OUMPHUA-LUNDO Koleleya Nonthumbi

MOKONDA omuenyo mononthiki mbuno “mbonthyulilo” wepuiya, tuesukisa okupua vali elundo tyipona kohale. (2 Timóteo 3:1-5) Ovanthu ovanyingi kavapuile-elundo. Vena elungavi, vetyihole tyokuyaya iya kavelikondola omutima. Ngotyo, tuesukisa okulipula: ‘Okuti naame hapuile-elundo ngetyi tyikahi ovanthu ndyikala navo? Okupua-elundo tyihangununa-tyi? Oityi ndyipondola okulinga opo ndyikale notyituwa otyo?’

OUMPHUA-LUNDO OITYI?

Mo Mbimbiliya, ondaka “oumphua-lundo” ihangununa-tyi? Ondaka oyo kaihangununa vala okukoleleya otyitateka tyimwe. Omunthu wapua-elundo, ukoleleya nonthumbi, ine ukevelela okuti ovipuka mavikala vali nawa. Kasoko vala kwe, mahi usuka nonkhalelo vakuavo velitehelela, okukutikinyamo vana vemulinga onya. Tupu, utualako okukevelela okuti nthiki imwe oupanga wavo maukala nawa. Katyituhuvisa tyina Ombimbiliya ipopia okuti oumphua-lundo utuka kohole.a (Tala onondaka pokatoi) (1 Coríntios 13:4) Oumphua-lundo tupu ulinga onthele “yovinyango viospilitu.” (Gálatas 5:22, 23) Ngotyo, oityi una okulinga opo ukale notyituwa otyo?

OÑGENI MOKALA NOUMPHUA-LUNDO?

Opo tupue-elundo tuesukisa okulikuambela okuita ekuateso liospilitu sandu ya Jeova. Iya Jeova uyaavela aveho vemuyumba onthumbi. (Lucas 11:13) Namphila ospilitu sandu ina epondolo enene, no ngotyo tuesukisa okulinga ngetyi tuaita melikuambelo. (Salmo 86:10, 11) Otyo tyilekesa okuti tuna okulinga ononkhono mbokukala noumphua-lundo ononthiki ambuho opo tyikale otyituwa tyetu. Mahi pamwe kamatutyivili. Oityi tyipondola okutukuatesako?

Tuesukisa okulilongesa, nokuhetekela ongeleka ya Jesus. Apostolu Paulu wapopia okuti okulivaleka “omunthu omupe” muakutikinya oumphua-lundo, tupu etupopila okuti: “Yekei ombembwa ya Kristu itumine omitima vienyi.” (Colossenses 3:10, 12, 15, okatoi) Opo tutyilinge, tuna okulandula ongeleka ya Jesus, nokukala nonthumbi yokuti Huku maviukisa ovipuka momuvo watyo. Inkha tukala nonthumbi oyo, katyesukisile otyitateka patyi tulambela, matutualako okupua-elundo.—João 14:27; 16:33.

Atuho tuhanda ouye omupe uye liwa. Mahi tulilongesa okupua-eludo tyina tusoka konthele yo ñgeni Jeova apua-elundo nonthue. Ombimbiliya itupopila okuti: “Jeova kekahi nokuseta konthele yomulao wae, ngetyi vamwe vasoka, mahi wapua-elundo nonwe, mokonda kahande nawike ahanyueko, mahi uhanda aveho velivele.” (2 Pedro 3:9) Ngotyo, okusoka konthele yo ñgeni Jeova ehole okupua-elundo nonthue, matyitulundu okupua-elundo na vakuetu. (Romanos 2:4) O movipuka patyi tuesukisa okupua-elundo?

MOVIPUKA TUESUKISA OKUPUA-ELUNDO

Ononthiki ambuho tulambela movipuka tuesukisa okupua-elundo. Mongeleka, tuna okupua-elundo opo tuhatete vakuetu tyina tusoka okuti etyi tuhanda okupopia tyakolela unene. (Tiago 1:19) Tupu, tuesukisa okupua-elundo tyina omunthu umwe ametunumanesa. Tyina otyo tyimoneka-po, tuna okuhinangela oñgeni Jeova na Jesus vakala tyina onthue tupengesa. Jeova na Jesus kavatale vala kovipuka ovitutu tupengesa. Mahi, vatala ovipuka oviwa tuna iya vetuavela omuvo opo tuviukise ovipuka ovio.—1 Timóteo 1:16; 1 Pedro 3:12.

Tupu, tuesukisa okupua-elundo tyina omunthu umwe ametupopila okuti otyipuka tyimwe tuapopia ine tualinga tyapenga. Po tete hamwe tupondola okunumana ine okuliamena. Mahi Ondaka ya Huku itupopila okuti hangotyoko tuna okukala. Yati: “Hahe vali okupua-elundo tyipona okukala nomalityindailo. Uhakanyauke okunumana, mokonda omutima weova oo unumana liwa.” (Eclesiastes 7:8, 9, okatoi) Moluotyo, namphila etyi vapopia hatyiliko, tuesukisa okupua-elundo iya atusoko nawa ku etyi matulingi. Otyo Jesus alingile etyi ovanthu vemutendeyile.—Mateus 11:19.

Ovohe haunene vesukisa okupua-elundo tyina vakuatesako ovana vavo okukala novituwa oviwa ine opo vaanye omahando omavi. Tala ongeleka ya Mattias, uundapa mo Mbetele yoko Escandinavia. Etyi Mattias ankho omukuendye, vana ankho alongeswa navo kosikola ankho vemulinga omukuele mokonda yetyi etavela. Po tete, ovo tate yae ankho kavetyii nawa etyi ankho tyikahi nokumoneka-po. Mahi konyima avaimbuka okuti Mattias ankho wahimbika okukala nondima konthele yotyili. Gillis, tate ya Mattias wapopia okuti oe nomukai wae ankho vesukisa okupua-elundo mokonda yotyitateka otyo. Mattias ankho ulinga omapulo ngaa: “Huku olie? Okuti Ombimbiliya Ondaka ya Huku umwe? Oñgeni tutyii okuti etyi otyo umwe Huku ahanda tulinge?” Tupu ankho upula tate yae okuti: “Omokonda yatyi ame mandyikakoyeswa mokonda yokuhetavela kovipuka ove utavela?”

Gillis wati: “Pamwe ankho omona wetu ulinga omapulo tyanumana, ankho hamokonda yetu, mahi ankho wanumanena otyili. Ankho ulitehelela okuti otyili tyikahi nokumuetela ovitateka.” Oñgeni Gillis akuatesileko omona wae? Wati: “Ame nomona wange ankho tutomphola omuvo omunyingi.” Gillis ankho utehelela nawa Mattias iya ankho umulinga omapulo opo anoñgonoke oñgeni elitehelela netyi asoka. Pamwe, Gillis ankho uhangununina omona wae otyipuka tyimwe iya emupopila opo asoke konthele yotyo mokueenda kuonthiki, konyima avetyiwane vali. Ovikando ovikuavo, Gillis ankho upopila omona wae okuti ankho una okusoka kotyipuka tyimwe emupopila. Omatompho oo, akuatesileko Mattias okunoñgonoka oityi tyihangununa ofeto yeyovo, nohole Jeova ena nonthue, tupu wanoñgonoka okuti o Jeova vala watokala okututumina. Gillis wati: “Tyesukisile omuvo omunyingi iya ankho katyapepukile, mahi katutu-katutu ohole na Jeova aihimbika okukula momutima wae. Ame nomukai wange tuahambukwa unene mokonda yononkhono tualinga mbokukuatesako omona wetu noumphua-lundo, pu etyi ankho omukuendye.”

Pu etyi Gillis nomukai wae ankho vakuatesako omona wavo, ankho vena onthumbi yokuti Jeova mevekuatesako. Gillis wati: “Ame apeho ankho ndyipopila Mattias okuti ohole tuna nae, yetulunda okulikuambela unene ku Jeova, okuita opo emukuateseko okunoñgonoka.” Ovohe ovo vahambukwa unene mokonda yokualekesile oumphua-lundo iya avahayekeko!

Tupu tuesukisa oumphua-lundo tyina tukuatesako ombunga yetu ine epanga livela. Tala ongeleka ya Helenab (tala onondaka pokatoi) woko Escandinavia.

Omanima etyinana okualamba, omulume wa Helena wavelele otrombose ovikando vivali iya ailemaneka owongo wae. Mokonda yotyo, ketyivili vali okuhambukwa, nokunumana. Otyitateka otyo katyapepukile ku Helena. Wati: “Nesukisa okupua-elundo nokulikuambela unene.” Ayawisako okuti: “O testu ndyihole unene iya imphameka o Filipenses 4:13, yati: ‘Ame ndyina ononkhono movipuka aviho, mokonda ya una umpha epondolo.’” Nekuateso lya Jeova, Helena utualako okukoleleya noumphua-lundo motyitateka otyo.—Salmo 62:5, 6.

HETEKELA OUMPHUA-LUNDO WA JEOVA

Tyotyili, ongeleka yavilapo yokulekesa oumphua-lundo, o Jeova. (2 Pedro 3:15) Mo Mbimbiliya apeho tutangamo konthele youmphua-lundo wa Jeova. (Neemias 9:30; Isaías 30:18) Okuti uhinangela oñgeni Jeova akalele etyi Abraiau emulingile omapulo omanyingi, konthele yetokolo alingila yokuhanya-po o Sodoma? Jeova wayekele Abraiau alinge omapulo oo. Noumphua-lundo, atehelela nawa omapulo a Abraiau, novipuka ankho vimusukalalesa. Konyima, Jeova alekesa okuti watehelele nawa etyi Abraiau ankho asukalala natyo iya emupameka mokumupopila okuti inkha mo Sodoma avasamo vala ovanthu ekwi ovaviuki, ankho kameihanye-po. (Gênesis 18:22-33) Jeova apeho utehelela noumphua-lundo.

Oumphua-lundo onthele yakolela yokulivaleka omunthu omupe iya ovaumbili va Jeova aveho vena okukala notyituwa otyo. Inkha tulinga atyiho tuvila opo tupue-lundo, matunkhimaneka Tate yetu Jeova iya nonthue matukala umwe pu “vana mavakapiñgana omilao mokonda yekolelo, noumphua-lundo.” — Hebreus 6:10-12.