Onalupi Tuna Okupopia?

1. Oityi omukanda wa Eclesiastes 3:1, 7 utulongesa?

OVANTHU vamwe vetyihole tyokupopia. Ovakuavo kavapopi unene. Mahi ngetyi tyipopia Eclesiastes 3:1, 7, otesitu omu muapolwa osapi yonthele, kuna omuvo wokupopia nomuvo wokukala tyahiliya. (Tanga.) Hamwe tuahandele ñgeno ovakuatate vamwe vahimbika okupopia vali kapii. Mahi tupu hamwe nthiki imwe welipopilile-ale okuti: ‘Ngandi ñgeno utepulula komulungu wae!’

2. Olie una okutupopila onalupi tuna okupopia no ñgeni tuna okupopia? Omokonda yatyi?

² Elaka otyiawa tuapewa na Siovaa. (Êx. 4:10, 11; Ehol. 4:11) Mo Mbimbiliya, Huku utupopila etyi tuna okulinga notyiawa otyo otyiwa. Monthele ei, matulilongesa onongeleka mbumwe mbo Mbimbiliya mambutukuatesako okunoñgonoka onalupi tuna okupopia, no nalupi tuna okukala tyahiliya. Tupu matutale oñgeni etyi tupopila vakuetu tyikalesa Siovaa. Mahi tete, matulilongesa onalupi tuna okupopia.

ONALUPI TUNA OKUPOPIA?

3. Ngetyi tyipopia Ova Loma 10:14, onalupi tuna okupopia?

³ Tuesukisa okulifuika opo tupopie apeho konthele ya Siovaa, Nouhamba wae. (Mat. 24:14; tanga Ova Loma 10:14.) Inkha tulinga ngotyo matuhetekela Sesusi. Otyipuka tyimwe tyaetele Sesusi pano pohi, okulongesa vakuavo konthele ya Tate yae. (Suau 18:37) Mahi tupu tuesukisa okulunguka konthele yonkhalelo tupopia. Ngotyo, tyina tupopila vakuetu konthele ya Siovaa, tuna okutyilinga “nehiliyo nonthilo onene.” Tupu tuna okukala nonthilo nonkhalelo vasoka, netyi vetavela. (1 Pet. 3:15) Inkha tulinga ngotyo, onthue kamatupopi vala, mahi matuhiki komitima viovanthu.

4. Ngetyi tyipopia Provérbios 9:9, oñgeni onondaka mbetu mbupondola okukuatesako vakuetu?

⁴ Ovakulu vewaneno kavelitete tyina vatala okuti umwe mewaneno wesukisa okupakelwa-mo. Mahi vesukisa okutala onalupi mavapopi. Mongeleka, vena okumuihanena pokamphengi opo vemukuateseko. Valinga ngotyo opo ehelitehelele omapita. Tupu valinga ononkhono mbokuhapopi onondaka mbupondola okumuihama. Mahi otyo katyilekesa okuti mavelikondola okumupopila etyi esukisa okupiluluka. Ovakulu vewaneno apeho vakuatesako vakuavo no Mbimbiliya. (Tanga Provérbios 9:9.) Omokonda yatyi tuesukisila okukola omutima opo tupopie tyina tyesukisa? Matutale onongeleka mbovanthu vevali ankho velikalela unene: (1) Omulume ankho wesukisa okuviyula ovana vae. (2) Omukai wesukisile okuviyula omunthu ankho waholovonwa opo akale ohamba.

5. Onalupi Omunene-nakwa Eli ankho ena okupopia, mahi ahapopi?

⁵ Omunene-nakwa Eli ankho uhole unene ovana vae vevali. Mahi omokonda ovana vae ankho vetupu onthilo na Siovaa. Ankho vena ovilinga viakolela mekaka liefendelo. Ankho ovanakwa. Mahi ankho valinga vala etyi vahanda iya ankho vatomba oviawa ovanthu valingila Siovaa. Tyihe-otyo vala, ankho valinga ovipuka viasila mekaka liefendelo. (1 Sam. 2:12-17, 22) Ngetyi tyipopia Ovitumino Viapelwe Moisesi, ovana va Eli ankho vena okuipawa. Mahi Eli evemotesa, eveyeke vatualeko okuundapa mekaka liefendelo. (Deut. 21:18-21) Oñgeni Siovaa atalele Eli? Wemupopilile okuti: “Omokonda yatyi wahumbila vali ovana vove tyipona ame?” Konyima, Siovaa emutolela okuti maipaa ovana vae. — 1 Sam. 2:29, 34.

6. Oityi tulilongesila ku etyi tyaendele na Eli?

⁶ Etyi tyaendele na Eli tyitulongesa otyipuka tyakolela unene. Inkha tumona okuti epanga lietu ine ombunga yetu, waliatela kotyitumino tya Huku, tuna okupopia nae. Tuesukisa okumuhinangelesa etyi Siovaa ahanda alinge. Konyima, tuna okulinga atyiho opo akuatesueko novakulu vewaneno. (Tia. 5:14) Onthue katuhande okukala nga Eli. Katuhande okuhumba vali omapanga etu, nombunga yetu tyipona Siovaa. Tyotyili, katyapepukile okukapopia nomunthu walinga onkhali. Mahi okutyilinga opala ouwa wae. Pahe tala oñgeni Eli elikalela nomuhikuena umwe omu Isilayeli utiwa o Abigaili.

7. Omokonda yatyi Abigaili akapopila na Daviti?

⁷ Omulume wa Abigaili, Nabale, ankho omuhona. Etyi Daviti nomapanga ae vakaholama Ohamba Saulu, avelivasi novanthita va Nabale, avevekuatesako okulisa. Okuti Nabale wevepandulile? Au. Etyi Daviti atuma okukaita okulia nomaande, Nabale ankhinduka, ahimbika okuvepenya. (1 Sam. 25:5-8, 10-12, 14) Etyi Daviti etyiiva, anumana unene, elipake mondyila opo akaipae Nabale, novakuendye aveho vomeumbo liae. (1 Sam. 25:13, 22) Oñgeni otyitateka otyo ankho tyipondola okutetululwa? Abigaili amono okuti ankho omuvo wokupopia. Akatetelela Daviti nomapanga ae ankho vena 400. Abigaili wesukisile okukola omutima mokonda ovalume ovo ankho valiwa nondyala, vanumana iya ankho vamaneka.

8. Oityi tulilongesila ku Abigaili?

⁸ Etyi Abigaili elivasa na Daviti, emukengelela. Mahi apopi nonthilo. Namphila Abigaili ankho ehena etyi alinga, aiti otyiponyo. Ayumbu onthumbi mu Siovaa iya apopila Daviti okuti: ‘Daviti, ove umunthu omuwa.’ (1 Sam. 25:24, 26, 28, 33, 34) No onthue tuesukisa okulinga nga Abigaili. Tyina tuamamono okuti omunthu umwe ukahi nokulinga otyipuka tyipondola okumulingisisa onkhali, tuna okupopia nae. (Sal. 141:5) Tuesukisa okukola omutima, atumupopila nonthilo okuti inkha kalunguka, melipake movitateka. Tyina tupakela-mo vakuetu nokankhenda, tulekesa okuti tumapanga otyotyili. — Pro. 27:17.

9-10. Oityi ovakulu vewaneno vesukisa okuhinangela pokuviyula vakuavo?

⁹ Haunene ovakulu vewaneno, vesukisa okukola omutima opo vetyivile okukapopia nomunthu walinga onkhali. (Gal. 6:1) Ovakulu vewaneno vetyii okuti navo ovakuankhali iya nthiki imwe navo mavesukisa okupakelwa-mo. Mahi otyo katyivetyilika okuviyula omunthu tyina esukisa. (2 Tim. 4:2; Titu 1:9) Ovakulu vewaneno vapwa-elundo. Ngotyo, tyina vaviyula omukuatate ine omphange, valinga ononkhono mbokuhika komutima wae. Mokonda vehole omukuatate ine omphange wakuata onkhali, valinga atyiho opo vemukuateseko. (Pro. 13:24) Mahi otyipuka tyakolela vali kovakulu vewaneno, okuhumba enyina lya Siovaa. Otyo valingila atyiho opo vayakulile ovitumino vya Siovaa, novakuatate mewaneno. — Ovil. 20:28.

¹⁰ Atee apa, tuelilongesa onalupi tuna okupopia. Mahi pamwe, otyiwa okuhapopi natyike. Mahi onalupi tyipondola okupuiya okuti filuu?

ONALUPI TUNA OKUKALA TYAHILIYA?

11. Onthengele-popia patyi Tiaku apopia, iya omokonda yatyi yaviukila?

¹¹ Pamwe tyipondola okupuiya okuyunga elaka. Tiaku wapopia onthengele-popia opo alekese oñgeni tyipuilisa okuyunga elaka. Wati: “Inkha pena omunthu uhalingi otyiponyo pokupopia, omunthu oo hamukuankhali-ko tupu utyivila okuhongolela olutu lwae aluho. Inkha tupaka ovitomo [ine, onofeleyu] komilungu viononkhambe opo mbututavele, tupu tuhongolela olutu luambo aluho.” (Tia. 3:2, 3) Tiaku wapopia onofeleyu ine ovitomo. Onofeleyu mbupakwa komulungu wonkhambe. Omunthu wokueenda nayo, tyina ahanda italame unana vala monofeleyu. Tupu otyo alinga opo yende noku ahanda. Ankho omunthu utalukwa ahakuate nawa onofeleyu, onkhambe ipondola okumutuala mohika. Tupu, inkha onthue katukuate nawa onofeleyu mbeleka lietu, tyipondola okutuetela ovitateka ovinyingi. Onalupi tuesukisa “okunana konofeleyu ine ovitomo” vielaka lietu? Matulilongesa-tyo.

12. Onalupi tuna “okunana monofeleyu ine ovitomo” vielaka lietu, atuti filuu?

¹² Oñgeni ukala tyina unoñgonoka okuti omukuatate umwe wii otyipuka tyimwe tyihapondola okupopiwa? Mongeleka, inkha uhonyena nomukuatate umwe ukala kotyilongo oku ovilinga vietu viailikwa, okuti momuiti ekupopile oñgeni vatambula omikanda no ñgeni veliongiya no ñgeni vaivisa? Tutyii okuti kumemupulu mokonda una otyipuka otyivi uhanda okulinga. Onthue tuhole ovakuatate vetu iya tuesuka navo. Tupu tuhanda okuveitilako momalikuambelo etu. Mahi, oo omuvo “wokunana monofeleyu” mbelaka lietu, atutundu filuu. Mokonda ankho tukuluminya mukuetu okupopia ovipuka viamuene, opo ngotyo tutupu oluembia nae. Tupu, ngotyo tutupu oluembia novakuatate vena onthumbi yokuti kemetyipopi. Ovakuatate vetu vakala kovilongo oku ovilinga vietu viailikwa, vekahi-ale nokulambela movitateka. Iya onthue katuhande okuyawisa kovitateka viavo. Tyihe-otyo vala, ovakuatate vakala kovilongo ovio, kavapondola okupopila vakuavo oñgeni vatambula omikanda no ñgeni veliongiya no ñgeni vaivisa.

13. Ngetyi tyipopia Provérbios 11:13, oityi ovakulu vewaneno vena okulityilika okulinga iya omokonda yatyi?

¹³ Momukanda wa Provérbios 11:13, muna onondongwa mbupopia konthele yokuhapopi ovipuka viamuene. (Tanga.) Haunene ovakulu vewaneno vesukisa okulinga ononkhono mbokuendela monondongwa ombo. Mahi tyipondola okuvepuiya, haunene vana vokuanepa. Opo ovalinepi vakale noupanga wapama motyinepo tyavo, vesukisa okutomphola opo velipopile etyi vasoka, nonkhalelo velitehelela, novipuka vivesukalalesa. Mahi ovakulu vewaneno vetyii okuti kavapondola okupopila ovahikuena wavo ovipuka viewaneno. Otyo otyipuka tyakolela unene mokonda inkha kavalingi ngotyo, ovakuatate mewaneno mavayeke-po okuveyumba onthumbi. Tupu mavasilisa enyina liavo. Vana vapewa ovilinga mewaneno, vena okukala ovanthu “vahapilulula omalaka.” (1 Tim. 3:8) Otyo tyilekesa okuti kavapondola okukemba, nokuamba. Omukulu wewaneno uhole omuhikuena wae, kemupopila ovipuka ahapondola okunoñgonoka.

14. Oñgeni omuhikuena womukulu wewaneno apondola okukuatesako omukuendye wae okuhumbwa novakuatate vewaneno?

¹⁴ Inkha omukuendye wove omukulu wewaneno, uhemukuluminye okupopia ovipuka ahapondola. Inkha ulinga ngotyo, ovakuatate mewaneno mavatualako okuhumba omukuendye wove. Omuhikuena wokulinga ngotyo, ukuatesako omukuendye wae tupu ulekesa okuti una onthilo na vana vapopila omulume wae ovipuka viavo. Iya tyakolela vali, uhambukiswa Siovaa mokonda ukahi nokukuatesako ewaneno okukala nombembwa newaneko. — Loma 14:19.

OÑGENI ETYI TUPOPIA TYIKALESA SIOVAA?

15. Etyi omapanga etatu a Sobe apopile, tyakalesile ñgeni Siovaa? Iya omokonda yatyi?

¹⁵ Ongeleka ya Sobe itulongesa ovipuka ovinyingi konthele yonalupi tuna okupopia no oñgeni tuna okupopia. Etyi Sobe ankho ena ovitateka, ovalume vekuana avaende-ko okukemupameka. Ponthyimbi avahapopi natyike. Mahi tyimoneka nawa okuti vetatu puvo, Elifaz na Bildade na Zofar, kavasokele nawa oñgeni ankho mavakuatesako Sobe. Vapopile ovipuka vihekahi nawa. Vasoka vala okupopila Sobe okuti ankho una tupu ovitateka, omokonda una otyipuka otyivi alinga Huku. Ovipuka vimwe vapopile oviotyotyili umwe. Mahi ovinyingi viatyo ankho omatutu vala. Vapopile ovipuka ovinyingi ovivi konthele ya Sobe na Siovaa. Ovipuka vapopia viaihamene komutima wa Sobe. (Jó 32:1-3) Iya oñgeni Siovaa akalele? Anumanena unene ovalume ovo vetatu. Siovaa apopi okuti ankho vetupu onondunge iya ankho vena okuita ku Sobe opo eveitileko otyiponyo. — Jó 42:7-9.

16. Oityi tupondola okulilongesila ku Elifaz na Bildade na Zofar?

¹⁶ Oityi tupondola okulilongesila ku Elifaz na Bildade na Zofar? Otyipuka tyo tete, okuhakoyesa ovakuatate vetu. (Mat. 7:1-5) Tuesukisa okuvetehelela nawa tyina vetupopila otyipuka tyimwe, atuhakuluminya okupopia. Okulinga ngotyo, otyo vala matyitukuatesako okunoñgonoka nawa otyitateka tyavo. (1 Pet. 3:8) Vali, tyina tuameya pokupopia, tuesukisa okupopia onondaka mbukahi nawa, atuhakembe. (Efe. 4:25) Tatu, Siovaa wesuka netyi tupopila vakuetu.

17. Oityi tulilongesila ku Eliuu?

¹⁷ Omunthu wa kuana waile ku Sobe, ombunga ya Ambalaiau ankho utiwa o Eliuu. Etyi Sobe nomapanga ae etatu ankho vekahi nokutomphola, ngwe ati vala filuu. Ovipuka apopia konyima, vialekesa okuti ankho ukahi nokutehelela nawa etyi vakuavo vapopia. Wakuatesileko Sobe okusoka vali nawa. Wemuavelele onondongwa nokankhenda, mahi ehelitete okumupopila etyi apengesa. (Jó 33:1, 6, 17) Eliuu ankho wesuka vali nokunkhimaneka Siovaa. Ankho kahande okulinkhimaneka nii okunkhimaneka omunthu omukuavo. (Jó 32:21, 22; 37:23, 24) Ku Eliuu, tulilongesilako okuti pena omuvo wokupopia no wokukala tyahiliya. (Tia. 1:19) Tupu tulilongesilako okuti tyina tupakela-mo vakuetu, tuna okusuka vali nokunkhimaneka Siovaa, atuhelinkhimaneka onthue muene.

18. Otyiawa patyi tuapewa na Siovaa? Iya oñgeni tupondola okulekesa okuti tuapandula otyiawa otyo?

¹⁸ Elaka otyiawa tuapewa na Siovaa. Matulekesa okuti tuapandula otyiawa otyo tyina tulandula onondongwa mbo Mbimbiliya mbupopia konthele yonalupi tuna okupopia, no ñgeni tuna okupopia. Ohamba Salomau wapopia okuti: “Ondaka ipopiwa momuvo waviuka, ikahi ngomapelu oolu pelonga liopalata.” (Pro. 25:11) Omapelu oolu omawa unene tupu alanda onombongo ononyingi. Pahe tyina tutehelela nawa vakuetu, atusoko nawa ku etyi matupopi, onondaka mbetu mambukala ngomapelu oolu. Inkha tulinga ngotyo, tyilinge tupopia unene ine katupopi, onondaka mbetu mambupameka vakuetu. Iya haunene, matuhambukiswa Siovaa. (Pro. 23:15; Efe. 4:29) Okuti pena onkhalelo onkhuavo yokulekesa okuti tuapandula otyiawa otyo tuapewa na Siovaa?