Vohe — Longesei Ovana Venyi Okukala Nohole na Siovaa

1. Otyilinga patyi Siovaa avela ovohe?

SIOVAA watunga ovalinepi vo tete nehando liokukala novana. Ombimbiliya ipopia okuti “ovana epingo lya Siovaa.” (Sal. 127:3) Onondaka ombo mbuhangununa-tyi? Soka ñgeno epanga liove likupakesa onombongo ononyingi. Oñgeni mokala? Molitehelela nawa mokonda una epanga likuyumba onthumbi. Mahi tupu mopake nawa onombongo mbae. Otyo epanga lietu Siovaa alinga. Waavela ovohe otyipuka tyakolela vali tyipona onombongo. Weveavela otyilinga tyokutekula nawa ovana vavo opo vakale nehambu.

2. Omapulo patyi matukumbulula monthele ei?

² Olie una okutokola inkha ovalinepi mavakala novana, no nalupi mavakala novana? Iya oñgeni ovohe vapondola okukuatesako ovana vavo okukala nomuenyo ukahi nawa? Tala onondonga mbumwe mbo Ombimbiliya mbupondola okukuatesako ovalinepi okulinga omatokolo ekahi nawa.

UHAKOYESE ETOKOLO LYO VALINEPI

3. (a) Etokolo liokukala novana lina okulingwa nalie? (b) Onondonga patyi omapanga nombunga yovalinepi vesukisa okuhinangela?

³ Movilongo vimwe, tyina ovanthu vamelinepe, ovanyingi vakevelela vahimbike okukala novana liwa. Hamwe mokonda yotyo, ovalinepi velitehelela okuti vena okulinga etyi tyilingwa potyilongo tyavo. Omukuatate umwe ukala ko Asia utiwa o Jethro, wati: “Ovakuatate vokuna ovana mewaneno lietu, vakuluminya vana vehena ovana okukala novana.” Tupu omukuatate omukuavo nae ukala ko Asia utiwa o Jeffrey, wati: “Vamwe vapopila ovalinepi vehena ovana okuti petupu ou mevetekula tyina vamakulupa.” Mahi ovalinepi, ovo muene vena okutokola inkha mavakala novana. Nawike upondola okuvelingilako etokolo olio. (Gal. 6:5, okatoi.) Ombunga yovalinepi nomapanga avo, vahanda vakale nehambu. Otyo tyilekesa okuti vesuka navo! Mahi vena okuhinangela okuti ovalinepi ovo muene vena okutokola inkha mavakala novana ine kamavakala novana. — 1 Tes. 4:11.

4-5. Ovipuka patyi ovanthu vokulihanda vesukisa okutomphola? Iya onalupi vena okutyilinga? Hangununa.

⁴ Inkha ovalinepi vatokola okukala novana, vena okusoka komapulo evali akolela unene: Tete, onalupi mavahimbika okukala novana? Vali, mavakala novana veñgapi? Mahi onalupi ovalinepi vesukisa okutomphola nawa konthele yotyo? Iya omokonda yatyi omapulo oo akolela unene?

⁵ Ovanthu vokulihanda vena okutomphola konthele yokukala novana tyina nkhele vehenelinepe. Omokonda yatyi? Mokonda ovalinepi vena okukala nolusoke lwike konthele yotyo. Tupu matyivekuatesako okunoñgonoka inkha mavetyivili umwe okutekula ovana. Ovalinepi vamwe vatokola okukala vala novana tyina pamalambe enima like ine omanima evali. Omokonda yatyi? Vapopia okuti omokonda nkhele vahanda okulityiliya. Otyo tyivekuatesako okupameka oupanga wavo, mokonda okukala novana tyimana omuvo nononkhono. — Efe. 5:33.

6. Mokonda tukahi momuvo wepuiya, oityi ovalinepi vamwe vatokola okulinga?

⁶ Ovakuavo vatokola okuhetekela ongeleka yovana va Noe. Ovana va Noe kavatile vala linepe, avakala novana. (Gên. 6:18; 9:18, 19; 10:1; 2 Pet. 2:5) Sesusi waeleka omuvo wetu ‘nononthiki mba Noe’ iya tyayandyuluka nawa okuti tukahi ‘momuvo walema unene, wepuiya okukala.’ (Mat. 24:37; 2 Tim. 3:1) Mokonda yotyo, ovalinepi vamwe, vatokola okuhakala novana pahetyino opo velipake vali unene movilinga vya Huku.

7. Oñgeni onondonga mbuvasiwa mu Luka 14:28, 29 no mu Provérbios 21:5 mbupondola okukuatesako ovalinepi?

⁷ Tyina ovalinepi ovanongo vatomphola konthele yokukala novana, novana veñgapi mavakala navo, vatala ‘etyi vena-tyo.’ (Tanga Luka 14:28, 29.) Ovohe vamwe vapopia okuti okutekula ovana tyimana onombongo, nomuvo, nononkhono. Otyo ovalinepi vesukisila okulipula okuti: ‘Okuti atuho matusukisa okuundapa opo tutyivile okutekula ovana vetu? Okuti tuna olusoke lwike konthele yovipuka tuesukisa? Inkha tuundapa atuho, olie mesala nokuyunga ovana? Olie mevelongesa okukala nonondunge?’ Tyina ovalinepi vatomphola nawa konthele yovipuka ovio, ngotyo vekahi nokuendela monondonga mbuvasiwa mu Provérbios 21:5. — Tanga.

8. Ovipuka patyi ovalinepi vena okusoka pokutokola inkha mavakala novana? Iya oityi omulume wokuna oluembia nomuhikuena wae alinga?

⁸ Ovohe vesukisa omuvo nononkhono opo vakale novana vavo. Ngotyo, inkha ovalinepi vaveleka okukuluminya, matyivepuiya unene okutaindya omuvo wokukala na kese umwe povana vavo, nokuveavela etyi vesukisa. Ovohe vamwe vokuna ovana ovanyingi, vapopia okuti vena omulemo. Mongeleka, ina yatyo apeho upondola okulitehelela okuti waponua vala. Iya pahe atyihimbika okumupuiya okulilongesa Ombimbiliya, nokulikuambela, nokuundapa movilinga viokuivisa. Tupu tyipondola okumupuiya okutehelela nawa tyina eli meliongiyo. Omulume wokuna oluembia, ulinga atyiho opo akuateseko omuhikuena wae okuyunga ovana meumbo no momaliongiyo. Mongeleka, umukuatesako okulinga ovilinga vyo meumbo, wendesa Efendelo Liombunga monkhalelo ikuatesako aveho okupolako esilivilo, nokuundapa navo movilinga viokuivisa.

LONGESA OVANA OKUKALA NOHOLE NA SIOVAA

9-10. Oityi ovohe vesukisa okulinga opo vetyivile okulongesa nawa ovana vavo?

⁹ Ovipuka patyi ovohe vapondola okulinga opo vakuateseko ovana vavo okukala nohole na Siovaa? Oñgeni vapondola okuyakulila ovana vavo kovivi viouye uno? Tala ovipuka vimwe ovohe vapondola okulinga.

¹⁰ Ita Siovaa ekukuateseko. Tala etyi ovo tate ya Sansau valingile. Etyi Manoa anoñgonoka okuti mavakala nomona, aiti Siovaa emulongese oñgeni mavemutekula.

11. Oñgeni ovohe yovana vapondola okuhetekela ongeleka ya Manoa ikahi mu Juízes 13:8?

¹¹ Ovalinepi vamwe vo kotyilongo tyimwe tyitiwa Bósnia vatiwa ovo Nihad na Alma, velilongesila kongeleka ya Manoa. Vati: “Onthue tuahetekela ongeleka ya Manoa. Tuaita Siovaa etunoñgonokese oñgeni matutekula nawa omona wetu. Iya Siovaa akumbulula omalikuambelo etu mononkhalelo ononyingi. Wetukumbulula no Mbimbiliya, nomikanda, nomaliongiyo, novionge.” — Tanga Juízes 13:8.

12. Ongeleka patyi Suse na Maliya vaavelele ovana vavo?

¹² Kala ongeleka ongwa. Etyi upopia tyakolela unene. Mahi haunene ovana vove mavelilongesila ku etyi ulinga. Suse na Maliya vaavelele ovana vavo ongeleka ongwa, okukutikinya-mo Sesusi. Tutyii okuti Suse ankho uundapa unene opo atekule ombunga yae. Mahi tupu ankho uvekuatesako okukala nohole na Siovaa. (Deut. 4:9, 10) Ovitumino Viapelwe Moisesi ankho kavipopi okuti omulume una okuenda nombunga yae kotyipito tyo Pasikwa, mo Selusalei. Mahi “kese nima” Suse ankho utyilinga. (Luka 2:41, 42) Hamwe ovalume vamwe pomuvo opo ankho vasoka okuti okutyinda ombunga aiho tyimana vala omuvo, nonombongo. Mahi Suse ankho welikalela. Ankho utyihole unene tyokuundapela Siovaa iya walongesile ovana vae okukala nohole na Siovaa. Tyihe-otyo vala, Maliya ankho wii nawa ovihonekwa. Nae walongesile ovana vavo okuhumba Ondaka ya Huku, tyilinge muevi apopile no muevi alingile.

13. Oñgeni Nihad na Alma vahetekela ongeleka ya Suse na Maliya?

¹³ Nihad na Alma vapopiwa konyima, tupu vahetekelele ongeleka ya Suse na Maliya. Oñgeni okulinga ngotyo tyevekuatesako okulongesa omona wavo okukala nohole na Siovaa? Vapopia okuti onkhalelo vatyinda omuenyo, yalongesa omona wavo okuti otyiwa okuendela movitumino vya Siovaa. Nihad wayawisako okuti: “Kala novituwa uhanda omona wove akale navio.”

14. Omokonda yatyi ovohe vesukisila okunoñgonoka omapanga ovana vavo?

¹⁴ Kuatesako ovana vove okukala nomapanga omawa. Ovohe vena okunoñgonoka ovalie omapanga ovana vavo iya oityi vehole okulinga tyina velivasa. Otyo tyilekesa okuti ovohe vena okunoñgonoka ovalie ovana vavo vatomphola navo kotelefone. Tyakolela unene okulinga ngotyo, mokonda omapanga ovana vove, mahongiliya onkhalelo yavo yokusoka novipuka valinga. — 1 Kol. 15:33.

15. Oityi ovohe vapondola okulilongesa kongeleka ya Jessie?

¹⁵ Oityi ovohe vapondola okulinga inkha kavetyivili okuundapesa nawa otelefone no komputadole? He umwe ukala ko Filipinas utiwa o Jessie, wati: “Onthue ankho katutyivili okuundapesa nawa otelefone. Mahi otyo katyetutyilikile okulondola ovana vetu konthele yovitateka vitundilila kokumbuundapesa omapita.” Jessie katyilikile ovana vae okukala nono telefone mokonda vala ngwe ketyivili. Wati: “Ankho ndyipopila ovana vange opo vaundapese ono telefone pala okulilongesa elaka ekuavo, nokufuika omaliongiyo, nokutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho.” Mo jw.org^®, pana pati “Ovakuendye”, muna ononthele mbukahi nawa mbupopia konthele yokulituma onomesasi, nokupaka omalutalatu mo Internete. Inkha una ovana, okuti welilongesa-le navo ononthele ombo? Okuti muatala-le ovidiu yati: Ove no Telefone — Otyityi Tyitumina Mukuavo? no yokuati Lunguka Tyina Ulinga Oupanga mo Internete?b Ononthele ombo nono vidiu ombo, mbupondola okukukuatesako okulongesa ovana vove oñgeni vapondola okuundapesa otelefone nonondunge. — Pro. 13:20.

16. Oityi ovohe ovanyingi valinga iya ouwa patyi uhole okutundililako?

¹⁶ Ovohe ovanyingi vataindya onomphitilo mbokuwaneka ovana vavo novanthu vaumbila Siovaa noukuatyili. Mongeleka, ovalinepi vamwe vo ko Costa do Marfim vatiwa ovo N’Déni na Bomine, apeho ankho vakonga ovatalelipo vomawaneno opo vehikile meumbo liavo. N’Déni wati: “Okulinga ngotyo tyakuatesako unene omona wetu wotyiveli. Wakala omukokoli-ndyila iya pahe nae pamwe utalelapo omawaneno.” Okuti no ove upondola okutyilinga?

17-18. Onalupi ovohe vena okuhimbika okulongesa ovana vavo?

¹⁷ Himbika okulongesa ovana vove tyina ovatutu. Otyiwa ovohe vahimbike okulongesa ovana vavo tyina nkhele ovatutu. (Pro. 22:6) Tala ongeleka ya Timotiu. Me yae Eunise na ina kulu yae Loide, vemulongesile “tunde poututu.” Oityi tyatundililako? Etyi ekula, ahimbika okutalelapo omawaneno na apositolu Paulu. — 2 Tim. 1:5; 3:15.

¹⁸ Ovalinepi ovakuavo navo vakala ko Costa do Marfim vatiwa o Jean-Claude na Peace, valongesa ovana vavo epandu okukala nohole na Siovaa nokumuumbila. Oityi tyevekuatesako? Vahetekela ongeleka ya Eunise na Loide. Vati: “Onthue tualongesa ovana vetu tunde etyi ankho ovatutu, okuhimbikila umwe etyi ankho omalukembe.” — Deut. 6:6, 7.

19. Oityi tyihangununa “okulongesa” ovana vove Ondaka ya Huku?

¹⁹ Oityi tyihangununa “okulongesa” ovana vove Ondaka ya Huku? Ondaka oyo ihangununa ‘okupopila omona otyipuka tyimwe ovikando ovinyingi.’ Opo vetyilinge, ovohe vesukisa okukala novana vavo apeho. Pamwe ovohe vapondola okunumanena ovana vavo mokonda katyapepukile okuvehinangelesa apeho otyipuka tyike vala. Mahi otyipuka matyivekuatesako, okuhinangela okuti ngotyo vekahi nokulongesa ovana vavo Ondaka ya Huku, nokuvekuatesako okuendela-mo.

20. Oñgeni o Salmo 127:4, yelikuata nokutekula ovana? Hangununa.

²⁰ Noñgonoka ovana vove. O Salmo 127 yaeleka ovana nohevo ine omuhongo. (Tanga Salmo 127:4.) Omihongo vilingwa nomiti vielikalela iya vimwe ovilale, vimwe ovisupi. Novana ongotyo vekahi. Petupu omona welifwa na mukuavo. Mokonda yotyo, ovohe vesukisa okunoñgonoka oñgeni mavalongesa kese umwe povana vavo. Ovalinepi vamwe vakala ko Isilayeli, vapopia etyi tyevekuatesako okulongesa ovana vavo okukala nohole na Siovaa. Vati: “Tyina tulongesa ovana vetu, ankho katuvelongesila kumwe.” Kese onkhalamutwe yombunga, oe una okutokola inkha otyo mavalongesa ovana vavo.

SIOVAA MEKUKUATESAKO

21. Oñgeni Siovaa akuatesako ovohe yovana?

²¹ Pamwe ovohe velitehelela okuti tyipuiya unene okulongesa ovana vavo. Mahi hinangelei okuti ovana venyi otyiawa muapewa na Siovaa, iya ngwe memukuatesako. Siovaa matehelela omalikuambelo enyi. Memukumbulula pokati ko Mbimbiliya, nomikanda, no nongeleka, nonondonga mbovakuatate vena ovana mewaneno lienyi.

22. Ovipuka patyi viakolela vali ovohe vapondola okulingila ovana vavo?

²² Ovanthu vehole okupopia okuti ovana vatekulwa vala alo vatukisa omanima 20. Mahi ovohe nalumwe vayekapo okulongesa ovana vavo. Iya ovipuka viakolela vali mupondola okulingila ovana venyi, okuvetekula nohole, nokukala navo, nokuvelongesa onondonga mbo Mbimbiliya. Kese omona matale etyi mumulongesa monkhalelo yelikalela. Mahi ovanyingi vokualongeswa novohe okukala nohole na Siovaa, velitehelela nga Joanna Mae ukala ko Asia. Wati: “Ndyipandula ovo tate vambiyulile, nokunkhuatesako okukala nohole na Siovaa. Kavanthyitile vala, mahi tupu vankhuatesako okukala nehambu liotyotyili.” (Pro. 23:24, 25) Ovakuatate ovanyingi navo otyo velitehelela ngotyo.