EHIPULULO LIOMUENYO
“Pahe Ndyihole Ovilinga Viokuivisa!”
AME NEKULILA ko Nova Zelândia kepunda-umbo limwe litiwa Balclutha. Etyi ndyimona ankho ndyihole unene Siovaa notyili. Ankho ndyihole unene omaliongiyo, momaliongiyo ankho ndyilitehelela nawa, nokuapoleya. Namphila ankho ndyina ohonyi katutu, mahi onosimanu ambuho ankho ndyienda movilinga viokuivisa. Ankho ndyitupu otyinkhe tyokupopia na ava ndyilongeswa navo novanthu ovakuavo. Mokonda ankho nahanda okukala Ombangi, etyi ndyina omanima 11 andyimbatisalwa.
EHAMBU LIANGE ALITEPULUKA
Etyi ndyina omanima 13, oupanga wange na Huku auhimbika okutepuluka. Mokonda ava ndyilongeswa navo ankho valinga vala etyi vahanda iya pahe ame ankho ndyisoka okuti, tyafwa ankho pena etyi ndyili nokupumbwa. Ankho ndyisoka okuti ovitumino vyo tate, novitumino vya Siovaa ankho vinthyika iya ovilinga vya Siovaa ankho viponeswa vala. Hakuti ankho hitavela okuti Siovaa oko ekahi, mahi otyitateka ankho okuhena vali oupanga na Siovaa.
No ngotyo ankho ndyitualako nokuivisa, opo nahakale vala ngotyo tyihaave natyike. Mahi tyina ankho ndyienda movilinga viokuivisa hitange-ale etyi mandyikalongesa iya ankho tyimphuiya unene okutomphola nawa novanthu. Mokonda yotyo, ovilinga viokuivisa ankho hivihole vali. Ankho ndyilipula okuti: ‘Oñgeni ovanthu vena ovitateka nga ame vatualako okuivisa simanu na simanu, hanyi na hanyi ngwe ovilinga evi kavihambukiswa?’
Etyi ndyina omanima 17, pahe ankho nahanda vala okulinga etyi ndyihanda. Andyilongela ovipuka viange andyilukila ko Autralia. Otyipuka otyo atyiihamesa unene ovo tate, mahi ankho vasoka okuti mandyitualako okuumbila Siovaa.
Etyi ndyili ko Australia, oupanga wange na Siovaa autepuluka. Ankho ndyienda vala pamwe komaliongiyo. Tupu andyilingi oupanga novanthu ankho vehena-le oupanga wapama na Siovaa nga ame vala. Ankho tyiti vala, onthiki imwe vaya keliongiyo, onthiki onkhuavo vanwa vala nokukanyana monombale. Ankho ndyiti vala mphai mondyila, mphai motyiputu iya ankho petupu-ale natyike tyinthyambukiswa.
OTYIPUKA NELILONGESA NAHAMALIMBWA
Etyi palamba omanima evali, andyinoñgonoka omphange umwe ankhuatesako okusoka komuenyo. Mondyuo ankho ndyikala tukalamo vetano iya atuho katuanepelwe. Onthiki imwe atukongo omutalelipo womawaneno eya okukala osimanu ike meumbo lietu nomukai wae utiwa o Tamara. Tyina omutalelipo womawaneno ankho alinga ovilinga viewaneno, Tamara ankho utomphola no onthue otyo ayola, ankho omunthu ukahi nawa. Tamara ankho una oupanga wapama na Siovaa, iya tupu ankho tyipepuka okutomphola nae. Nahambukilwe unene, okunoñgonoka omunthu una oupanga wapama na Siovaa iya ukahi nawa.
Tamara ankho una ehambu enyingi. Onkhalelo ankho ehole otyili novilinga viokuivisa tyiliyambuliswa. Tamara ankho una ehambu mokonda ulinga atyiho evila movilinga vya Siovaa, mahi ame ankho ndyitupu ehambu ngwe ndyiundapa vala katutu movilinga vya Siovaa. Onkhalelo yae yokusoka nehambu ankho ena viankhuatesileko unene. Ongeleka yae, yanthyokesa konondaka mbati: Siovaa uhanda aveho vemuumbile “nehambu” “nokukuilila nehambu.” — Sal. 100:2.
OITYI TYANKHUATESAKO OKUPANDA VALI OVILINGA VIOKUIVISA
Ankho nahanda okukala omunthu una ehambu nga Tamara, mahi ankho nesukisa okulinga omapiluluko omanene. Tyasetele mahi katutu-katutu andyihimbika okupiluluka. Pahe ankho ndyilongesa etyi mandyikalongesa iya pamwe ankho ndyiundapa ngomukokoli-ndyila wapola pokati. Otyo tyankhuatesako okutula omutima nokuliyumba vali onthumbi. Mokonda ndyilongesa no Mbimbiliya atyinkhuatesako okukala vali nehambu. Pahe, andyihimbika okuundapa ngomukokoli-ndyila wapola pokati onohanyi ambuho.
Andyihimbika okulinga oupanga novakuatate vomati elikalaila, ankho vekahi nokulinga Siovaa atyiho vevila iya vena ehambu liokumuumbila. Ongeleka yovakuatate ovo, yankhuatesako okupaka pomphangu yo tete ovipuka viesukisa vali, nokulinga ovipuka vipameka oupanga wange na Siovaa. Andyihimbika okupanda vali ovilinga viokuivisa, andyikala omukokoli-ndyila womuvo auho. Pakalele omuvo omunyingi, mahi pahe ndyilitehelela nawa tyina ndyili mewaneno.
NAVASA EPANGA MALINKHUATESAKO APEHO MOVILINGA VYA HUKU
Etyi palamba enima andyinoñgonoka Alex, omukuendye umwe ukahi nawa uhole Siovaa novilinga viokuivisa. Ankho pomuvo opo omukuatesiko wovakulu vewaneno iya tupu ankho uundapale omanima epandu ngomukokoli-ndyila. Alex wakaundapele-ale oku kuesukisa ovaivisi ko Malawi. Ko Malawi, anoñgonokela-ko onomisionaliu mbemukuatesileko unene, ambumupopila opo atualeko okupaka Ouhamba wa Huku pomphangu yotete momuenyo wae.
Mo 2003, atulinepe na Alex, atutualako movilinga viomuvo auho. Tuelilongesa ovipuka ovinyingi iya Siovaa wetuyamba mononkhalelo ononyingi.
TUAYAMBWA UNENE NA SIOVAA
Tukahi nokuivisa ko Gleno mo Timor-Leste.
Mo 2009, atukongwa tukaundape ko Timor-Leste ngonomisionaliu, kokalongo kamwe okatutu popepi no Indonesia. Atuti onthue tuahuva, onthue tuahambukwa, onthue tuatila owoma. Etyi palamba onohanyi ononthano atuhiki ko Dili epunda-umbo limwe lyo ko Timor-Leste.
Opo tutyivile okuundapa motyilongo otyo, tuesukisile okulinga omapiluluko omanene. Ovipuka ankho vielikalela unene. Mongeleka, oviso, nelaka, nokulia, nonkhalelo yomuenyo. Tuesukisile umwe okutyiliya. Movilinga viokuivisa ankho tutomphola novanthu vahepa, vahalongesilwe unene, iya ankho vatombwa. Tupu vamwe ankho vena omalapia, nokuihamenwa mokonda yovilwa noungangala.a
Ovilinga viokuivisa ankho vihiwa unene. Mongeleka, onthiki imwe andyivasi omuhikuena umwe utiwa o Maliya una omanima 13.b Omuenyo wae ankho walema unene. Me yae ankho wanyima, iya tate yae ankho kenemumone-ale. Ngetyi ankho tyikahi ovahikuena vakuavo, Maliya ankho kei etyi malingi momuenyo wae. Ndyihinangela okuti onthiki imwe, ankho ukahi nokumphopila ovitateka viae otyo alila. Anahanoñgonoka nawa ondaka imwe apopia mokonda ankho hipopi nawa elaka liae. Andyilikuambela ku Siovaa, andyimuiti opo ankhuateseko okuungumanesa omuhikuena oo, pahe andyihimbika okumutangela ono tesitu mbupameka. Etyi palamba enima like, andyimono oñgeni otyili tyapilulula omalusoke ae, nonkhalelo yae yomuenyo. Maliya pahe wambatisalwa, nae pahe una ovalongwa alongesa. Hono Maliya wavasa ombunga mewaneno, iya wii etyi apondola okulinga momuenyo.
Siovaa ukahi nokuyamba ovilinga vietu ko Timor-Leste. Ovaivisi ovanyingi velilongesa vala otyili, omanima ekwi konyima, mahi vamwe ovakokoli-ndyila, vamwe ovakuatesiko vovakulu vewaneno, ovakuavo ovakulu vomawaneno. Tupu, vamwe vaundapa Moseketa yokupitiya omikanda melaka liavo. Ndyihambukwa unene tyina ndyimona vaimba momaliongiyo nonkhalelo vayola-yola, nonkhalelo vekahi nokupama motyili.
Ame na Alex tuenda kotyilongo tyimwe kuhena ovaivisi, tukakonga ovanthu veye Kehinangelo.
OTYIPUKA TYINTHYAMBUKISWA VALI
Ovilinga vietu ko Timor-Leste ankho vielikalela unene nomuenyo ankho tuna ko Australia, mahi no ngotyo ankho ndyina ehambu enyingi. Pamwe ankho tuendela metuku-tuku muna ovanthu ovanyingi, muna ombisi yakukuta, novipuka ovikuavo. Mahi ononthiki ononkhuavo ankho tulongesa ovanthu mokandyuo kamwe katokota unene, iya pepata ankho pena oviufwa vihataika. Namphila ankho tuna ovitateka ovio aviho, mahi no ngotyo ovilinga viokuivisa ankho ‘vinthyambukiswa unene!’
Tukaivisa.
Tyina ndyisoka konyima, ndyipandula unene Siovaa wakuatesileko o tate, avetyivili okundongesa otyili, nokunkhuatesako alo etyi oupanga wange na Huku ankho watenda. Etyi tyaendele na ame tyilekesa nawa okuti, etyi omukanda Provérbios 22:6 upopia otyili umwe. Ovo tate vahambukwa unene mokonda ame na Alex tukahi nokulinga ovilinga vya Siova. Okuhimbikila mo 2016 tuvatalelipo vomawaneno mo Australasia.
Ndyikahi nokulekesa ovidiu ya Kalembe na Sofia kovana mo Timor-Leste.
Hityii omokonda yatyi ankho nahahandela ovilinga viokuivisa. Mokonda pahe ndyihole unene ovilinga viokuivisa! Naimbuka okuti namphila tukala novitateka, mahi tukala vala nehambu liotyotyili tyina tuumbila Siovaa nomutima auho. Omanima 18 ndyikahi nokuundapa na Alex movilinga vya Huku, omanima anthyambukiswa vali. Pahe nanoñgonoka onondaka Daviti apopila Siovaa okuti: “Aveho vatilila muove, mavakahambukwa; Mavakakwilila nehambu omuvo auho. . . . Vana vehole enyina liove, mavakahambukwa mokonda yove.” — Sal. 5:11.
Tuna ehambu liokulongesa ovanthu vena esuko liokutehelela ondaka ya Huku!
a Mo 1975, mo Timor-Leste amukala ovilwa mokueenda kuomanima omakwi evali.
b Omanyina amwe apilululwa.