Tala Oñgeni Ovanthu Velikalela

1, 2. Omokonda yatyi hono omuenyo kawapepukile kovaumbili va Huku? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

ONONDOTOLO ononyingi no nofulumelu mouye auho vahakula ovanthu vena omauvela elitambuliswa. Vahakula ovavei mokonda vahanda okuvekuatesako opo vakale nawa. Mahi vesukisa okuliyakulila opo vahatambuliswe nomauvela oo. Mokonda tuvaumbili va Jeova, nonthwe ongotyo tukahi. Ovanyingi puonthwe, tukala iya tuundapa novanthu vena omalusoke novituwa vielikalela no via Huku. Otyo tyipondola okukala otyitateka pala onthwe.

² Mononthiki mbuno mbonthyulilo, ovanthu vehena ohole na Huku kavesukile no nondonga mbae konthele yotyiwa notyivi. Apostolu Paulu wapopia konthele yovituwa ovio ovivi etyi ahonekela Timoteo omukanda. Paulu wapopia okuti ovituwa ovio ovivi mavikeliyawisa unene tyina onthyulilo youye uno ikahi popepi. (Tanga 2 Timóteo 3:1-5, 13.) Namphila ovituwa ovio tuvitala okuti ovivi unene, mahi no ngotyo tupondola okuhindilwa nonkhalelo ovanthu tukala navo vasoka, nonkhalelo vapopia iya netyi valinga. (Provérbios 13:20) Monthele ei, matulilongesa oñgeni ovituwa ovio vielikalela novituwa viovanthu va Huku. Tupu matulilongesa oñgeni tupondola okuliyakulila opo tuhakale novituwa ovivi putyina tukuatesako ovanthu okunoñgonoka Jeova.

3. Ovanthu patyi vapopiwa mu 2 Timóteo 3:2-5?

³ Paulu wahonekele okuti kononthiki mbahulilila makukakala “omuvo wepuiya okukala.” Konyima apopi ovituwa ovivi vina 19 ankho mavikake unene mononthiki mbetu. Ovituwa ovio vielifwa nevi apopia mu Romanos 1:29-31, mahi momukanda ahonekela Timoteo, wapopia onondaka mbahavasiwa vali Movihonekwa vio Vakristau mo Gregu. Paulu wahimbika no nonondaka mbati “ovalume mavakakala.” Mo versikulu ei ondaka “ovalume” ihangununa “ovanthu,” tyilekesa okuti tyilinge ovalume ine ovakai vapondola okukala novituwa ovivi. Mahi katyilekesa okuti ovanthu aveho vena ovituwa ovivi Paulu apopia. Ovakristau vena ovituwa vielikalela unene.—Tanga Malaquias 3:18.

ONKHALELO TULITALA

4. Kuove, oityi tyihangununa okuhena omutima weliola?

⁴ Konyima yetyi Paulu apopia okuti ovanthu mavakakala nohole navo muene, nohole no nombongo, ayawisako okuti ovanthu ankho mavakakala vokulimphanda, vomalityindailo iya nokuhena omutima weliola. Ovanthu vokuna ovituwa ovio vasoka okuti vakolela vali ku vakuavo mokonda yolupe luavo, younongo, novipuka vena iya nonkhalelo yavo yomuenyo. Ovanthu ovo, vahanda vala okuhuvisa vakuavo. Omunongo umwe wahoneka konthele yovanthu ovo, wapopia okuti: “Omunthu oo, mokati kae muna otyika-huku oku afenda.” Ovanthu vamwe vapopia okuti elungavi otyipuka otyivi unene iya alo umwe omunthu una elungavi, unumana unene tyina atala omunthu omukuavo una elungavi.

5. Oñgeni ovaumbili vekolelo va Jeova vakalele nomalityindailo?

⁵ Jeova uyele ovanthu velipakako, iya Ombimbiliya ivepopia okuti vena “omaiho elungavi.” (Provérbios 6:16, 17) Tyotyili, ovanthu velungavi kavakala omapanga a Huku. (Salmo 10:4) Elungavi otyituwa Tyeliapu. (1 Timóteo 3:6) Tyiihama okunoñgonoka okuti alo umwe ovaumbili vekolelo va Jeova vakalele nomalityindailo. Mongeleka, Ohamba Uzia yoko Judaa wakalele omukuatyili omanima omanyingi. Mahi Ombimbiliya yati: “Putyina ankho apama, omutima wae auhimbika okukala nomalityindailo, pala ehanyo liae muene iya alingi otyipuka otyivi komaiho a Jeova, Huku yae.” Uzia waile mondyuo ya Huku iya ayoko otyilikutila, otyipuka ankho ahapondola okulinga. Konyima, momuvo umwe, Ohamba Ezekia ankho omukuatyili, wakalele nomalityindailo.—2 Crônicas 26:16; 32:25, 26.

6. Oityi ankho ñgeno tyipondola okulunda David okukala nelungavi? Mahi omokonda yatyi atuaileko tyeliola omutima?

⁶ Ovanthu vamwe vakala nomalityindailo mokonda ovawa, vankhimana, vetyivila okuimba nawa, vena ononkhono ine omokonda vakuavo vevehumba unene. David ankho una ovipuka ovio aviho mahi watuaileko nomutima weliola omuenyo wae auho. Mongeleka, etyi David aipaa Goliya, Ohamba Saulu emupopila opo anepe omona wae. Mahi David apopia okuti: “Ame, ame lie, ombunga yange ovalie, ombunga yo tate yange ovalie pala okunepa omona wohamba?” (1 Samuel 18:18) Oityi tyakuatesileko David okutualako tyeliola omutima? David ankho utyii okuti ovituwa ena, nounongo, novilinga, ankho unavio vala mokonda Jeova weliola omutima opo emukuatesako okukala navio. (Salmo 113:5-8) David waimbuka okuti ovipuka aviho ankho ena viatunda ku Jeova.—Tyieleka na 1 Coríntios 4:7.

7. Oityi matyitukuatesako okukala nomutima weliola?

⁷ Nga David, ovaumbili va Jeova hono valinga ononkhono opo veliole omutima. Tyitupameka okunoñgonoka okuti Jeova, Omukulami Wouye Auho weliola omutima. (Salmo 18:35) Onthwe tuhanda okuendela monondaka ombu: “Livalekei okankhenda, nehiliyo, nomutima weliola iya noumphua-lundo.” (Colossenses 3:12) Onthwe tupu tutyii okuti ohole “kailihape, kailipake kounene.” (1 Coríntios 13:4) Tyina ovanthu vanoñgonoka okuti onthwe tueliola omutima, mavahande okulilongesa konthele ya Jeova. Ngetyi omulume umwe uhaumbila Jeova apondola okukala omufendi wae mokonda yovituwa oviwa viomukai wae Omukristau, ovanthu vapondola okukala omapanga a Huku tyina vatala okuti ovaumbili vae veliola omutima.—1 Pedro 3:1.

ONKHALELO TUTEKULA VAKUETU

8. (a) Oñgeni ovanthu vamwe hono vatala otyituwa tyokuhetavela kovohe? (b) Ombimbiliya ipopia okuti ovana vena okulinga-tyi?

⁸ Paulu wapopile oñgeni ovanthu ankho mavelitekula kese umwe na mukuavo mononthiki mbahulililako. Wapopile okuti ovana kamaveketavela kovohe. Hono, omikanda ominyingi, no nosinema iya no televisau vilekesa ngoti katyapengele ovana okuhetavela kovohe. Mahi tyotyili okuhetavela tyieta ovitateka mombunga. Iya ovanthu otyo vetyii-ale tunde kohale. Mongeleka, mo Gresia yokohale, omona uveta tate yae ankho una okutaatwa potyilongo. Movitumino vio Roma, omunthu uveta tate yae ankho ukoyesua ngetyi tyikoyesua omuipai. Ovihonekwa vio Hebreu no vio Gregu vipopia okuti omona una okuhumba vo tate yae.—Êxodo 20:12; Efésios 6:1-3.

9. Oityi matyikuatesako ovana okutavela kovohe?

⁹ Oityi tyipondola okukuatesako ovana okutavela kovohe alo umwe tyina ovana ovakuavo vehetyilingi? Tyina ovana vasoka kovipuka aviho ovohe vevelingila, vapandula iya otyo tyivelunda okutavela. Ovana tupu vesukisa okunoñgonoka okuti Huku, Tate yovanthu aveho, ukevelela ovana vetavele kovohe. Tyina omona apopia ovipuka oviwa konthele yo tate yae, ukuatesako omapanga ae okukala nonthilo no tate yavo. Tyotyili, inkha ovohe kavatekula nawa ovana vavo, tyipuiya vali unene kovana okuvetavela. Mahi tyina omona elitehelela okuti ovohe tyilityili vemuhole unene, otyo tyipondola okumukuatesako okuvetavela alo umwe tyina tyihapepukile. Omukuendye umwe utiwa o Austin wapopia okuti: “Ame apeho ankho ndyina olusoke luokulinga ovipuka vihekahi nawa, mahi vo tate yange vandyavela onondonga mbukahi nawa, avahangununa omokonda yatyi vapakako ovitumino vimwe iya ankho tukala nomatompho ekahi nawa. Otyo tyankhuatesako okuvetavela. Ankho ndyiimbuka okuti vesuka naame iya otyo tyandyavela ondundo yokulinga ovipuka vivehambukiswa.”

10, 11. (a) Ovituwa patyi ovivi vilekesa okuti ovanthu vetupu ohole kese umwe na mukuavo? (b) Alo-pi Ovakristau votyotyili valekesa ohole kovanthu?

¹⁰ Apostolu Paulu tupu wapopile ovituwa ovikuavo ovanthu vehena kese umwe na mukuavo. Etyi apopia konthele “yovana vokuhetavela ko vohe,” ayawisako okuti ovanthu kamavakapandula. Otyo otyili, mokonda ovanthu vokuhapandula kavatale ovipuka oviwa vakuavo vevelingila. Tupu Paulu wapopia okuti ovanthu kamavakakala ovakuatyili. Ankho kamavakala ovanthu vokulipakailamo, tyilekesa okuti kamavahande okukala nombembwa na vakuavo. Ovanthu mavakakala tyehena onthilo na Huku iya ovalavisi, tyilekesa okuti mavapopi ovipuka ovivi konthele yovanthu iya alo umwe no konthele ya Huku. Tupu ovanthu mavakakala vokutendeleya, tyilekesa okuti mavakembe opo vasilise ovituwa via vakuavo.a—Tala onondaka pokatoi.

¹¹ Ovaumbili va Jeova velikalela unene novanthu vomouye mokonda vena ohole yotyotyili na vakuavo. Otyili otyo matyitualako. Jesus wapopia okuti Movitumino viapelwe Moisesi, otyitumino tya vali tyakolela unene okukala nohole na vakuetu. (Mateus 22:38, 39) Jesus tupu wapopia okuti Ovakristau votyotyili mavaimbukilwa kohole venayo kese umwe na mukuavo. (Tanga João 13:34, 35.) Ovakristau votyotyili alo umwe ankho mavakala nohole no nondyale mbavo.—Mateus 5:43, 44.

12. Oñgeni Jesus alekesa okuti uhole vakuavo?

¹² Jesus walekesile okuti una ohole novanthu. Wetyilekesa etyi alinga oungendi okuenda komapunda-umbo opo akapopile ovanthu onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. Wahakulile ovamphoki, novilema, no vokuna ovilundu iya no nompholo. Jesus tupu watutilisile vokuankhia. (Lucas 7:22) Jesus alo umwe waavele omuenyo wae opo ayovole ovanthu, namphila ovanyingi ankho vemuyele. Jesus wahetekela nawa-nawa ohole ya Tate yae. Mouye auho, Onombangi mba Jeova vahetekela Jesus iya vena ohole na vakuavo.

13. Oñgeni ohole tunayo na vakuetu ipondola okuvekuatesako okunoñgonoka Jeova?

¹³ Tyina tulekesa okuti tuhole vakuetu, tyipondola okuvelunda okuhanda okunoñgonoka Tate yetu wokeulu. Mongeleka, omulume umwe ukala ko Tailandia waile motyonge tyononthiki ononthatu iya ahuvu nonkhalelo ovakuatate no nomphange valekesa ohole kese umwe na mukuavo. Etyi akondoka keumbo, aiti opo alongeswe Ombimbiliya no Nombangi mba Jeova ovikando vivali mosimanu. Konyima, aivisa ombunga yae aiho. Etyi palamba onohanyi epandu, omulume oo alingi onthele yae yokutanga Ombimbiliya Mondyuo Yomaliongiyo. Okuti tukahi nokulekesa okuti tuhole vakuetu? Lipula okuti: ‘Okuti ndyikahi nokulinga atyiho ndyivila opo ndyikuateseko ovanthu vomombunga yange, nomewaneno iya nomovilinga viokuivisa? Okuti ndyilinga ononkhono mbokutala vakuetu ngetyi Jeova evetala?’

OMAHUNYU NO NONGI

14, 15. Ovituwa patyi ovivi ovanthu vena? Oñgeni ovanthu vamwe vapilulula ovituwa viavo?

¹⁴ Mononthiki mbuno mbonthyulilo, ovanthu valekesa ovituwa ovikuavo ovivi onthwe tuesukisa okulityilika. Mongeleka, ovanthu vetupu ohole notyiwa. Ovanthu ovo veyele ovipuka oviwa iya alo umwe vatyilika ovanthu vetyilinga. Ovanthu ovo kavetyivili okulikondola omutima iya ovakalavi. Vamwe vena onkhango. Valinga ovipuka tyahasoko iya kavesukile noñgeni ovipuka valinga mavikalesa vakuavo.

¹⁵ Ovanthu ovanyingi ankho vekahi ngovinyama viomohika valinga omapiluluko momuenyo wavo. Ombimbiliya yaulile konthele yomapiluluko oo ahuvisa. (Tanga Isaías 11:6, 7.) Onthwe tuelilongesa konthele yovinyama ngetyi onkhulika nehunyu, okuti mavikala kumwe novinyama viomeumbo ngetyi onongi no nonthane. Omokonda yatyi ankho mavikakala nombembwa? Eulo litualako okupopia okuti: “Mokonda ohi aiho tyotyili maikeyula enoñgonoko lia Jeova.” (Isaías 11:9) Ovinyama kavipondola okukala nenoñgonoko konthele ya Jeova, ngotyo eulo eli likahi nokupopia omapiluluko ovanthu ankho mavalingi movituwa viavo.

16. Oñgeni Ombimbiliya ikuatesako ovanthu okupilulula ovituwa viavo?

¹⁶ Ovanthu ovanyingi povakuatate vetu no nomphange ankho ovakalavi iya ankho vekahi ngomahunyu, mahi pahe ovana mbembwa. Ove upondola okutanga onongeleka mbavo mononthele mbati: “Ombimbiliya Ipilulula Omuenyo Wovanthu” mbuvasiwa mo jw.org. Vana vei Jeova iya vemuumbila velikalela unene na vana velilekesa ngatyina vena onthilo na Huku, mahi kavayeke ondaka yae ihongolele omuenyo wavo. Ovanthu ovo vapopia okuti vaumbila Huku mahi onkhalelo yomuenyo wavo ilekesa okuti kavemuumbila. Pokati kovanthu va Jeova pavasiwa ovanthu ovanyingi ankho vekahi ngovinyama, mahi pahe “velivaleka omunthu omupe watungua ngetyi Huku ahanda, mouviuki wotyotyili nekolelo.” (Efésios 4:23, 24) Tyina ovanthu velilongesa konthele ya Huku, vaimbuka okuti vena okuendela movitumino viae. Otyo tyivekuatesako okulinga omapiluluko muetyi vetavela, nonkhalelo vasoka iya novipuka valinga. Katyapepukile okulinga omapiluluko oo, mahi ospilitu ya Huku ikuatesako vana vahanda okumuhambukiswa.

“LITYILIKA OVANTHU OVO”

17. Oñgeni tupondola okulityilika okuhongiliyua novanthu vena ovituwa ovivi?

¹⁷ Tyapepuka unene okuimbuka oñgeni ovanthu vokuumbila Huku velikalela novanthu vehemuumbila. Tuesukisa okulunguka opo tuhakale novituwa ovivi viovanthu vahaumbila Jeova. Tuhanda okulandula ehongolelo lia Jeova liokulityilika ovanthu vapopiwa mu 2 Timóteo 3:2-5. Tyotyili, katutyivili okulityilika okukala novanthu vena ovituwa ovivi mononkhalelo ambuho mbomuenyo. Vamwe tuundapa navo, vamwe tulongeswa navo kosikola iya nkhele vamwe tukala navo meumbo like. Mahi onthwe katupondola okusoka ine okulinga ovipuka valinga. Oityi tyipondola okutukuatesako? Tupondola okupameka oupanga wetu na Jeova tyina tulilongesa Ombimbiliya nokukala nomapanga emuhole.

18. Oñgeni ovipuka tupopia nevi tulinga vipondola okulunda vakuetu okuhanda okunoñgonoka Jeova?

¹⁸ Tupu, onthwe tuhanda okukuatesako vakuetu okunoñgonoka Jeova. Ovola onomphitilo mbokuava oumbangi iya oiti Jeova ekukuateseko okupopia etyi tyaviuka iya no momuvo waviuka. Tuesukisa okupopila vakuetu okuti Tunombangi mba Jeova. Konyima, ovituwa vietu oviwa mavinkhimaneka Jeova. Jeova utulongesa “okuanya ovivi nomahando omouye, opo tukale no nondunge, nouviuki, nonthilo na Huku mokati kouye uno.” (Tito 2:11-14) Inkha tuhetekela Jeova atulingi etyi ahanda, ovanthu mavetyimono. Vamwe alo umwe mavapopi okuti: “Onthwe tuhanda okuenda nonwe, mokonda tueiva okuti Huku ukahi nonwe.”—Zacarias 8:23.