Ononkhono Mbuli mo Vomapole

1. Ovipuka patyi tupondola okupulwa kovilinga, no kosikola?

OÑGENI ove ukala tyina ou mulongeswa nae, hamwe oyou muundapa nae ekupula evi onthwe Onombangi tutavela neevi twehetavela? Okuti ulitehela ñgaa omutima una nokuveta unene? Ovanyingi otyo umwe tukala. Mahi omapulo atyo oo etukwatesako umwe atunoñgonoka etyi omunthu asoka, tupu omphitilo ongwa yokupopila omunthu oviwa ovipe. Pamwe vamwe vapula vala pala okulitesa onkhango. Mahi otyo onthwe katyitutumphulula, mokonda ovanthu ovanyingi ovipuka veiva vitiwa ovio onthwe Onombangi tutavela, neevi twehetavela, ha viotyotyili-ko-ale. (Ovil. 28:22) Otyipuka otyikwavo, omokonda tuli “kononthiki mbahulilila,” tuli vala movanthu “vehetavela okulipakaila-mo, ovakalavi.” — 2 Tim. 3:​1, 3.

2. Oityi twahandela okulinga ovanthu vomapole?

² Pamwe upondola okulipula oti: ‘Oityi ndyina okulinga ndyityivile okukumbulula omunthu nondaka ikahi nawa tyina namapulwa tyimwe tyiyemba k’Ombimbiliya? Utyii etyi matyikukwatesako?’ Ha tyimwe-ale vali, omapole vala. Omunthu womapole, utyivila okulikondola omutima, kanumana vala liwa, na tyina umwe ehetyii etyi mapopi. (Pro. 16:32) Otyili, otyo tyipepuka vala okutyipopia, mahi okutyilinga tyilema. Oityi una okulinga ukale omunthu womapole? Oityi una okulinga ukumbulule omunthu nondaka ikahi nawa tyina wamapulwa evi onthwe Onombangi tutavela neevi twehetavela? Ine una ovana, oñgeni movekwatesako vetyivile okukumbulula nomapole ava vevepula evi onthwe tutavela neevi twehetavela? Otyo matupopi monthele ei.

ETYI UNA OKULINGA UKALE WOMAPOLE

3. Oityi tutila omapole hakwatopa, mahi ononkhono? (2 Timotiu 2:​24, 25)

³ Omapole ha kwatopa, vomapole ovo yatyo vokuna ononkhono. O wokuna vala ononkhono mbokwoondweya omutima wae, ukala tyapoleya na tyina atumbukilwa na tyimwe tyinumanesa. Omapole, nao eli kotyinyango ‘tyononkhono mba Huku.’ (Gal. 5:​22, 23) Ondaka yo Ngeleku yatiwa “omapole,” ankho ipopiwa unene pokupopia onkhambe yalongeswa umwe nawa yamasuka. Onkhambe nga yamasuka umwe nawa, wiinyanena vala itupu-ale vali etyi ilinga. Mahi ononkhono otyo ina-mbo umwe. Ya pahe onthwe, oñgeni matukala ovanthu vomapole mahi otyo tuna ononkhono? Kohalwetu vala katutyivili. Tuna umwe okulikwambela twiite ononkhono mba Huku, mbutukwateseko tutyivile okukala ovanthu vomapole. Ovanyingi-ale vetyivila umwe okukala ovanthu vomapole. Ovanyingi Onombangi, vetyivila-vila-le okukala umwe tyapoleya tyina vakwavo vevelinga evi vivenumanesa, ava vevetala avetyimono umwe okuti naina Onombangi ovanthu vekahi nawa. (Tanga 2 Timotiu 2:​24, 25.) Oityi una okulinga ukale omunthu womapole?

4. Oityi tyakwatesileko Isake alingi omunthu womapole?

⁴ Ombimbiliya ipopia ovanthu ovanyingi valingaile ovipuka vilekesa okuti okulinga omunthu womapole otyiwa. Tala vala etyi tyalingile Isake. Etyi akakala motyilongo tyova Filisitiya mo Selale, ava velitungaila navo avemulu onkhi, avahihila ononyombo mbaheyelwe novaundapi va tate yae. Mahi Isake ahalwila ononyombo ombo, atyiti nae no veumbo liae, opo availuka-po avaende umwe kokule, avakaheya ononyombo onkhwavo. (Gên. 26:​12-18) Ova Filisitiya avati, omaande o mononyombo ombo ononkhwavo vaheya, nao oavo. Movipuka ovio aviho, Isake eliondweya umwe omutima. (Gên. 26:​19-25) Oityi tyatwaile Isake kokukala tyapoleya naapa vakwavo veli nokumulevela tyawina? Watalelele kovo tate yae, welilongesilile unene ku Ambalayau wali omunthu wombembwa, noku Sala, wali omunthu ‘wapoleya, wahiliya.’ — 1 Pet. 3:​4-6; Gên. 21:​22-34.

5. Oityi tyilekesa okuti vokuna ovana vapondola umwe okuvelongesa avalingi ovanthu vomapole?

⁵ Onwe vokuna ovana, noonwe mupondola umwe okuvelongesa avalingi ovanthu vomapole. Tala etyi tyalingile Maxence una omanima 17. Ankho wati vala nomovilinga viokwivisa, no kosikola, ulivasa vala novanthu ovakalavi. Mahi ovohe vapwile umwe elundo, avemulongo okukala omunthu womapole. Ovo tate ya Maxence vati: “Maxence wetyimona umwe okuti, onthwe tuyemba vala kokuti tyina vakwetu vametuleve ñgeno noonthwe otyo tuvelinga, nokuvetañgunisa, mahi omunthu wononkhono, ulikondola umwe omutima.” Maxence etyivili umwe, mwene pahe otyo ekahi, omunthu wokwapoleya.

6. Oñgeni elikwambelo lipondola okutukwatesako atulingi ovanthu vomapole?

⁶ Oityi tuna okulinga ine umwe upopia omapita enyina lya Huku, hamwe tupu otyetyi tyili m’Ombimbiliya? Tuna okwiita ku Siovaa na etwavela ononkhono mbae, nekungunyiko tutyivile okukumbulula nomapole. Matulingi ñgeni ine tukati ñgaa etyi twalinga ñgeno ankho hatyo-ko tulinga? Tuna okulikwambela vali, atusoko kweetyi haa matulingi tyina tyameya-po vali. Ine otyo tulinga otyo, Siovaa metwavela ononkhono mbae mbukola, atutyivili okuliondweya, atukumbulula nomapole.

7. Oityi matyitukwatesako atutyivili okulikondola omutima tyina pena tyimwe tyepwiya? (Provérbios 15:​1, 18)

⁷ M’ombimbiliya muna onovelesikulu ononyingi mbupondola okutukwatesako atupopi nomapole tyina twatumbukilwa na tyimwe tyipwilisa. Ononkhono mba Huku mbupondola okutuhinangelesa onotesitu mbatyo ombo. (Suau 14:26) Nkhele tala vala, onondunge tuvasa mu Provérbios mbupondola umwe okutukwatesako atulingi ovanthu vomapole. (Tanga Provérbios 15:​1, 18.) Omukanda oo upopia umwe nawa oityi twesukisila okulinga ovanthu vokwapoleya povipuka viokwalema. — Pro. 10:19; 17:27; 21:23; 25:15.

OKUPUNGA NAWA OVIPUKA TYITUKALESA OVANTHU VOMAPOLE

8. Oityi twesukisila okusoka nawa tyina twamapulwa evi onthwe tutavela neevi twehetavela?

⁸ Okupunga nawa ovipuka natyo tyipondola okutukwatesako unene. (Pro. 19:11) Omunthu wokupunga nawa ovipuka ulikondola omutima tyina vakwavo vemupula evi etavela neevi ehetavela. Omunthu pamwe tyina amapulu, twiiva vala etyi apopia, mahi mwene etyi tyili kohi yae katutyii. Oityi tupopia ngootyo? Tupopia ngootyo mokonda pamwe ovanthu vamwe tyina vametupulu tyimwe, kavetupopila oityi vapulila. Otyo tyahandela okuti tyina twehenekumbulule, nkhele atusoko okuti, katutyii otyityi apulila. — Pro. 16:23.

9. Oityi tyatwaile Sindeyau kokupunga nawa ovipuka, apopi nomapole etyi aendelwa nova Efalaii?

⁹ Tala vala etyi Sindeyau alingile etyi ova Efalaii vapopile nae tyanumana. Ankho vahanda okunoñgonoka oityi Sindeyau eheveihanene-ale po tete pokukalwisa onondyale mbova Isilayeli. Mahi oityi umwe tyevenumanesile? Okuti hamwe omokonda yokulipaka-ko? Tyilinge otyo ine hatyo, Sindeyau wali umwe onkhengela, aovola okunoñgonoka oityi vanumanena, evekumbulula nondaka ongwa, tyapoleya. Pahe avalingi ñgeni? Ombimbiliya yati: “Avatulu umwe.” — Juí. 8:​1-3.

10. Oityi matyitukwatesako atutyivili okukumbulula ava vetupula evi tutavela neevi twehetavela? (1 Petulu 3:15)

¹⁰ Pamwe ou tulongeswa nae, hamwe oyou tuundapa nae, upondola okutupula oityi onthwe tulandulila unene evi viapopiwa m’Ombimbiliya. Pokukumbulula, matupopi umwe nonondunge twaamene evi twalongeswa m’Ombimbiliya. Mahi tupu kamatutombo evi visoka ou tuli nokutomphola nae. (Tanga 1 Petulu 3:15.) Tyina omunthu ametupulu ngootyo, twahatiei vala hamwe wahanda okutulinga omukwele, mahi tutyitalei ngatyina uti omphitilo yokunoñgonoka otyityi ngwe esuka vali natyo. Tyilinge wapula umwe tyokwahanda okunoñgonoka, tyilinge wapula vala tyomukwele, mahi onthwe apeho tukumbululei vala nawa, tyapoleya. Etyi matupopi tyipondola umwe okumutwala kokutala vali nawa etyi ankho asoka. Na tyina umwe omunthu eli nokupopia tyanumana, hamwe o nomutomba, etyi onthwe twahanda okumukumbulula vala nawa, tyapoleya. — Loma 12:17.

11-12. (a) Oityi nkhele tuna okusoka tyina twamapulwa tyimwe tyalema? (Tala olutalatu.) (b) Tyina pahe twamasoko umwe nawa, oñgeni tuna okukumbulula?

¹¹ Ine umwe ulongeswa nae, hamwe oyou uundapa nae, ukupula oityi twahalingila ovipito viomanima, nkhele lipula ñgaa: Okuti omunthu ou wahanda okunoñgonoka ine onthwe tutupu-ale etyi tulinga tutalukwe-po na vakwetu? Ine usoka okuti okwehetavela otyipito tyomanima okutyopola vala oupanga wovanthu? Omunthu ngoo tupondola vala okumupandula mokonda yeetyi esuka novanthu, atumupopila okuti noonthwe twahanda umwe okuundapa novanthu vahambukwa nawa, velivila. Otyo tyipondola umwe okwiikula ombundi, amukala netompho ewa pokupopia etyi Ombimbiliya ipopia tyiyemba kovipito viatyo ovio viomanima.

¹² Otyo ñgoo tupondola okulinga ngootyo, tyina umwe amapulu otyipuka tyimwe tyihole-ale okweeta onondyaya. Soka ñgeno umwe mulongeswa nae kosikola, apopi okuti Onombangi mba Siovaa vena okutyitavela tyovakwendye okulala na vakwendye vakwavo. Okuti uli nokupopia ngootyo mokonda ketyinoñgonokele nawa etyi Onombangi mba Siovaa vapopia? Ine omokonda hamwe una epanga liae, hamwe ombunga yae ulala na vakwendye vakwavo? Okuti ngwe usoka okuti vokulala na vakwendye vakwavo onthwe tuveyele? Povipuka ngoopo pamwe otyiwa okumupopila umwe okuti onthwe tusuka novanthu vatyo aveho, mwene munthu na munthu etyi amakoyo otyae, onthwe katulipake-po.b (1 Pet. 2:17) Pamwe oyo omphitilo umwe yokumupopila okuti okulandula ovitumino vi’Ombimbiliya tyitukalesa vali nawa.

13. Oityi una okulinga ukwateseko ou uti, vetavela okuti kouye kuna Huku vetupu onondunge?

¹³ Tyina tuli nokutomphola na umwe waanyena umwe unene mweei asoka, twahatiei vala hamwe tutyii-ale etyi asokela ngootyo. (Titu 3:2) Ine umwe mulongeswa nae uti: Vetupu-ale onondunge vokutavela okuti kouye kuna Huku! Okuti ove pahe moti vala upopia tupu ngootyo omokonda walongeswa okuti ovipuka vieya-ko vala avike, ya utyii umwe nawa etyi alongeswa? Pamwe uli vala nokutyipopia mokonda wetyiiva ku vakwavo, mwene ngwe kenetyisoke-ale nawa. Mwahahimbikei vala okulinana-nana, okupopia otyo tyokuti ovipuka vieya-ko vala avike, mahi mupopila otyipuka tyimwe mwene pahe haa nae makasoka vali nawa. Upondola okumutwala no mo jw.org, pana pokwapopia ovipuka Huku atunga. Tyipondola haa nthiki imwe mesuku nokutomphola etyi anoñgonoka mononthele no monovindiu avasa-mo. Tyotyili, okukumbulula omunthu nonthilo, nae mesuku vali nokunoñgonoka etyi Ombimbiliya ipopia.

14. Oityi Niall alingile akwateseko ou valongeswa nae anoñgonoke okuti vimwe ovanthu vapopia Onombangi ha viotyotyili-ko?

¹⁴ Omona umwe utiwa o Niall, walekesile mukwavo evi vili mo jw.org anoñgonoke okuti vimwe ovanthu vapopia Onombangi mba Siovaa ha viotyotyili-ko. Niall wati: “Umwe tulongeswa nae apeho ankho umphopila okuti tyatiwa hitavela kweetyi ovanongo vokwatanga vapopia mokonda ndyitavela etyi tyipopia Ombimbiliya, ngwe yahonekelwe vala novanthu.” Mokonda oo Niall valongeswa nae ankho kahande-ale okumutehela, emuti enda mo jw.org apa pokwati: “Ovanongo Nombimbiliya.” Etyi pakala, Niall etyinoñgonoka okuti ou valongeswa nae naina wanyingilile umwe mo jw.org. Pahe ankho utyihole tyokutomphola opi ovipuka vina omwenyo viatuka. Noove tyipondola umwe ngatyo tyikweenda ngootyo.

LILONGESEI AMUHO MEUMBO

15. Oityi vokuna ovana vena okulinga vevekwateseko vetyiivile okukumbulula ava vevepula evi tutavela neevi twehetavela?

¹⁵ Vokuna ovana, vapondola okuvelongesa oñgeni mavakumbulula nomapole ou uvepula evi onthwe tutavela neevi twehetavela. (Tia. 3:13) Momaumbo amwe, otyo valinga ngootyo mefendelo liavo liombunga. Velilongesa ovipuka vimwe ovana vapondola okupulwa kosikola, avatale oñgeni vena okukumbulula. Pahe avalongesa ovana vapopie umwe nomapole opo novanthu vesuke vali neevi vapopia. — Tala okakasa kati: “Lilongesei no Vomeumbo Liove.”

16-17. Oityi tutila okulilongesila meumbo tyipondola okukwatesako ovana?

¹⁶ Okulilongesila peumbo tyipondola okukwatesako ovana, mwene navo avetyivili okupopia otyityi vetavelela kweetyi valongeswa m’Ombimbiliya. Mo jw.org apa pokwati: “Ovakwendye Vapula,” pena noumukanda ovana vapondola okuhoneka etyi vanoñgonoka. Oumukanda oo walingilwa umwe ovana, vanoñgonoke oityi vetavelela kweetyi valongeswa m’Ombimbiliya, na tyina pena ou uvepula, avetyivili umwe okukumbulula nawa. Ine ovanthu momaumbo velilongesa aveho ononthele ombo, mavetyivili okwaamena evi tulongeswa m’Ombimbiliya, mahi avapopi tyapoleya, avakwatesako umwe ava veli nokuvetehelela.

¹⁷ Omona umwe utiwa o Mateusi, wapopia oñgeni tyokulilongesila meumbo tyemukwatesako. Mateusi novo tate yae, mefendelo liavo liombunga vasoka kovipuka vimwe Mateusi apondola okukapulwa na vakwavo kosikola, ngavio vapopia. Mateusi wati: “Tusoka kweevi vakwetu vapondola okukamphula, pahe atwovola momikanda oñgeni ndyipondola okuvekumbulula. Tyina etyi mandyipopi ndyityii umwe nawa, tyili umwe komutima, na tyina vakwetu vamphula hisuku-ale, ndyivekumbulula umwe nawa, tyapoleya.”

18. Oityi Ova Kolosu 4:6 itulongesa?

¹⁸ Otyili, okuhangununina vala nawa omunthu otyipuka, hatyo-ko mesukila neetyi twapopia. Mahi okupopia umwe nounkhengela, tyapoleya, tyipondola okumukwatesako. (Tanga Ova Kolosu 4:6.) Okupopila vakwetu evi tulongeswa, tyafwa okuyumbila mukwenyi ombola. Pokuyumba, tupondola okwiiyumba katutu, tupu tupondola okwiiyumba unene. Ine twiiyumba nawa, na mukwetu kuna metyivili okwiitambula otyo enda no komutwe. Nokutomphola na vakwetu haityo ñgoo, ine tupopia nounkhengela, tyapoleya, navo mavesuku vali nokututehelela, etompho alii no komutwe. Mahi tupu ou wahanda vala tyokulitesa onkhango, nou ulinga vala tyomutomba, tupondola okuyeka-ko vala, atwahapopi nae. (Pro. 26:4) Mahi ovanyingi hatyoko-ale otyo mavalingi, vamwe mavetutehelela umwe.

19. Oityi matyitukwatesako tupopie nomapole pokwaamena evi tulongeswa m’Ombimbiliya?

¹⁹ Tyamoneka umwe nawa okuti okulinga omunthu womapole otyiwa. Likwambela ku Siovaa ekupe ononkhono utyivile okukala tyapoleya tyina umwe ekupula evi tutavela neevi twehetavela, na tyina evipopia omapita. Wahalimbwe-ko okuti okukumbulula umwe nawa tyapoleya, tyeendeka nawa etompho, amwehelinana-nana vala. Ine ulinga omunthu womapole ukumbulula nonthilo, ava vekutehelela vapondola umwe okupiluluka avehetupolo-po vala omapita, avesuku vali notyili ty’Ombimbiliya. Apeho kala tyameneka, utyivile okwaamena evi tulongeswa m’Ombimbiliya, mahi otyilingi ‘nomapole, nonthilo onene.’ (1 Pet. 3:15) Linga omunthu womapole, mokonda ononkhono mbuli mo vomapole!