Oluembia Lutukuatesako Okufinda Owoma

1. Ovipuka patyi pamwe vitutilisa owoma?

NKHELE soka kovitateka evi vamwe ponombangi mba Siovaa vakalele navio. Nestor nomukai wae María ankho vahanda okuilukila oku kuesukisa ovaivisi.b Mahi opo vetyivile ankho mavesukisa okulilongesa okukuata nawa onombongo. Pahe vena otyiho tyokuti okukala nonombongo mbehehi kamavakala nehambu. Etyi Biniam akala Ombangi ya Siovaa kotyilongo tyimwe ovilinga vietu ankho viailikwa, anoñgonoka okuti mokonda wakala Omuumbili wa Huku mamoneswa ononkhumbi. Otyipuka otyo atyimutilisa unene owoma. Mahi etyi ankho tyimutilisa vali owoma okusoka oñgeni ombunga yae mavakala tyina vamanoñgonoka okuti uli mongeleya onkhuavo. Valérie waile mosipitali etyi atalwa no nondotolo ambumupopila okuti una ouvela umwe omuvi utiwa o kasele, Valérie alingi umwe atyiho opo avase ondotolo ipondola okumutanda mahi tyihapakwa ohonde. Pahe ankho usoka umwe vala okuti mankhi.

2. Oityi tuesukisila umwe okulinga ononkhono mbokuahatili owoma?

² Okuti pena tyimwe tyikutilisa owoma? Ovanyingi ponthue vena ovipuka ovinyingi vivetilisa owoma. Inkha katulingi ononkhono mbokulipola owoma matulingi ovipuka vihena oku viapilukila iya otyo atyinyono oupanga wetu na Siovaa. Okulinga ngotyo, otyo umwe Satanasi ahanda. Satanasi ukuatelela mowoma wetu, etulingisisa okuhetavela ovitumino vya Siovaa, tyimwe povitumino ovio okuivisa onondaka onongwa. (Ehol. 12:17) Ngokuti Satanasi omukalavi iya utyivila okuyondya. Mahi ove upondola okuliyakulila kwe. Oñgeni motyilingi?

3. Oityi matyitukuatesako okuhatili owoma?

³ Tyina tukala neyumba-nthumbi liokuti Siovaa utuhole iya una onthue, otyo tyipondola okutukuatesako okuhatili owoma. (Sal. 118:6) Mongeleka, omuhoneki wo Salmo 118 ankho una ovitateka vimwe ovinene. Ankho ukahi nokumoneswa ononkhumbi nonondyale mbae. Iya vamwe ponondyale ombo ankho ovanthu umwe wokuankhimana (ovelesikulu 9 no 10). Ankho uli pokati kovanthu ovanyingi vahanda okumutokesa (ovelesikulu 13). Iya tupu waviyulilwe na Siovaa (ovelesikulu 18). Nongotyo omuhoneki wo Salmo motyiimbo tyae wapopia okuti “Ame himatili owoma”. Oityi tyemukuatesileko okuhatili owoma? Ankho utyii okuti namphila Siovaa emuviyula mahi nongotyo umuhole unene. Omuhoneki wono Salmo ankho utyii okuti namphila makala novitateka ovinyingi, mahi Siovaa memukuatesako. — Sal. 118:29.

4. Ine tutyii okuti Huku utuhole ovipuka patyi tuhapondola okutila owoma?

⁴ Munthu-na-munthu oe muene wesukisa okukala nonthumbi yokuti Siovaa umuhole. Tyina tuna onthumbi oyo, otyo matyitukuatesako okuhatili owoma movipuka evi vitatu: (1) Okuhakala notyiho tyokuti kamatutyivili okutekula womeumbo lietu, (2) okuhatili owoma ovanthu, (3) okuhatili owoma ononkhia. Ovanthu vapopiwa mo palangalafu yotete vetyivila okuhatili owoma mokonda ankho vena onthumbi yokuti Siovaa uvehole.

OKUHAKALA NOTYIHO TYOKUTI KAMATUTYIVILI OKUTEKULA WOMEUMBO LIETU

5. Oityi pamwe tyipuiya konkhalamutwe yombunga? (Tala olutalatu lwokondye.)

⁵ Onkhalamutwe yombunga una otyilinga tyimwe otyinene tyokutekula womeumbo liae. (1 Tim. 5:8) Ine unkhalamutwe yombunga tyipondola hamwe pomuvo womukihi walingile otyiho mokonda ankho usoka okuti hamwe. mopolwa movilinga. Pahe tyipondola hamwe ankho walinga otyiho okusoka opi mopolo okulia opo waavele womeumbo liove. Tupu hamwe ankho walinga otyiho tyokuti inkha upolwa movilinga kumavasi vali ovikuavo. Ngoo Nestor na María tuapopia-le konthyimbi, tyipondola hamwe noove ankho walinga otyiho tyokuti kumakala nonombongo mbutuuka mbokulanda evi muesukisa. Satanasi wayondyale ovanthu ovanyingi okuyekapo okuumbila Siovaa mokonda yowoma.

6. Satanasi uhanda tusoke kutyi?

⁶ Satanasi uhanda tusoke okuti Siovaa kesukile-ale nonthue iya tupu kametuavela-le evi tuesukisa opo tutyivile okutekula ombunga yetu. Pahe atusoko okuti hahe vali okuahayeke-po ovilinga tunavio vitukuatesako okutekula ombunga yetu namphila pamwe mavitulingisisa okuliatela kovitumino vya Huku.

7. Oityi Sesusi etupopila?

⁷ Kutupu vali omunthu ankho wii nawa Siovaa tyipona Sesusi. Sesusi wetupopila okuti etyi tuhanda Huku utyii nawa. (Mat. 6:8) Iya Sesusi ankho utyii okuti Siovaa wafuapo pala okutuavela etyii tuesukisa. Onthue ovakilisitau tuli mombunga yovaumbili va Huku. Mokonda tutyii okuti Siovaa oe onkhalamutwe yombunga metuavela etyi tuesukisa, alingi umwe ngetyi apopia mu 1 Timotiu 5:8.

8. (a) Oityi matyitukuatesako okuhakala notyiho pokutekula vomeumbo lietu? (Mateusi 6:31-33) (b) Oñgeni matuhetekela ovalinepi vamonekela polutalatu vaavelele okulia omphange umwe?

⁸ Tyina tukala nonthumbi yokuti Siovaa utuhole iya tupu uhole womeumbo lietu, matuyumbu-ko onthumbi yokuti metuavela etyi tuesukisa. (Tanga Mateusi 6:31-33.) Mokonda Siovaa una otyali iya una oluembia olunene, utuavela atyiho tuesukisa. Etyi atunga ohi Siovaa kapakelemo vala ovipuka tuesukisa opo tukala nomuenyo. Mokonda yoluembia luae, ohi eiyulisa umwe ovipuka oviwa ankho mavitukalesa nehambu. (Gên. 2:9) Namphila pamwe tuna vala okakulia kehehi, mahi nongotyo tuna okupandula mokonda otyo umwe Siovaa etuavela. Muene Siovaa kamayekepo-ale okututekula. (Mat. 6:11) Apeho tuna okuhinangela okuti ovipuka tuayekapo kavielekua-le neevi Siovaa etuavela pehepano, neevi meketuavela komutwe wandyila. Otyo, otyo ovo Nestor na María vanoñgonokele. — Isa. 65:21, 22.

9. Oityi ove welilongesila ku Nestor na María?

⁹ Kokolombia o Nestor na María mwene ankho vena umwe tyavo. Ovo vapopia okuti: “Ankho tuhanda okupepukisa omuenyo wetu opo tuundape vali unene movilinga vya Siovaa, mahi tupu ankho tuna otyiho okusoka okuti kamatukala nehambu okukala vala noumbongo wehehi.” Pahe oityi tyevekuatesako okulipola owoma oo? Vasokele kovipuka ovinyingi Siovaa evelingilile ankho vilekesa okuti uvehole. Mokonda ankho vetyii umwe okuti Siovaa mevetekula, liwa-liwa avasipo ovilinga viavo. Avalandesa ondyuo yavo availukila konthele onkhuavo yotyilongo ankho kuesukisa vali ovaivisi. Pahe velitehelela ñgeni tyina vasoka kuetyi valingile? Nestor wati: “Onthue tuamona umwe nawa etyi tyipopia Mateusi 6:33. Katuakambelwa-le notyipuka natyike, iya mwene atee hono tuna vala ehambu.”

OWOMA NOVANTHU

10. Omokonda yatyi ovanthu velitilila owoma?

¹⁰ Ovanthu tunde kohale velilinga-le ovipuka ovivi. (Ecl. 8:9) Ovatumini valinga vana vatumina ovipuka ovivi, onongangala mbumonesa ovanthu aveho ononkhumbi, ovana kosikola velipenya naava valongeswa navo, iya vamwe monombunga velilinga onya. Naina katyituhuvisa tyina ovanthu velitila owoma. Oñgeni Satanasi akuatelela mowoma tuna novanthu opo etuyondye?

11-12. Oñgeni Satanasi akuatelela mowoma tuna novanthu opo etuyondye?

¹¹ Satanasi ukuatelela mowoma onthue tuna novanthu opo tuhaivise, tupu opo tuhalingi ovipuka ovikuavo Huku etutuma okulinga. Satanasi uhongiliya ovatumini opo vailike ovilinga vietu, tupu opo vetumonese ononkhumbi. (Luka 21:12; Ehol. 2:10) Ovanthu ovanyingi mouye wa satanasi vayandyanesa omatutu konthele Yonombangi mba Siovaa. Ovanthu ovanyingi vetavela komatutu oo pamwe vetupopia omapita nokutuyala. (Mat. 10:36) Okuti ovipuka ovio Satanasi alinga vituhuvisa? Au ovipuka ovio ovio-ale Satanasi alingile pomuvo wo Vakilisitau vopotyita tyotete. — Ovil. 5:27, 28, 40

¹² Owoma wokumoneswa ononkhumbi novatumini halioko vala eliva Satanasi etuyondya nalio. Vamwe vena owoma tyina vasoka oñgeni vavo mavakala tyina vameivi okuti pahe onombangi mba Siovaa, pamwe owoma oo ukala umwe omunene tyipona owoma wokuvetua. Mahi vehole unene onombunga mbavo, vahandavo ñgeno navo vanoñgonoka Siovaa iya avemufende. Pahe tyina veiva onombunga mbavo vapopia omapita Huku novafendi vae, tyivesoyesa unene. Mahi nongotyo vamwe pamwe mombunga ankho vapopia omapita Huku konyima vanoñgonoka umwe otyili. Mahi pahe ine vomombunga yetu vayekapo okupia nonthue mokonda vala yokufenda Siovaa oñgeni matukala?

13. Oñgeni okukala nonthumbi yokuti Siovaa utuhole tyipondola okutukuatesako tyina ombunga yetu ituyele? (Salmo 27:10)

¹³ Etyi tyipopia o Salmo 27:10 tyitupameka unene. (Tanga.) Tyina apeho tuhinangela okuti Siovaa utuhole unene, otyo tyitukuatesako okukoleleya tyina tuyelwe. Iya tuna onthumbi yokuti matuyambwa mokonda yokukoleleya kuetu. Petupu vali omunthu ututekula umwe nawa, etuavela umwe ovipuka aviho tuesukisa upona po Siovaa. Otyo Biniam wapopiwa konyima anoñgonokele.

14. Oityi tulilongesila ku Biniam ?

¹⁴ Biniam wakala Ombangi ya Huku namphila ankho etyii umwe okuti mamoneswa ononkhumbi. Tala oñgeni okukala nonthumbi yokuti Siovaa umuhole tyakuatesako Biniam okuhatili owoma ovanthu. Biniam wapopia okuti: “Ankho ndyisoya unene tyina ndyisoka okuti mandyimoneswa ononkhumbI. Mahi otyipuka ankho nthyinthilisa vali unene owoma tyipona okuyalwa novatumini, okuyalwa nombunga yange, ankho nalinga otyiho okusoka okuti mandyinumanesa tate yange wehembangi, iya ombunga yange avahandingi vali onthilo.” Mahi Biniam ankho utyii okuti Siovaa ukuatesako vana vemuhole. Biniam wati: “Andyisokolola unene oñgeni Siovaa akuatesako vakuetu tyina vehena onombongo, natyina valinga onya nokuyelwe. Andyinoñgonoka okuti ine ndyikakatela mu Siovaa ngwe mandyambe. Pahe etyii nakuatwa-kuatwa tupu andyivetua andyinoñgonoka umwe nawa oñgeni Siovaa etukuatesako muetyi tuesukisa tyina tutualako okukala ovakuatyili kwe.” Biniam ankho weutoma umwe vala mu Siovaa iya ovafendi va Siovaa ankho ovo ombunga yae.

OWOMA NONONKHIA

15. Omokonda yatyi okutila owoma ononkhia katyapengele?

¹⁵ Ombimbiliya ipopia okuti ononkhia ondyale yovanthu aveho. (1 Kol. 15:25, 26) Onthue pamwe tukala notyiho nononkhia haunene tyina tuavela ine tyina tuna wetu tuhole wavela unene. Oityi tutilila unene owoma ononkhia? Omokonda etyi Siovaa etutunga ankho kahande tunkhie, ankho uhanda tukaleko apeho. (Ecl. 3:11) Okutila owoma ononkhia mahi monkhalelo yapola pokati otyo tyiyakulila omuenyo wetu. Otyo tyipondola okutukuatesako okuhali ovipuka vipondola okutulinga omapita, nokulina-nana monongolo, iya tyina tuamavele atuende kosipitali. Tupu tyitukuatesako okulityilika ovipuka vipaka omuenyo wetu motyiponga.

16. Oñgeni Satanasi apondola okuendelela mowoma tuna no nonkhia?

¹⁶ Satanasi utyii okuti onthue tuhole omuenyo wetu. Mahi ngwe wapopia okuti ovanthu vapondola okuyekapo etyi vena opo vahupe, atee umwe vapondola okuyekapo okufenda Siovaa. (Jó 2:4, 5) Mahi otyipuka otyo Satanasi apopia omatutu. Mokonda Satanasi oe una ounongo wokueta ononkhia, oe ukuatelela mowoma tuna nononkhia opo etuyondye iya etuyapula ku Siovaa. (Heb. 2:14, 15) Pamwe Satanasi uhongiliya ovanthu opo vapopie okuti ine tufenda Siovaa mavetuipa. Tupu pamwe tyina tuvela Satanasi omo aendelela, pahe onondotolo no vamwe mombunga yetu avetukuluminya tupakwe ohonde, otyipuka Siovaa eyele. Iya tupu pamwe vetukuluminya umwe vala opo tukahakulwe kovimbanda.

17. Ngetyi tyipopia Ova Loma 8:37-39, omokonda yatyi tuehesukisile okutila owoma ononkhia?

¹⁷ Namphila onthue tuhahande okunkhia, mahi tutyii okuti Siovaa kametuyekepo atee umwe tyina tuamankhi. (Tanga Loma 8:37-39.) Tyina omunthu epanga lya Siovaa, atee umwe tyina ankhia Siovaa kemulimbwa, kwe ongatyina umwe vala ena omuenyo. (Luka 20:37, 38) Vokuankhia Siovaa mekevekondola vali komuenyo. (Jó 14:15) Siovaa unale etyii afeta opo tukakaleko nomuenyo uhapu (Suau 3:16) Tutyii okuti Siovaa utuhole unene iya ututekula nawa. Ngotyo tyina tuamahongwa, natyina tuavela unene, onthue tuyumba onthumbi mu Siovaa iya atumuiti ounongo. Otyo, otyo umwe Valérie nomulume wae valingile. — Sal. 41:3.

18. Oityi ulilongesila ku Valérie?

¹⁸ Etyi Valérie atuukisa omanima 35 aende kosipitali atalwa nonondotolo ambumuti una ouvela umwe omuvi utiwa o kasele. Tala oñgeni ohole ena na Siovaa yemukuatesile-ko. Valerie wapopia okuti: “Etyi tuapopilwa okuti ndyina o kasele, otyo atyitusoyesa unene nomulume wange. Ankho ndyina okutandwa opo ndyihupe. Andyipopi nonondotolo ononyingi opo vanthande mahi aveho avaanye okunthanda tyihapakwa ohonde. Ankho natila unene owoma, mahi tupu ankho ndyityii okuti hipondola okuliatela kovitumino vya Huku andyitavela okupakwa ohonde. Mokueenda komuenyo wange auho Siovaa wandekesa okuti unthyole, pahe omuvo una ankho omphitilo ndyinayo yokulekesa okuti ndyimuhole. Tyina pamwe ovanthu vamphopila ovipuka viehekahi nawa, ndyilinga atyiho opo Siovaa andyambe, iya andyilekesa okuti Satanasi onkhembi. Pahe etyi pakala andyitandwa mahi tyahapakwa ohonde. Namphila nkhele ndyihenekale nawa, mahi Siovaa apeho utuavela etyi tuesukisa. Mongeleka etyi nkhele ankho nehenepopilwe okuti ndyina o kasele, meliongiyo lyo konthyulilo yosimanu atulilongesa onthele imwe momutala womulavi yati: Koleleya Movitateka Vyo Hono Nomutima Wakola.c Onthele oyo yetukuatesileko unene. Apeho vala ankho tuitanga, ononthele ngombo mbetukuatesako okupameka oupanga wetu na Siovaa atukala nombembwa, iya otyo atyitukuatesako okulinga ovipuka nonondunge.

TUHATILEI OWOMA

19. Oityi matyikamoneka apa katutu?

¹⁹ Mokonda yokuakuateswako na Siovaa ovakilisitau mouye auho vekahi umwe nokutyivila okulambela movitateka, nokulityilika okuyondyua Neliapu. (1 Pet. 5:8, 9) Naina noove motyivili. Apa katutu Siovaa makatuma Sesusi nono andyu opo veiye okuhanyako “ovilinga Vieliapu.” (1 Suau 3:8) Tyina otyo tyamalingwa ovanthu va Huku mavekemufenda tyihakatila vali owoma otyipuka natyike. (Isa. 54:14; Miq. 4:4) Mahi tyina nkhele omuvo oo wehenehikepo tuna okulinga ononkhono mbokulipola owoma.

20. Oityi matyitukuatesako okulipola owoma?

²⁰ Tuna okuyumba onthumbi mu Siovaa yokuti utuhole iya mayakulila ovaumbili vae. Otyikuavo matyitukuatesako, okusoka oñgeni Siovaa akuatesileko ovaumbili vae kohale. Tupu otyiwa tusoke oñgeni Siovaa etukuataisako-ale movitateka tuakala-kala navio. Mokonda Siovaa utukuatesako onthue tupondola okufinda owoma. — Sal. 34:4