Okuti Uyumba Onthumbi Monkhalelo Siovaa Alinga Ovipuka?

1-2. (a) Omokonda yatyi hono vamwe vasokela okuti tyipuiya unene okuyumba onthumbi movatumini? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

ONONTHIKI mbuno, ovanthu ovanyingi pahe kavayumbu vali onthumbi movatumini. Tyimwe tyivelingisa okueheveyumbu onthumbi, omokonda vehole okumona ovatumini valinga okapungulula. Vakuatesako vala vokuna-tyo, mahi vokuahepa avehesuku navo. Ombimbiliya yapopia-le okuti: “Omunthu utumina mukuavo emumonese ononkhumbi.” (Ecl. 8:9) Tupu ononkhalamutwe mbonongeleya navo valinga ovipuka ovivi. Otyo natyo tyihole umwe okulingisa ovanthu ovanyingi, avehesuku vali na Huku. Pahe tyina pamwe tuvasa omunthu umwe uhanda okulilongeswa Ombimbiliya, tyihole okutupuiya unene okumukuatesako ayumbe onthumbi mu Siovaa, no movanthu Siovaa aavela ovilinga meongano liae.

² Mahi ovalongwa vo Mbimbiliya havoko vala vena okuyumba onthumbi mu Siovaa no meongano liae. Atee umwe onthwe tuumbila-le Siovaa omanima omanyingi, tuna okukala nonthumbi yokuti onkhalelo Siovaa alinga ovipuka apeho yaviuka. Pamwe mapamoneka ovipuka vipondola okulola onthumbi yetu mu Siovaa. Monthele ei, matulilongesa ovipuka vitatu pamwe onthumbi yetu ipondola okulolwa: (1) tyina tutanga ovipuka vimwe viapopiwa mo Mbimbiliya, (2) tyina eongano lya Siovaa litupopila ovipuka vimwe, (3) movitateka matukakala navio komutwe wandyila.

YUMBA ONTHUMBI MU SIOVAA TYINA UTANGA OMBIMBILIYA

3. Oñgeni ovipuka vimwe viapopiwa mo Mbimbiliya vipondola okulola onthumbi yetu mu Siovaa?

³ Tyina tutanga Ombimbiliya, atutale etyi Siovaa alingile omunthu umwe, nomokonda yatyi etyilingila, pamwe tulipula ovipuka ovinyingi. Mongeleka, omukanda wa Números upopia okuti Siovaa watumine okuipaa omunthu umwe ankho ukahi nokutiava ononkhuii mo Tyasapalo. Momukanda wa 2 Samuel upopia okuti, etyi palamba omanima omanyingi, Siovaa waevelele Ohamba Daviti etyi alinga oumbalehi tupu aipaa. (Núm. 15:32, 35; 2 Sam. 12:9, 13) Tupondola okulipula okuti: ‘Omokonda yatyi Siovaa avelele Daviti walingile oumbalehi tupu aiipaa omunthu, mahi omulume una ankho ukahi nokutiava ononkhuii motyasapalo ehemuevela?’ Opo tukumbulule epulo olio, matulilongesa ovipuka vitatu tuna okunoñgonoka tyina tutanga Ombimbiliya.

4. Oñgeni etyi tyipopia Gênesis 18:20, 21; na Deuteronômio 10:17 tyipondola okupameka onthumbi yetu muevi Siovaa alinga?

⁴ Ombimbiliya hapeho ipopia atyiho tyaendapo. Mongeleka, onthwe tutyii okuti Daviti welivelele nomutima auho ovivi alingile. (Sal. 51:2-4) Iya omunthu una ankho wokuna nokutiava ononkhuii mo Tyasapalo? Okuti ankho welivela umwe? Okuti ankho uliatela-le kovitumino vya Siovaa? Okuti ankho upakailuamo-ale mahi otyo ehetavela? Ombimbiliya kaityipopi. Mahi, etyi onthwe twii okuti Siovaa apeho “ulinga evi viaviuka.” (Deut. 32:4) Tyina alinga ovipuka, utala umwe nawa ovipuka aviho, katalela vala kuevi eiva tupu kalingi okapungulula ngetyi tyilinga ovanthu vamwe tyina vati pokukoyesa. (Tanga Gênesis 18:20, 21; Deuteronômio 10:17.) Tyina tunoñgonoka vali nawa Siovaa novitumino viae, matuyumbu onthumbi muevi alinga. Namphila pamwe tuahanoñgonokele nawa ovipuka vimwe tutanga mo Mbimbiliya, mahi etyi twii okuti Huku “omukuatyili movipuka aviho alinga.” — Sal. 145:17.

5. Mokonda tuvakuankhali, oñgeni otyo tyipondola okukalesa onkhalelo tutala etyi tyaviuka? (Tala okakasa kati “Oukuankhali Unyona Onkhalelo Tutala Etyi Tyaviuka.”)

⁵ Mokonda tuvakuankhali, katutyivili okukoyesa monkhalelo yaviuka. Huku wetutunga otyifuika tyae. Otyo tukalela omapita tyina tumona ovanthu valingwa onya. (Gên. 1:26) Mahi mokonda tuvakuankhali, pamwe tukoyesa omapita ovipuka, mokonda tusoka okuti twii atyiho tyaendapo. Mongeleka, uhinangela etyi tyaendele na Sona? Wanumanene unene netyi Siovaa alinga okankhenda ovanthu vomo Ninive. (Jonas 3:10 – 4:1) Mahi soka kouwa watundililako. Ovanthu mono Ninive vena 120.000 avahupiswa mokonda velivela. Naina ankho o Sona wesukisa okupilulula onkhalelo atala ovipuka, ha Siovaa.

6. Omokonda yatyi Siovaa hapeho metupopila omokonda yatyi alinga otyipuka tyimwe?

⁶ Siovaa kesukisile okupopila ovanthu omokonda yatyi alingila ovipuka vimwe. Tyili Siovaa kohale wayekele ovaumbili vae vapopie etyi ankho vasoka konthele yotyipuka tyimwe alinga ine ahanda okulinga. (Gên. 18:25; Jonas 4:2, 3) Pamwe ankho Siovaa uvepopila omokonda yatyi alingila otyipuka tyimwe. (Jonas 4:10, 11) Mahi, Siovaa hapeho wesukisa okutupopila omokonda yatyi alingila otyipuka tyimwe. Mokonda Omutungi wetu, kesukisile okupakeluamo nonthwe tyina ahanda okulinga tyimwe, atee umwe tyina etyilinga-le. — Isa. 40:13, 14; 55:9.

YUMBA ONTHUMBI MU SIOVAA TYINA EKULULIKA

7. Oityi pamwe tyitupuiya iya omokonda yatyi?

⁷ Onthwe tuna onthumbi yokuti evi Siovaa alinga, apeho viaviuka. Mahi etyi pamwe tyahapepukile okuyumba onthumbi movanthu Siovaa aavela otyilinga meongano liae. Tupondola okulipula ine vana veli komutwe valinga umwe ovipuka ngetyi vapopilwa neongano lya Siova. Ovanthu vamwe valiko kohale navo tyipondola ankho vasoka ngotyo. Nkhele tusokei kovanthu tuapopiale mo palangalafu 3. Vavo yomunthu una ankho wokuavasiwa utiava ononkhuii mo tyasapalo, tyipondola hamwe velipulile ine Moisesi wapula umwe ku Siovaa, etyi omulume una nkhele eheneipawe. Tupu omapanga a Uliya, tyipondola hamwe vasokele okuti Daviti kaipaelwe tupu etyi alala nomukai waamuene, omokonda ohamba. Okuti matuyumbu onthumbi mu Siovaa, tyina tuahayumbu onthumbi movanthu Siovaa akoya vetuhongolela?

8. Otyipuka patyi tyapopiwa momukanda Ovilinga 16: 4, 5 tyelifwa netyi ewaneno liovanthu va Huku hono liundapa?

⁸ Mononthiki mbuno, Siovaa ukahi nokuhongolela eongano liae pano pokati ‘komupika omukuatyili nokualunguka.’ (Mat. 24:45) Ngetyi ankho tyilinga ononkhalamutwe mbovanthu va Huku kohale, omupika ukahi nokukuatesako ovanthu va Huku ouye auho, tupu oe upopila ovakulu vomawaneno etyi vena okulinga. (Tanga Ovilinga 16:4, 5.) Pahe ovakulu vewaneno avalandula etyi vapopilwa nomupika. Onthwe tulekesa okuti tuyumba onthumbi monkhalelo Siovaa alinga ovipuka, tyina tutavela etyi tupopilwa neongano, netyi tupopilwa novakulu vewaneno.

9. Oityi pamwe tyipuiyila okutavela etyi ovakulu vewaneno vetupopila, iya omokonda yatyi?

⁹ Pamwe tyipondola okupuiya unene okutavela ovipuka ovakulu vewaneno vetupopila. Mongeleka, momanina ano, omawaneno amwe ekahi nokutepaulwa. Tyina otyo tyimoneka-po, ovakulu vomawaneno vaita ovaivisi vakakuateseko ewaneno ekuavo. Otyo tyilingwa opo ovanthu vafwe umwe nawa kovipundi vili mondyuo yomaliongiyo. Inkha ovakulu vewaneno vetupopila tuende kewaneno ekuavo, pamwe tyipondola okutupuiya unene okusapo ombunga nomapanga etu. Okuti Huku oe upopila ovakulu vewaneno okuti omuivisi ou una okuenda oku, ou una okuenda oku? Au. Okusoka kotyipuka otyo, pamwe tyipondola okutupuiya okutavela etyi ovakulu vewaneno vetupopila. Mahi Siovaa uyumba onthumbi ovakulu wewaneno movipuka valinga iya nonthwe tuveyumba onthumbi.b

10. Ngetyi tyipopia Ova Hebeleu 13:17, omokonda yatyi tuna okutavela ovakulu vewaneno?

¹⁰ Omokonda yatyi tuna okutavela ovakulu vewaneno, atee umwe tyina etyi vapopia tyimoneka ngoti hatyoko tuhanda? Omokonda tyina tulinga ngotyo, tukuatesako ovanthu va Huku okulikuata-po. (Efe. 4:2, 3) Omawaneno maeliyawisa vala, tyina aveho vetavela kovakulu vewaneno. (Tanga Ova Hebeleu 13:17.) Onthwe matulekesa okuti tumuyumba onthumbi mu Siovaa tyina tutavela ku vana etuavela opo vetuhongolele. — Ovil. 20:28.

11. Oityi tyipondola okutukuatesako okukala nonthumbi movipuka ovakulu vewaneno vetupopila?

¹¹ Onthwe matuyumbu onthumbi movipuka ovakulu vewaneno vetupopila inkha tuhinangela okuti, tyina ovakulu vewaneno valinga otyipuka tyimwe pala ewaneno, tete velikuambela okuita ononkhono mba Huku mbuvekuateseko. Tupu vatala umwe nawa onondongwa mbo Mbimbiliya, netyi vapopilwa neongano lya Siovaa. Etyi vahanda okuhambukiswa Siovaa, nokukuatesako ovanthu vae. Ovakuatate ovo ovakuatyili vetyii okuti vena otyilinga tyimwe otyinene mokonda ha mavakapulwa na Siovaa. (1 Pet. 5:2, 3) Nkhele soka kuetyi: Ovanthu mouye veliyapuka momihoko, nonongeleya, novo pulitika. Mahi ovanthu va Siovaa velikuata-po, vafenda vala Huku wike Wotyotyili. Otyo atyiho tyivilwa vala mokonda Siovaa ukahi nokukuatesako eongano liae!

12. Ovipuka patyi ovakulu vewaneno vatala nawa opo vanoñgonoke inkha umwe walinga onkhali welivela umwe?

¹² Siovaa wavela ovakulu vewaneno otyilinga tyokusukukisa ewaneno. Ine omukuatate umwe ulinga onkhali, Siovaa ukevelela ovakulu vewaneno vasoke inkha omunthu oo matualako okukala mewaneno. Mahi tete vesukisa okutala nawa inkha omunthu oo welivela umwe. Ngwe upondola okuti welivela, mahi okuti otyipuka alinga utyiete umwe okuti tyapenga? Okuti onwe vakulu vewaneno muetyimona umwe nawa okuti etyi alinga kametyiwane vali? Inkha tyemulingisa onkhali omapanga omavi aenda nao, wati mayekepo okueenda nao? Ovakulu vewaneno velikuambela, avatale etyi tyipopia Ombimbiliya tupu avatale inkha omunthu wokualinga onkhali welivela umwe. Konyima avatale ine omunthu wokualinga otyivi matualako okukala mewaneno. Mahi pamwe omunthu oo una umwe okupolwa mewaneno. — 1 Kol. 5:11-13.

13. Oityi pamwe tusoka tyina wokuapolwa mewaneno epanga lietu oo hamwe ombunga yetu?

¹³ Oñgeni onthumbi yetu movakulu vewaneno ipondola okulolwa? Ine omunthu wapolua mewaneno hepanga lietu, tupu hambunga yetu, tutavela liwa etyi ovakulu vewaneno vapopia. Mahi pahe ine wokuapolua mewaneno o wetu, opo, pamwe opo tupondola okusoka okuti ovakulu vewaneno kavalingile nawa ovipuka. Tupu pamwe tupondola okusoka okuti kavalingile nawa ovipuka ngetyi Siovaa ahanda vilingwe. Oityi matyitukuatesako okuyumba onthumbi movipuka ovakulu vewaneno valinga?

14. Oityi matyitukuatesako ine epanga lietu upolwa mewaneno?

¹⁴ Onthwe tutyii okuti okupola omunthu mawaneno, tyikuatesako ewaneno, nomunthu wokualinga onkhali. Ine omunthu wokualinga onkhali ukala vala mewaneno, malingisa vakuavo navo avalingi onkhali. (Gal. 5:9) Tupu omunthu oo kametyimono okuti etyi alinga tyapenga, iya kamalingi etyi tyesukisa opo akale vali epanga lya Siovaa. (Ecl. 8:11) Tukalei nonthumbi yokuti tyina ovakulu vewaneno vamapolo omunthu umwe mewaneno, valinga umwe nawa ovipuka mokonda vetyii okuti otyilinga tyimwe otyinene. Ovakulu vewaneno vetyii okuti ngetyi ankho tyilinga ovakoyesi mo Isilayeli kohale, “kavakoyesila ovanthu, mahi vakoyesila Siovaa.” — 2 Crô. 19:6, 7.

OKUYUMBA ONTHUMBI MU SIOVAA PEHEPANO, MATYIKETUKUATESAKO OKUMUYUMBA ONTHUMBI KOMUTWE WANDYILA

15. Omokonda yatyi otyiwa tuyumbe onthumbi Siovaa haunene pehepano?

¹⁵ Tyina onthyulilo youye uno ikahi nokufuenainako, opo vali haunene tuesukisa okuyumba onthumbi monkhalelo Siovaa alinga ovipuka. Omokonda yatyi? Mokueenda kuononkhumbi ononene, ovipuka vimwe matukapopilwa mavikamoneka ngatyina viehekahi nawa, viehena-le oku viapilukila. Tyili, Siovaa haeko makapopia nonthwe. Makatuma ava aholovona opo vetupopilevio. Pomuvo opo, hamuvoko wokulipuka okuti: ‘Okuti etyi tyili o umwe Siovaa wetyipopia, ine ovokuli komutwe pahe vekahi vala nokuhinda-ko viavo?’ Oityi matyikekukuatesako okuyumba onthumbi mu Siovaa no meongano liae pomuvo? Ekumbululo liove, olio malilekesa oñgeni utala evi tupopilwa neongano pehepano. Inkha uyumba onthumbi muetyi tupopilwa pehepano iya otavela, otyo matyikekukuatesako mokueenda kuononkhumbi ononene. — Luka 16:10.

16. Oñgeni onthumbi yetu monkhalelo Siovaa alinga ovipuka maikalolwa komutwe wandyila?

¹⁶ Tupu tuesukisa okusoka nawa oñgeni matukakala tyina Siovaa amakakoyesa ovanthu konthyulilo youye uno. Pehepano nkhele tukevelela okuti vetu vahafende Siovaa, vapondola okumuumbila. Mahi pahe mo Alumagedom, Siovaa na Sesusi ovo mavakakoya etyi mavevelingi. (Mat. 25:31-33; 2 Tes. 1:7-9) Pahe tyilinge Siovaa mekevelinga okankhenda ine kametyilinga, otyo katyitei vali kuonthwe. (Mat. 25:34, 41, 46) Okuti matukayumba onthumbi monkhalelo Siovaa alinga ovipuka, ine otyo matyiketupundukisa? Inkha tuyumba onthumbi pehepano monkhalelo Siovaa alinga ovipuka, komutwe wandyila kamatyiketupuiya vali okumuyumba onthumbi.

17. Ouwa patyi matukapolako inkha tukayumba onthumbi monkhalelo Siovaa makaendeka ovipuka konthyulilo youye uno?

¹⁷ Soka oñgeni matukakala mouye omupe, tyina tuamamono ouwa watundilila konkhalelo Siovaa alinga ovipuka. Onongeleya mbomatutu, novanthu vokuvaka vakuavo monondando, novatumini ankho vamonesa vala ovanthu ononkhumbi, kavakakalako vali. Onombela, nekulupo, nononkhia, kavikakalako vali. Satanasi novilulu mavakaikwa mokueenda kuomanima 1000. Ovipuka ovivi viatuka koumphuki wavo kavikakalako vali. (Ehol. 20:2, 3) Tyotyili matukapandula unene etyi tuayumbile onthumbi monkhalelo Siovaa alinga ovipuka!

18. Oityi tulilongesila kova Isilayeli, tyapopiwa momukanda wa Números 11:4-6; no 21:5?

¹⁸ Okuti onkhalelo Siovaa makalulika ovipuka mouye omupe, maikalola onthumbi tuna mwe? Nkhele tusokei katutu etyi tyamonekelele ova Isilayeli, etyi vayovolwa koupika mo Isitu. Pakala vala katutu vamwe avahimbika okuñgoñga, mokonda ankho veivaluka ovikulia valia ko Isitu. Pahe avahahambukilwa o manaa Siovaa ankho ekahi nokuveavela. (Tanga Números 11:4-6; 21:5.) Okuti nonthwe matukeliyava tyina ononkhumbi ononene mbamalambe? Onthwe katwii ovilinga matukakala navio pokakuviukisa ohi ikale ouye omupe. Mokutala matukakala novilinga ovinyingi iya vimwe hamwe ankho katukevelela okuti onthwe matuvipewa. Okuti matukañgoñga mokonda yovipuka Siovaa meketupopila? Nkhele katutyii. Mahi etyi twii okuti inkha tupandula ovipuka Siovaa etuavela pehepano, tupu matukemupandula komutwe wandyila.

19. Oityi tuelilongesa monthele ei?

¹⁹ Ovipuka Siovaa alinga apeho viaviuka. Tukalei nonthumbi yokuti otyo otyili. Tupu tuesukisa okuyumba onthumbi movanthu Siovaa akoya vetupakailemo. Apeho hinangela onondaka mba Siovaa mbapopiwa nomuuli Isaías mbati: “Ononkhono mbenyi mambukatuka kokukala tyahiliya, nokukala nonthumbi.” — Isaías 30:15.