Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • g19 No. 1 pp. 10-11
  • “Maukatualako Apeho Nombembwa”

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • “Maukatualako Apeho Nombembwa”
  • Pahukei!—2019
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • “OUHAMBA WOVE UYE”
  • Okuti Kuna Ouhamba Wapama Utyivila Okuviukisa Ouye Wetu Ou? — Oityi Ombimbiliya Ipopia?
    Ononthele Ononkhwavo
Pahukei!—2019
g19 No. 1 pp. 10-11
Omapa alekesa ouye

OUTUMINI MAUKALINGA ETYI OVANTHU VEHEVILI

“Maukatualako Apeho Nombembwa”

“Eongano limwe litiwa Nações Unidas likahi nokulunda ovanthu opo velikuateseko pokati, nokukala nonthilo na vakuavo, nokuyakulila ohi opo ikale omphangu ongwa.” Omokonda yatyi? Ngetyi tyapopia omukanda umwe wahonekwa neongano olio, omokonda “yomphepo ipilauluka, noungangala, noluhepo, novilwa, novanthu vatunda kovilongo viavo, nomauvela elitambuliswa.” Ovitateka ovio, vikahi nokumoneka mouye auho.

Ovakuavo vapopia okuti mouye auho muna okukala vala omutumini wike. Umwe povanthu vasoka ngotyo, omunongo umwe woko Italia ankho utiwa Dante Alighieri. Omunongo oo wakalako momanima 700 okualamba. Omukuavo ankho usoka ngotyo, omunongo umwe utiwa Albert Einstein. Dante Alighieri ankho usoka okuti ovanthu kamavetyivili okukala nombembwa itualako mokonda mouye muna ovatumini ovanyingi. Alo umwe wapopia onondaka mba Sesusi mbati: “Outumini ulityitukila-po uhanyuka-po.” — Luka 11:17.

Konyima Yovilwa vya Vali Viouye Auho, Albert Einstein ahonekela omukanda eongano limwe litiwa Assembleia Geral das Nações Unidas. Onondaka ahoneka, tupu ambupakwa mo jornale opo ovanyingi vembutange. Wahoneka okuti: “O Nações Unidas ina okutaindya liwa onkhalelo yokueta epamo mouye auho.”

Mahi inkha kuali ovanthu vatumina ouye auho, okuti ñgeno ovatumini ovo vatekula nawa ovanthu, avakala ovakuatyili? Okuti ñgeno kavakalele novituwa ovivi ovatumini ovanyingi hono vena? Omapulo oo, etuhinangelesa onondaka mbapopilwe nomuhipululi umwe woko Inglaterra utiwa o Lorde Acton. Wati: “Tyina omunthu ena outumini ukala nomalityindailo.”

Opo ovanthu vakale nombembwa yotyotyili, vesukisa okulikuata okapandi. Mahi oñgeni matuvasi ombembwa oyo? Okuti ovanthu vapondola umwe okukala nombembwa yotyotyili? Ombimbiliya ipopia okuti tyitavela. Ovanthu vapondola okukala nombembwa iya mavakakala umwe nayo. Ñgeni ngotyo? Ombembwa mayetwa vala noutumini wa Huku. Hinangela okuti omautumini ovanthu kaetyivili okueta ombembwa pano pohi mokonda alinga okapungulula. Outumini wa Huku, maulekesa okuti o Huku vala upondola okutumina ovanthu atunga. Mahi oñgeni outumini oo wiihanwa? Ombimbiliya ipopia okuti “Ouhamba wa Huku.” — Luka 4:43.

“OUHAMBA WOVE UYE”

Etyi Sesusi alongesa ovalongwa vae okulikuambela, wapopile onondaka mbulekesa okuti ankho ukahi nokusoka Kouhamba wa Huku. Wati: “Ouhamba wove uye. Ehando liove lilingwe pano pohi.” (Mateusi 6:9, 10) Onondaka ombo, mbulekesa nawa okuti Ouhamba wa Huku, oo vala maukalinga ehando lya Huku pano pohi, havanthu-ko vahanda vala okutumina vakuavo.

Ouhamba wa Huku tupu wiihanwa okuti “Ouhamba wo keulu.” (Mateusi 5:3) Omokonda yatyi wiihanenwa ngotyo? Omokonda namphila maukatumina ohi, mahi maukatuminina keulu. Otyo otyipuka otyiwa. Otyo tyihangununa okuti ovanthu kamavesukisa vali okufeta omalilimu. Soka kehambu ovanthu mavakakala nalio tyina vamatuminwa Nouhamba wa Huku!

Ondaka “ouhamba” ilekesa okuti outumini wa Huku waonganekua nawa. Ohamba yatyo, o Sesusi Kilisitu. Huku waavela Sesusi epondolo liokutumina. Pahe tala etyi Ombimbiliya ipopia konthele ya Sesusi:

  • “Outumini maukala komapepe ae . . . Outumini wae maukatualako apeho nombembwa.” — Isaías 9:6, 7.

  • “Apewa outumini, nounene, nouhamba, opo ovanthu aveho, novilongo aviho, nomalaka aeho vemuundapele. Outumini wae . . . kamaukahanyuako.” — Daniel 7:14.

  • “Ouhamba wouye wakala Ouhamba wa Tatekulu yetu [Huku] na Kilisitu yae, iya ngwe matumina apeho-apeho.” — Eholololo 11:15.

Ouhamba wa Huku maukafuisapo etyi Huku ahandela ovanthu, ngetyi Sesusi apopile melikuambelo liae. Ovanthu aveho mavakalinga nawa ohi opo tukale nomphepo ikahi nawa, nomuenyo omuwa.

Iya tyakolela vali, Ouhamba wa Huku maukalongesa ovanthu. Aveho mavakalongeswa ovitumino vya Huku. Aveho mavekelikuata okapandi. Tala etyi omukanda wa Isaías 11:9 wapopia konthele yomuvo oo: “Kamakukalingwa natyike otyivi, mokonda ohi aiho, tyotyili maikeyula enoñgonoko lya Siovaa, ngetyi omeva eyula melunga.”

Ovanthu aveho, mavakakala ovana-mbembwa. Otyo otyipuka o Nações Unidas ihanda mahi nii kavekahi nokutyivila. Omukanda wa Salmo 37:11 wati: “Mavakakala nombembwa onene.” Pomuvo opo, onondaka “oungangala,” “nokusilisa omphepo,” “noluhepo,” “novilwa” kamatukembupopia vali. Mahi onalupi Ouhamba wa Huku mauhimbika okutumina ohi? Oñgeni maukatumina? Iya oityi upondola okulinga opo upoleko ouwa? Pahe matukumbulula omapulo oo.

ONONDAKA MBAKOLELA VALI

OUHAMBA WA HUKU, OUTUMINI WAONGANEKWA NA HUKU. TYINA OUHAMBA OO WAMATUMINA OHI, OVANTHU KAMAVEKELIYAPAUKA VALI. AVEHO MAVEKELIKUATA OKAPANDI, AVAKALA NOMBEMBWA

ANKHO VAHANDA ÑGENO OUYE AUHO UKALA NOMUTUMINI WIKE

  • Dante

    Dante Alighieri ankho usoka okuti ovanthu kamavetyivili okukala nombembwa itualako mokonda mouye muna ovatumini ovanyingi

  • Einstein

    Albert Einstein wapopia okuti o Nações Unidas ina okutaindya liwa onkhalelo yokueta epamo mouye auho

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma