Oñgeni Ewaneno Likuatesako Ovalongwa Okukula Motyili Avambatisalwa?

1-2. Oñgeni tupondola okukuatesako ovalongwa okukula avambatisalwa?

AMY ukala ko Fiji wati: “Ankho ndyihole unene etyi ndyilongeswa nomulongesi wange wo Mbimbiliya. Ankho ndyityii umwe okuti otyili. Mahi tyankhuatesileko okumbatisalwa, okukala omuvo omunyingi novakuatate nonomphange.” Etyi tyaendele na Amy tyipondola okumoneka novalongwa ovakuavo. Ngokuti ovalongwa vetu, vapondola okumbatisalwa, tyina vakuatesuako na vakuetu mewaneno.

² Atuho tupondola okukuatesako ewaneno okupama. (Efe. 4:16) Omukokoli-ndyila umwe utiwa Leilani, ukala ko Vanuatu wati: “Pomaumbo, ovana vetu vapondola okukuatesuako na vakuetu. Tupu otyo tyipondola okumoneka novalongwa vetu. Vomeumbo, nomapanga, novalongesi kosikola vapondola okutukuatesako okulonga omona wetu. Vemupameka nokumulongesa ovipuka vikahi nawa.” Tyelifwa notyo ovaivisi vapondola okupameka, nokukala ongeleka ongwa kovalongwa, avevekuatesako okumbatisalwa. — Pro. 15:22.

3. Oityi tulilongesila kuetyi Ana na Dorin, na Leilani vapopia?

³ Omokonda yatyi ovaivisi vahambukilwa tyina vakuavo vakuatesako ovalongwa vavo? Tala etyi Ana omukokoli-ndyila wavilapo ko Moldova apopia. Wati: “Tyipuiya unene komunthu wike vala, okukuatesako nawa-nawa omulongwa wae, haunene tyina ehimbika okupama motyili.” Dorin, omukokoli-ndyila omukuavo wavilapo wati: “Pamwe ovaivisi vakuetu, vapopila omulongwa wange otyipuka tyimuhika unene komutima. Otyipuka ankho nahasoko, nii vala.” Leilani tuapopi-ale wati: “Tyina tukala noluembia nokankhenda nomulongwa, tumukuatesako okuimbuka ovalie ovaumbili va Siovaa.” — Suau 13:35.

4. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Mahi hamwe ukahi nokulipula okuti: ‘Ame ndyitupu ovalongwa, opo oityi ndyina okulinga opo ndyikuateseko ovalongwa?’ Pahe matulilongesa, oityi kese umwe pu onthue esukisa okulinga tyina amakongwa nomukuatate ine omphange vakalongese omulongwa wae. Atutale oityi tuna okulinga tyina ovalongwa vamehimbika okuya komaliongiyo. Konyima atutale oityi ovakulu vewaneno vapondola okulinga opo vakuateseko ovalongwa okumbatisalwa.

TYINA WAMAKONGWA UKALONGESE NA MUKUENYI

5. Otyipi otyilinga tyove tyina muakalongesa na mukuenyi?

⁵ Omulongesi Wombimbiliya, oe una okukuatesako omulongwa wae, okunoñgonoka nawa Ombimbiliya. Mahi, inkha ukukonga opo mukalongese nae omulongwa wae, nove una okumukuatesako. (Ecl. 4:9, 10) Oityi upondola okulinga opo utyivile okukuatesako ovalongwa?

6. Tyina wamakongwa mukalongese na mukuenyi omulongwa wae, oñgeni upondola okuendela monondaka mba Provérbios 20:18?

⁶ Lilongesa etyi mamukelilongesa. Inkha wakongwa, tete pula komulongesi oñgeni omulongwa wae ekahi. (Tanga Provérbios 20:18.) Upondola okumupula okuti: “Omulongwa wove una omanima eñgapi? Ombunga yae? Oityi matukelilongesa? Etyi matukelilongesa, otyipuka patyi tyesukisa vali? Okuti pena ovipuka nahapondola okupopia? Oñgeni ndyipondola okumukuatesako okutualako okupama motyili?” Otyo katyilekesa okuti, pahe omulongesi mekupopila ovipuka viomuenyo womulongwa wae. Mahi etyi mapopi tyipondola okukukuatesako. Omisionaliu umwe utiwa o Joy wati otyo ehole okulinga. Wapopia okuti: “Okupopila vakuetu konthele yomulongwa wange, tyivekuatesako okusuka nomulongwa wange, tupu vanoñgonoka oñgeni vapondola okumukuatesako pokulilongesa.”

7. Omokonda yatyi tyina tukalongesa na mukuetu, no onthue tuesukisila okulilongesila etyi mavekelilongesa?

⁷ Inkha ukongwa na mukuenyi, mukalongese omulongwa wae, nove wesukisa okulilongesa etyi mavekelilongesa. (Esd. 7:10) Dorin, omukuatate tuapopia konthyimbi wati: “Ndyihambukwa unene, tyina omukuatate nakalongesa nae, atanga-vo etyi tulilongesa. Mokonda yotyo utyivila okukuatesako omulongwa wange.” Nomulongwa, utyimona tyina omukuatate tueya nae atanga etyi tulilongesa. Otyo ongeleka ongwa komulongwa. Tupu, tyina tuahatangele etyi matukelilongesa, tyina tuti pokulilongesa matuliseta-seta vala, atuhapopi ovipuka viesukisa vali.

8. Oñgeni elikuambelo lietu likuatesako omulongwa?

⁸ Pokulilongesa tyesukisa okulikuambela, mokonda yotyo wesukisa okusoka oityi mopopi melikuambelo inkha omulongesi womulongwa ukuita ulikuambele. Inkha ulinga ngotyo, elikuambelo liove malikuatesako unene omulongwa. (Sal. 141:2) Hanae, ukala ko Japau uhinangela omalikuambelo ankho alingwa, nomphange uya nomulongesi wae. Hanae wati: “Tyina ankho elikuambela ndyilitehelela okuti una oupanga wapama na Siovaa, na ame ankho otyo ndyihanda. Tyina ankho atumbula enyina liange ndyilitehelela okuti unthyole.”

9. Ngetyi tyipopia Tiaku 1:19, oityi tuna okulinga tyina mukuetu alongesa omulongwa wae?

⁹ Kuatesako omulongesi okulongesa omulongwa wae. Omukuatate umwe utiwa Omamuyovbi omukokoli-ndyila ukala ko Nigeria wapopia okuti: “Otyiwa ou muaya nae movilinga viokuivisa ekukuateseko.” Tupu wapopia vali okuti: “Omukuatate oo kapondola okupopia unene mokonda ukahi nokulongesa omukuavo.” Oñgeni iya onalupi upondola okupopia tyina mukuenyi alongesa? (Pro. 25:11) Tete, tehelela nawa tyina omulongesi nomulongwa vatomphola. (Tanga Tiaku 1:19.) Vali, kala tyafuapo opo upopie tyina tyamesukisa. Iya tyina wamapewa ondaka soka nawa etyi mopopi. Mongeleka kupondola okuteta ondaka omulongesi iya opopi-po otyipuka tyehelikuatele netyi vekahi nokulilongesa. Mahi popia tyahasete. Upondola okupopia onthengele-popia, ine linga epulo, maliyandyulula nawa etyi vekahi nokulilongesa. Mahi wahasoke okuti apeho upondola okuyawisako. Tupu okusuka nomulongwa matyimukuatesako okulinga ononkhono mbokukula motyili.

10. Oñgeni onongeleka mbetu mbukuatesako ovalongwa?

¹⁰ Popia onongeleka mbove. Inkha tyitavela, popila omulongwa oñgeni welilongesa otyili, omapiluluko patyi walinga, iya oñgeni Siovaa ekukuatesako mokueenda kuomuenyo wove. (Sal. 78:4, 7) Hamwe ongeleka yove oyo umwe omulongwa ankho esukisa okutehelela. Ongeleka yove ipondola okumuavela ononkhono opo atualeko okukula atee ambatisalwa. Tupu ipondola okumulekesa okuti ngakala ñgo novitateka Siovaa memukuatesako. (1 Pet. 5:9) Gabriel, ukala ko Brasil pahe omukokoli-ndyila, uhinangela oñgeni elilongesila konongeleka mbovakuatate etyi ankho alongeswa Ombimbiliya. Wapopia okuti: “Etyi neiva onongeleka mbovakuatate andyihinangela okuti Siovaa wii ovitateka viange. Etyi nelitalelako mwene andyityitavela.”

TYINA OVALONGWA VEYA KELIONGIYO

11-12. Oñgeni tuna okuliepesa ovalongwa tyina veya keliongiyo?

¹¹ Tyina omulongwa ekahi nokukula, mehimbika okuya apeho komaliongiyo opo velipameke novakuatate. (Heb. 10:24, 25) Oityi tuna okulinga tyina omukuatate akonga omulongwa wae, eya keliongiyo monthiki yotete? Atuho mewaneno tuna okumuliepesa nawa, atumupopila opo eye apeho komaliongiyo. Oñgeni, tupondola okutyilinga?

¹² Liepesa nawa ovalongwa. (Loma 15:7) Okuliepesa nawa ovalongwa tyipondola okuvekuatesako okuya apeho komaliongiyo. Tupu okuvekukunya nawa, nokuvelekesa ovakuatate matyivekuatesako okulitehelela nawa tyina veli Mondyuo Yomaliongiyo. Inkha umona okuti, omulongesi womulongwa oo una ovilinga, kala nae otyo umutompholesa. Mutehelela nawa tyina apopia iya olekesa okuti wesuka nae. Okuti okuliepesa nawa ovalongwa tyivekuatesako umwe? Tutalei etyi Dmitrii wambatisalwa omanima amwe konyima iya pahe omukuatesiko wovakulu vewaneno apopia. Dmitrii uhinangela onthiki yotete aile keliongiyo, wati: “Etyi ankho ndyili pondye nokukevelela tyatila owoma, omukuatate umwe eya amphopila okuti tunyingile. Iya ovakuatate ovanyingi aveya okunkhukunya, iya otyo atyinthyuvisa unene. Andyihambukwa unene, andyihande ñgeno ononthiki ambuho mbo simanu kulingwa eliongiyo. Petupu otyipuka tyanthyambukisilwe ngeliongiyo lina.”

13. Oñgeni ovipuka tulinga vikuatesako ovalongwa?

¹³ Kala ongeleka ongwa. Ovipuka ulinga vipondola okukuatesako omulongwa okunoñgonoka okuti, wavasa otyili. (Mat. 5:16) Vitalii, omukokoli-ndyila ko Moldova, wapopia okuti: “Ame nelilongesilile ovipuka ovinyingi kovakuatate mewaneno. Andyikala umwe nonthumbi yokuti Onombangi mba Siovaa ovaumbili votyotyili va Huku.”

14. Oñgeni ongeleka yove ikuatesako omulongwa okukula motyili?

¹⁴ Opo omulongwa ambatisalwe, wesukisa okuendela muetyi elilongesa. Namphila otyo hapeho tyapepuka, mahi tyina omulongwa amona okuti ove ukahi nawa mokonda weendela monondongwa mbo Mbimbiliya, mekuhetekela. (1 Kol. 11:1) Tutalei etyi Hanae, tuapopia-le kombanda apopia. Wati: “Onkhalelo yomuenyo yovakuatate no nomphange ankho yelikuata umwe netyii ankho ndyikahi nokulongeswa. Etyi nevemona atyimphe ondundo yokuevela nokukala nohole na vakuetu. Tupu apeho ankho vapopia nawa vakuavo. Naame ankho nahanda okuvehetekela.”

15. Ngetyi tyipopia Provérbios 27:17, oityi tuesukisa okulinga opo ovalongwa vetu vatualeko okuya komaliongiyo?

¹⁵ Kala epanga liomulongwa wove. Opo omulongwa wove atualeko okuya komaliongiyo, ove una okusuka nae. (Fili. 2:4) Ovipuka patyi muna okutomphola? Wehelipake momuenyo wae, mahi upondola okupopia omapiluluko amwe alinga, tupu upondola okumupula oñgeni etyi ekahi nokulilongesa tyikahi nokumukalesa. Nokumupula oñgeni ombunga yae ikahi, noñgeni ovilinga vikahi nokuenda. Omatompho oo maemukuatesako okukala omapanga. Tyina ukala epanga liomulongwa wove, momukuatesako okutualako okukula aloo ambatisalwa. (Tanga Provérbios 27:17.) Hanae pahe omukokoli-ndyila womuvo auho, uhinangela etyi ehimbika okuenda komaliongiyo, wati: “Nalingile oupanga novakuatate mewaneno, ankho ndyihambukwa unene tyina ndyienda komaliongiyo. Ankho ndyienda apeho namphila naponwa. Okulinga omapanga omape, tyankhuatesileko okuyekapo omapanga ange okohale. Ankho nahanda okukala epanga lya Siovaa no liovakuatate nonomphange. Mokonda yotyo andyitokola okumbatisalwa.”

16. Oñgeni tupondola okukuatesako omulongwa okulitehelela okuti nae ulinga onthele yewaneno?

¹⁶ Tyina omulongwa atualako okukula motyili, nokuya komaliongiyo, nokulinga omapiluluko amwe, mukuatesako okulitehelela okuti nae ulinga onthele yewaneno. Ulinga ngotyo tyina umutekula nawa. (Heb. 13:2) Tala etyi Denis ukala ko Moldova, ahinangela etyi ankho alongeswa Ombimbiliya, wati: “Pamwe ame nomukai wange ankho tukongwa opo tukalie novakuatate. Okutehelela oñgeni ovakuatate ovo vakuatesilueko na Siovaa tyamphamekele unene. Tupu omatompho ankho tukala nao, ankhuatesileko unene, andyiimbuka okuti Siovaa meketuavela omuenyo ukahi nawa komutwe wandyila.” Tyina omulongwa wove amakala omuivisi upondola okumukonga opo muende nae movilinga viokuivisa. Diego, omuivisi umwe woko Brasil, wati: “Ovakuatate ovanyingi ankho vankhonga opo tuende navo movilinga viokuivisa. Oyo ankho onkhalelo ongwa yokuvenoñgonoka. Tyina ankho ndyitavela ndyililongesilako ovipuka ovinyingi, andyilitehelela okuti ndyipanga lya Siovaa na Sesusi.”

OÑGENI OVAKULU VEWANENO NAVO VAPONDOLA OKUKUATESAKO OVALONGWA?

17. Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okukuatesako ovalongwa?

¹⁷ Tomphola novalongwa. Tyina ovakulu vewaneno vakala noluembia novalongwa, tyivekuatesako okukula motyili avambatisalwa. Inkha umukulu wewaneno okuti uhole okutomphola novalongwa veya komaliongiyo? Ovalongwa vapondola okulitehelela nawa momaliongiyo, tyina vakumbulula otumbulula omanyina avo. Namphila una ovilinga ovinyingi mokonda umukulu wewaneno, okuti upondola okuenda movilinga viokuivisa nomukuatate umwe, tyina akalongesa omulongwa wae? Inkha wenda matyikuatesako unene omulongwa womukuatate oo. Omukokoli-ndyila umwe utiwa o Jackie ukala ko Nigeria, wati: “Ovalongwa vange vahuva unene tyina vamona okuti ou neya nae omukulu wewaneno. Omulongwa umwe wati: ‘Omalombe etu kaalingi otyipuka otyo. Vana vakatalelapo vala ovahona navana veveavela onombongo!’” Omulongwa oo utualako okuenda komaliongiyo.

18. Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okufuisapo nawa otyilinga tyavo tyili momukanda Ovilinga 20:28?

¹⁸ Longesa nokupameka ovalongesi Vombimbiliya. Vakulu vewaneno, onwe muna otyilinga tyokukuatesako ovaivisi aveho, okuivisa nokulongesa nawa. (Tanga Ovilinga 20:28.) Inkha omuivisi umwe wankhia ohonyi okulongesila puove omulongwa wae, ove upondola okumuiita opo ulongeseko. Jackie wapopiwa kombanda wati: “Apeho ovakulu vewaneno vamphula oñgeni ovalongwa vange vekahi iya tyina vamamono okuti pena tyimwe nehevilile okuhangununa nawa pokulongesa, vankhuatesako.” Ovakulu vewaneno vapondola okulunda nokupameka ovalongesi Vombimbiliya okutualako. (1 Tes. 5:11) Jackie tupu wati: “Ndyityihole unene tyina ovakulu vewaneno vamphameka nokupandula ovilinga ndyilinga. Onondaka mbavo mbukahi ngatyina waenda unene momutenya watokota, pahe ovasi omaande atenda nawa. Onondaka mbavo, mbunkhuatesako iya tupu mbumpha ondundo yokutualako okulongesa ovalongwa vange.” — Pro. 25:25.

19. Oityi tyipondola okutuhambukiswa?

¹⁹ Namphila tuhena omulongwa, mahi tupondola okukuatesako ovalongwa vamwe okukula motyili. Tyina mukuetu ekahi nokulongesa omulongwa wae tuhapopiei unene, mahi tupopiei vala etyi matyikuatesako omulongesi okuhangununa nawa. Tukalei omapanga ovalongwa tyina vamehimbika okuya komaliongiyo. Tukalei ongeleka ongwa kuvo. Ovakulu vewaneno vesukisa okupameka ovalongwa tyina vatomphola navo. Tupu nokulongesa nokupandula ovalongesi Vombimbiliya. Tyotyili, tyituhambukiswa unene okunoñgonoka okuti, atuho tupondola okukuatesako ovanthu okuhumba Siovaa, avatualako nokufenda Tate Yetu.