwe, avambatisalwa avakala onomphinga Mbouhamba wa Huku. — Ovil. 2:1-41.

  • Osapi ya vali Petulu waundapa nayo etyi Sitevau aipawa. Pomuvo opo, ovo Petulu na Swau vayambekele omavoko kovanthu voko Samaliya ankho vambatisalwa pahe, avatambula omphepo ikola. — Ovil. 8:14-17.

  • Osapi ya tatu Petulu waundapa nayo menima 36. Menima liatyo olio, Petulu wakwatesileko ava vehe va Sundaa vahapitile ekwendye okukala nomphitilo yokukakala keulu na Sesusi. Otyo tyaendapo etyi Petulu apa oumbangi Koloneliu, omunthu wo tete wahaile ekwendye okukala omulanduli wa Kilisitu. — Ovil. 10:1-48.

“Otyo Uli Nokutanga Wetyinoñgonoka?” (Ovilinga 8:26-40)

14, 15. (a) Omu Etiopia ankho olie, ya oñgeni elivasa na Filipi? (b) Oñgeni omu Etiopia akala etyi vatomphola na Filipi, okuti wambatisalelwe vala tyahasokele? (Tala okatoi.)

14 Oandyu ya Siovaa aipopila Filipi ende no ketapalo litundilila ko Selusalei lienda no ko Ngasa. Ine Filipi welipulile otyityi akalinga-ko, wetyinoñgonokele vala pweetyi avasa omulume umwe omu Etiopia uya nokutanga ombwingwa yomuuli Isaiya. (Tala okakasa kati: “Okuti Omu Etiopia Ankho Watukanwa Umwe?”) Ononkhono mba Siovaa ambupopila Filipi ende kokalosa komulume oo. Etyi Filipi ehika pomulume una, emupulu okuti: “Otyo uli nokutanga wetyinoñgonoka?” Omu Etiopia akumbulula okuti: “Pahe, mandyinoñgonoka ñgeni nehena-vo ou undongesa?” — Ovil. 8:26-31.

15 Omu Etiopia aihana Filipi alonde kokalosa kae. Mokutala, etompho vakalele nalio lievehambukisilwe unene. Omu Etiopia, mokweenda kwomanima omanyingi ankho kei ongi yapopiwa momukanda wa Isaiya. (Isa. 53:1-12) Tyina pahe veli nokweenda, Filipi ahangununina nawa omu Etiopia okuti eulo olio liafwisapo mu Sesusi Kilisitu. Ngeetyi tyalingile vana vokwambatisalelwe mo Pendekosite menima 33, omu Etiopia pahe ankho wii-ale nawa Ondaka ya Huku, anoñgonoka etyi ena okulinga. Apopila Filipi ati: “Tala! Omeva oyaa; oityi vali tyinthyilika nahambatisalelwa?” Kapasetele-ale, Filipi ambatisala omulume oo!c (Tala okakasa kati: “Okumbatisalelwa ‘Momaande’” pefo 64.) Etyi Filipi ambatisala omu Etiopia, apewa vali otyilinga otyikwavo, ai noko Asindonde, oku akaivisa oviwa ovipe. — Ovil. 8:32-40.

OKUTI OMU ETIOPIA ANKHO WATUKANWA UMWE

Ondaka yo Ngeleku eu·noú·khos, yapitiywa okuti “omunthu watukanwa,” pamwe ipopia umwe omunthu watukanwa wahakala novana, tupu pamwe ipopia vala omunene wo mombala. Mokutala, ovanthu ankho vokuyunga ovakai vohamba ankho vatukanwa umwe, mahi vokwaava okunwa kwohamba, no vokuyunga olumono lwohamba, ankho kavesukisa okutukanwa. Omulume woko Etiopia ou Filipi ambatisalele tyipondola ankho katukanenwe mokonda oe uyunga olumono lwohamba. Ngwe ankho ukahi vala ngovokwakalela komutwe vokuundapa mongalandya.

Omulume woko Etiopia ankho hamu Sundaa, mahi ankho ufenda Siovaa. Tupopia ngootyo, mokonda watiwa ankho utundilila ko Selusalei, akafendele Siovaa. (Ovil. 8:27) Otyo tupopila okuti omulume una woko Etiopia ankho katukanenwe, mokonda Ovitumino Viapelwe Mwisesi vipopia okuti omunthu wokwatukanwa kapondola okukala pova Isilayeli. — Epal. 23:1.

OKUMBATISALELWA ‘MOMAANDE’

Ovalanduli va Kilisitu vambatisalwa ñgeni? Ovanthu vamwe vapopia okuti tyina omunthu ambatisalwa, una okutilwa omaande pombalanganga. Mahi, omulume una woko Etiopia hatyoko ambatisalelwe ngootyo. Ombimbiliya ipopia okuti: “Atyiti na Filipi nomulume oo, avalauka no pomaande, Filipi emumbatisala.” (Ovil. 8:36, 38) Ine pokwemumbatisala wemutilile vala omaande pombalanganga, opo ñgeno ankho kavesukisile vali okulauka atee pomaande. Ine okumbatisalwa okutilwa vala omaande pombalanganga, opo nomaande vala eli monthenda ñgeno atuuka. Mokonda omulume una ankho uli nokulinga oungendi okukwata ‘moluhandya,’ tyipondola ankho watyinda omaande okunwa. — Ovil. 8:26.

Omukanda umwe wahonekwa novakulu vatiwa ovo Liddell na Scott, wapopia okuti ondaka yo Ngeleku ba·ptiʹzo, mwatuka ondaka “okumbatisala,” ipopia “okunyingiywa onthwitwi momaande.” Etyi Ombimbiliya ipopia tyelifwa umwe neetyi tyapopia omukanda oo. Omukanda wa Swau 3:23 upopia okuti Swau “ankho uli nokumbatisalela ko Enoo, konthele ko Salii, ankho kuna omaande omanyingi.” Tupu, Ombimbiliya ipopia okuti etyi Sesusi ambatisalwa, “pokwatunda momeva, [Sesusi] amono eulu liaikuka.” (Malu. 1:9, 10) Otyo ovalanduli va Kilisitu vatila tyina vambatisalwa, vanyingiywa umwe olutu aluho momaande.

16, 17. Otyilinga patyi hono onoandyu mbuna-tyo movilinga viokwivisa?

16 Onombangi mba Siovaa hono, navo vaundapa motyilinga tyokwivisa ngeetyi tyalingile Filipi. Ononthiki ambuho vaivisa, tyilinge tyina veli movilinga viokwivisa, tyilinge tyina veli moungendi. Pamwe tyina veli movilinga viokwivisa avavasi omunthu wesuka notyili, hakuti vala velihaka-mo. Otyo katyituhuvisa mokonda Ombimbiliya yapopia-le okuti, onoandyu mbutuhongolela movilinga viokwivisa. Tuvasa ovanthu “vovilongo aviho, vomihoko aviho, vomalaka aeho.” (Ehol. 14:6) Etyi onoandyu mbuna nokulinga movilinga viokwivisa tyikahi nokufwisapo etyi Sesusi apopile. Etyi Sesusi apopia onthengele-popia yevu notiluku, apopi okuti “ovateyi onoandyu.” Tupu Sesusi wapopia okuti onoandyu mambupolo “Mouhamba wae ovipuka aviho vipundukisa, novanthu vakalela vala okulinga ovivi.” (Mat. 13:37-41) Onoandyu mbukwatesako aveho vana Siovaa ahanda veye meongano liae. Ovanthu ovo tyati ovo vana mavakatumina na Sesusi keulu, ‘novanthu ovanyingi-nyingi,’ “onongi ononkhwavo.” — Ehol. 7:9; Swau 6:44, 65; 10:16.

17 Otyo tyihole okumoneka mokonda movilinga viokwivisa tuhole umwe okuvasa ovanthu, avati ankho tuna nokulikwambela opo Huku etukwateseko. Nkhele soka kotyipuka tyimwe tyaendele novaivisi vevali ankho veli nokwivisa nokana kamwe okatutu. Etyi ovaivisi ovo vevali pahe ankho vahanda okupetuka, okamona vena-ko akati mankhatotola vali pondywo onkhwavo. Omona oo, akatotola pondywo ngopo aike. Etyi vamona omukai umwe omukulu waikula pombundi, navo avafwenepo vapopie nae. Tyevehuvisa unene otyetyi omukai una vavasa evepopila okuti ankho ukahi nokulikwambela opo Huku atume omunthu umwe emukwateseko anoñgonoke Ombimbiliya. Omukai oo etavela okulongeswa Ombimbiliya!

Ovalinepi veli movilinga viokwivisa, vatotola pondywo yomunthu ukahi nokulikwambela.

“Huku yange, tuma-vo omunthu ankhwateseko”

18. Omokonda yatyi hatyiwa-ko okusoka okuti tutupu-ale etyi tuli nokulinga movilinga viokwivisa?

18 Mokonda noove una otyilinga tyokwivisa, una elao enene liokuundapela kumwe nonoandyu motyilinga tyokwivisa tyina nokulingwa ouye auho. Wahasoke okuti utupu-ale etyi uli nokulinga movilinga viokwivisa. Ine ulikwatehila motyilinga etyi tyokwivisa, mokala nehambu tyina wiivisa “oviwa ovipe viayemba ku Sesusi.” — Ovil. 8:35.

FILIPI “OMWIVISI”

Etyi ovalanduli va Kilisitu ankho vekahi nokumoneswa ononkhumbi nokuvetwa, Filipi aende noko Samaliya. Tyipondola ankho uundapela kumwe nononkhalamutwe mbovanthu va Huku vo potyita tyo tete, mokonda “etyi ovatumwa ko Selusalei vetyiiva okuti ova Samaliya vetavela ondaka ya Huku, avatumu-ko ovo Petulu na Swau.” Otyo atyeeta oviwa mokonda ovalongwa ovo ovape valembulilwe nomphepo ikola. — Ovil. 8:14-17.

O Filipi uli kokalosa komulume omu Etiopia.

Movipuka viapopiwa momukanda Ovilinga okapitulu 8, Filipi watumbulwa-mo vala like. Etyi palamba omanima 20 tundee apa Filipi ahimbika okwivisa, Paulu alingi oungendi wae wa tatu na vakwavo okwenda noko Selusalei. Avatalama mo Petolomaita. Luka wapopia okuti: “Onthiki onkhwavo atutundu oko atweende no ko Sesaleya, atuviuku meumbo lya Filipi omwivisi, umwe povalume epandu-vali, ngae nkhele tukala nae. Omulume oo ankho una ovana vekwana ovahikwena vahanepelwe ankho vaula.” — Ovil. 21:8, 9.

Mokutala, Filipi ankho uli nokuundapa unene movilinga viokwivisa, tupu ankho una ombunga. Otyo tutyimona nawa okutalela kweetyi tyapopia Luka okuti Filipi “omwivisi.” Ombimbiliya ipopia ondaka oyo, tyina ipopia omunthu usapo otyilongo tyae akaivisa kovilongo kweheneiviswe. Otyo tyilekesa okuti Filipi ankho nkhele uta ombili ovilinga viokwivisa. Ombimbiliya ipopia okuti Filipi ankho una ovana vekwana ovahikwena ankho vaula, tyilekesa okuti walongesile vomeumbo liae okuhumba Siovaa nokumufenda.

a Ou ha Filipi-ko omutumwa. Ou o Filipi wokwapopiwa Mokapitulu ka tano komukanda ou, wali povalume epandu-vali vakoyelwe opo vakaavele okulia ovahepe vo ko Selusalei, tyilinge vokupopia o Ngeleku, tyilinge vokupopia o Hembeleu. — Ovil. 6:1-6.

b Mokutala, pomuvo pana, ovalongwa ovape vatambula ononkhono mba Huku tyina ankho vambatisalwa. Tyina vamalembulwa ngootyo, otyo ankho tyiveavela onthumbi yokuti komutwe wandyila, mavakati ovo onohamba ovo ovanakwa, avakatumina na Sesusi keulu. (2 Kol. 1:21, 22; Ehol. 5:9, 10; 20:6) Mahi ovalongwa ovo ovape kavalembulilwe monthiki vambatisalwa. Ovanthu ankho vatambula vala ononkhono mba Huku nokulinga ovilinga vihuvisa tyina ovo Petulu na Swau veveyambeka omavoko.

c Omulume woko Etiopia, kambatisalelwe vala tyahasokele. Mokonda ankho ufenda-le Siovaa, ankho wii umwe Ovihonekwa nomaulo apopia Mesiya. Pahe mokonda ankho wanoñgonoka umwe nawa otyilinga tya Sesusi monomphango mba Siovaa, ankho upondola umwe okumbatisalwa.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma