Okulongesa Ovituwa Oviwa

Etyi ovalongwa vamwe vakaenda-enda na vakuavo, konyima avahungua okuti valala nomukuendye omukuavo kononkhono. Aveho ankho valongeswa mosikola imwe yankhimana unene ko Canada. O Jornalista utiwa Leonard Stern wapopia konthele yotyo okuti: “Okukala omunongo nokulongeswa mosikola yankhimana unene, tyieta ouwa, mahi katyityilika ovakuendye okulinga omatokolo apenga momuenyo.”

Leonard tupu wati: “Etyi tukevela kovohe, okuti ñgeno valongesa nawa ovana vavo okunoñgonoka etyi tyaviuka netyi tyapenga. Mahi ovohe ovanyingi vasukalala vali nokutala ovana vavo vekahi nokuenda monosikola, nokuvasa ovilinga viankhimana.”

Tyotyili okulongeswa kosikola tyakolela unene. Mahi kutupu osikola ilongesa omunthu okufinda eyembelo liokulinga ovipuka ovivi. Ngotyo, opi tupondola okuvasa ondongeso itukuatesako ovanthu okufinda eyembelo liokulinga ovivi?

ONDONGESO YAVILAPO KONONKHUAVO

Ombimbiliya ikahi ngotyilivandyelo. Ihololola nawa-nawa onkhalelo tuatuwa. (Tiaku 1:23-25) Tupu itukuatesako okulinga omapiluluko opo tukale novituwa vitukuatesako okukala nombembwa, nokankhenda noumphua-lundo, nokulikondola omutima, iya nohole. Ombimbiliya ipopia okuti ohole “iwaneka nawa kumwe ovanthu.” (Kolo. 3:14) Omokonda yatyi ohole otyipuka tyakolela vali? Tala etyi Ombimbiliya ipopia konthele yotyituwa otyo.

• “Omunthu wohole wapua elundo, una onkhenda. Wokuna ohole utupu onkhi. Kelimphande tupu kelipake-ko, wohole kalingi ovipengi, kaovola vala ouwa wae, kanumana liwa. Kesuku nokulingwa omapita [ine kavalula ovikando alingwa omapita]. Kahambukilwa etyi tyihaviukile, mahi uhambukilwa otyili. Ulikuatehila movipuka aviho, . . . Ohole kaipu nalumwe.” — 1 Ova Kolindu 13:4-8.

• “Ohole kailingi otyivi mukuavo.” — Ova Loma 13:10.

• “Kovipuka aviho, kalei nohole onene na vakuenyi, mokonda wokuna ohole apeho uhanda okuevela vakuavo.” — 1 Petulu 4:8.

Tyina ukahi novanthu vekuhole oñgeni ulitehelela? Ukala tyapama? Tyapoleya? Nombembwa? Yoo, mokonda utyii okuti vekuhandela otyiwa iya nalumwe mavekulingi otyivi tyawina.

Ohole ilunda ovanthu okulingilako vakuavo ovipuka, nokulinga omapiluluko momuenyo. Tala ongeleka ya George. Etyi akulupa ankho uhanda unene okukala omuvo omunyingi nomutekula wae. Mahi ankho pena otyitateka. George ankho usipa unene, iya wokuanepa omona wae ankho kahande asipile pomona olukembe. Oñgeni George akala? George ankho usipa-le mokueenda kuomanima 50, mahi mokonda ankho uhole omutekula wae, ayekepo okusipa. Ohole ina epondolo enene!

Ohole otyituwa tyimwe tuesukisa okulilongesa. Vohe vena otyilinga otyinene tyokulongesa ovana vavo okukala nohole. Veveavela okulia, nokuveyakulila iya vevetekula nawa tyina vavela. Ovohe vena ohole vatomphola no vana vano, vevehongolela, nokuvelongesa etyi tyaviuka netyi tyapenga. Tupu vakala ongeleka ongwa kuvo.

Mahi ovohe ovanyingi kavalingi nawa otyilinga tyavo. Okuti otyo tyihangununa okuti ovana vavo vetupu vali esilivilo? Au, mokonda alo umwe ovanthu ovanyingi vekulila mombunga ankho ihekahi nawa, valinga omapiluluko. Vakala ovanthu vayumbwa onthumbi, tupu vena esuko na vakuavo. Mononthele mambulandulako matutale onongeleka mbumwe.