“Olie Mantheketesa?”
“Namphila ndyikatulilwa ovita, no ngotyo mandyikala nonthumbi.”—SALMO 27:3.
OÑGENI ONOVERSIKULU OMBU MBUKUKUATESAKO OKUKOLA OMUTIMA?
1. Oityi o Salmu 27 maitukuatesako okunoñgonoka?
OMOKONDA yatyi ovilinga vietu viokuivisa vikahi nokuenda nokomutue namphila ovitateka mouye vikahi nokuliyawisa? Omokonda yatyi tuundapesila nehambu omuvo, nononkhono mbetu movilinga viokuivisa namphila mouye muna ovitateka vionombongo? Oñgeni tupondola okutualako nomutima wapama tyina ovanthu ovanyingi mouye vena owoma wetyi matyikapita komutwe? Otyiimbo Tyohamba David mo Salmu 27, tyituavela omakumbululo.
2. Oñgeni owoma ukalesa omunthu? Mahi onthue tuna nonthumbi yatyi?
2 David wahimbika o Salmu oyo nonondaka ombu: “Jeova otyimimi tyange, neyovo liange. Olie mandyitili owoma? Jeova oe otyiholamo tyapama tyomuenyo wange. Olie mantheketesa?” (Salmo 27:1) Owoma upondola okusoyesa omunthu ehetyivili okulinga natyike. Mahi una uyumba onthumbi mu Jeova wakola omutima. (1 Pedro 3:14) Tyina tulinga Jeova epameko lietu “tukala netuliyo, iya katusukalala nowoma wotyiponga.” (Provérbios 1:33; 3:25) Mokonda yatyi?
“JEOVA OTYIMIMI TYANGE NEYOVO LIANGE”
3. Omonkhalelo patyi Jeova otyimimi tyetu, mahi oityi tuna okulinga?
3 Tyina Ombimbiliya iti “Jeova otyimimi tyange,” tyilekesa okuti Jeova utulongesa otyili. (Salmo 27:1) Mongeleka, otyimimi tyolamba tyitukuatesako okutala etyi tyikahi mondyila, mahi katyityipolopo. Tuna okuenda nonondunge opo tuhelipunduke. Tupu, Jeova utulekesa etyi tyihangununa ovipuka vikahi nokupita mouye. Utulondola konthele yovivi vikahi mouye. Nombimbiliya, utuavela omalondolo etukuatesako apeho. Mahi, tuna okuundapesa etyi tuelilongesa. Tyina tulinga ngotyo, matukala vali ovanongo tyipona onondyale mbetu ine ovalongesi vouye.—Salmo 119:98, 99, 130.
4. (a) Oityi David apopila nonthumbi okuti: “Jeova omuyovoli . . . wange”? (b) Onalupi Jeova makayovola ovaumbili vae?
4 Onondaka mba David mo Salmo 27:1, mbutulekesa okuti David ankho kalimbuilueko oñgeni Jeova emuyovolele. Jeova “wemuyovolele konkhulika nokehunyu.” Tupu Jeova wemukuatesileko okufinda Goliya. Konyima, emuyovola etyi Ohamba Saulu ahandele okumuyaha neonga. (1 Samuel 17:37, 49, 50; 18:11, 12; 19:10) Otyo David apopila nonthumbi okuti: “Jeova omuyovoli . . . wange”! Tupu Jeova makayovola ovaumbili vae ngetyi ayovolele David. Onalupi? Tyina “ononkhumbi ononene” mbameya.—Revelação 7:14; 2 Pedro 2:9.
HINANGELA KESE TYIKANDO JEOVA EKUKUATESAKO
5, 6. (a) Oñgeni okuhinangela ovipuka tyitukolesa omutima? (b) Omokonda yatyi otyiwa okusoka oñgeni Jeova akuatesileko ovanthu vae kohale?
5 Mo Salmo 27:2, 3, tutangamo ovipuka vimwe viakolela mavitukuatesako okukala vali nomutima wakola. (Tanga.) David wahinangelele ovikando Jeova emuyovolele. (1 Samuel 17:34-37) Okuhinangela ovipuka ovio tyemukalesile vali nomutima wakola, etyi avasiwa novitateka ovinene vali. Ove uhinangela oñgeni Jeova nthiki imwe ekukuatesileko? Okuti otyo tyikukolesa omutima? Mongeleka, okuti nthiki imwe welikuambelele unene konthele yotyitateka tyimwe otale oñgeni Jeova ekuavela ounongo ine ononkhono opo utyitetulule? Ine uhinangela oñgeni Jeova ekukuatesako okutetulula ovitateka vimwe ankho vikutyilika okumuumbila nehambu? Ine uhinangela oñgeni ekukuatesako okukala vali novilinga meongano liae? (1 Coríntios 16:9) Oñgeni tyikukalesa tyina uhinangela ovipuka ovio hono? Katyikukuatesako okukala vali nonthumbi yokuti Jeova mekukuatesako okutetulula ine okukoleleya movitateka viepuiya?—Romanos 5:3-5.
6 Oityi matulingi inkha ovatumini vapanga okunyimako eongano Lionombangi mba Jeova? Ovanthu ovanyingi hono vekahi nokuovola okutyilinga, mahi kavetyivili. Okuhinangela oñgeni Jeova akuatesileko ovanthu vae kohale tyitukuatesako okuhakala nowoma wetyi matyikeya komutwe.—Daniel 3:28.
PANDA EFENDELO LIOTYOTYILI
7, 8. (a) Ngetyi tyapopia Salmo 27:4, oityi David aita ku Jeova? (b) Ondyuo ononene yopaspilitu oityi, iya oñgeni hono tufendelamo?
7 Otyipuka otyikuavo tyitukuatesako okukola omutima okupanda efendelo liotyotyili. (Tanga Salmo 27:4.) Kononthiki mba David, “ondyuo ya Jeova” ankho ekaka. David apongiya aviho viesukisa opo atungile Jeova ondyuo onene yefendelo yeya okutungwa nomona wae Salomau. Etyi palamba omanima omanyingi, Jesus ahangununa okuti makuya omuvo umwe ovanthu mavehesukisa vali okuenda kondyuo oyo onene okukafenda Huku. (João 4:21-23) Apostolu Paulu mu Hebreus okapitulu 8 alo 10 wapopia ondyuo onene yopaspilitu, yaetuako etyi Jesus ambatisalwa menima 29 P.K., etyi oe muene eliava opo alinge ehando lia Jeova. (Hebreus 10:10) Ondyuo oyo ononene yopaspilitu, epongiyo Jeova alinga opo tumufende monkhalelo etavela. Mahi metavela vala efendelo lietu inkha tukala nekolelo motyilikutila tya Jesus. Oñgeni matufendela mondyuo omo? Omokulikuambela “nomitima viotyotyili nonthumbi aiho yekolelo”, nokupopia mounyingi ekevelo lietu tyihatengatenga, nokulipameka, nokuliavela ondundo novakuatate vetu tyina tuliongiya mewaneno, nomelilongeso Liombimbiliya mombunga. (Hebreus 10:22-25) Okupanda efendelo liotyotyili tyitupameka mononthiki mbuno mbepuiya mbonthyulilo.
8 Ouye auho, ovaumbili va Jeova vekolelo vekahi nokuundapa unene movilinga viokuivisa, mokulilongesa omalaka omakuavo, nokuenda kovilongo kuesukisa vali ovaivisi Vouhamba. Vekahi ngomuhoneki wono salmu, waita otyipuka tyimwe ku Jeova. Ovo vahanda okutala okankhenda ka Jeova, nokuundapa unene movilinga viae namphila vavasiwa novitateka. —Tanga Salmo 27:6.
YUMBA ONTHUMBI MOMBATELO YA HUKU
9, 10. Oityi o Salmo 27:10 itulaa?
9 Onondaka mba David mbutulekesa okuti ankho wayumba unene onthumbi mombatelo ya Jeova. Wati: “Inkha tate na me vanthyapo, Jeova manthambula.” (Salmo 27:10) Tyina tutanga etyi tyapopiwa mu 1 Samuel okapitulu 22, tumona okuti ovo he ya David kavemuyekelepo. Mahi, hono ovanthu ovanyingi vayekuapo no nombunga mbavo. Ovanyingi puvo vavasa ombatelo neameno mewaneno lio Vakristau.
10 Jeova utekula ovaumbili vae alo umwe tyina vakuavo veveyekapo. Moluotyo, tuna onthumbi yokuti mevetekula tyina vamavasiwa novitateka ovikuavo viepuiya. Inkha tuasukalala noñgeni matutekula ombunga yetu, tuna okuhinangela okuti Jeova metukuatesako. (Hebreus 13:5, 6) Jeova wii onkhalelo yetu, netyi tuesukisa.
11. Tyina tuyumba onthumbi mu Jeova tyikalesa ñgeni vakuetu? Popiapo ongeleka.
11 Tala etyi tyaendele na Victoria omulongwa umwe Wombimbiliya ko Liberia. Omulume wae wemuyekapo novana vetatu. Namphila ankho ehena ondyuo, novilinga, watualako nokulilongesa alo ambatisalwa. Nthiki imwe omona wae omukainthu womanima 13, wavasa otyipapo tyeyula onombongo. Opo vahakale noluiho, velityilika okuvalula onombongo ombo. Iya liwa-liwa avaovola efualali hekulu yotyipapo otyo. Etyi vemuvasa, efualali alipopi okuti inkha ovanthu aveho vali ovakuatyili ngo Nombangi mba Jeova, ouye auho ñgeno wakala omphangu yombembwa. Victoria emulekesa Mombimbiliya omulao wa Jeova wouye omupe. Nokuahuva nekolelo liae, efualali aliavela Victoria onombongo ononyingi. Tyotyili, Onombangi mba Jeova ovakuatyili mokonda vena onthumbi yokuti Jeova meveavela etyi vesukisa.
12. Oityi tutuailako okuumbila Jeova alo umwe tyina tupolwa movilinga ine tutupu onombongo? Popiapo ongeleka.
12 Tupu soka oñgeni Tomás, omuivisi uhenembatisalwe ko Serra Leoa elitehelela. Wavasa ovilinga viokulongesa, mahi aundapa onohanyi ononyingi tyihafetwa. Tomás akapopia nomutumini wosikola opo afetwe onombongo mbae. Omutumini wosikola ankho onkhalamutwe yokapela, iya atolela Tomás okuti omatavelo Onombangi mba Jeova kaetavelwa mosikola oyo. Onkhalamutwe oyo, aipopila Tomás okuti, inkha uhanda okukala movilinga una okuyekapo okukala Ombangi ya Jeova. Tomás ayekepo ovilinga namphila ahafetelwe. Konyima yotyo, avasi ovilinga ovikuavo viokupangiya onolaliu no notelefone. Kuna onongeleka ononyingi mbulekesa okuti inkha tuyumba onthumbi mu Jeova, kamatukala nowoma wokuti matukambe etyi tuesukisa. Mokonda Jeova oe walinga ovipuka aviho nokuamena apeho ovanthu vae, tuna onthumbi yokuti metutekula.
13. Omokonda yatyi ovakuatate ovanyingi movilongo viahepa vaundapa unene movilinga viokuivisa?
13 Kovilongo ovinyingi viahepa, ovakuatate vetu vaundapa unene movilinga viokuivisa. Omokonda yatyi? O Filiyale imwe yahoneka okuti: “Ovanthu ovanyingi vetavela okulongeswa Ombimbiliya mokonda vetupu ovilinga, moluotyo vena omuvo omunyingi. Ovakuatate tupu vaundapa unene movilinga viokuivisa. Ovanthu vetavela liwa-liwa okuti tukahi mononthiki mbahulililako mokonda veete onkhalelo ombi youye.” Omisionaliu umwe waundapale omanima 12 motyilongo omu kese mukuatate alongesa Ombimbiliya ovanthu valamba puvetatu, wati: “Mokonda ovaivisi ovanyingi vetupu ovipuka ovinyingi vivetalula, vena vali omuvo wokuundapa movilinga viokuivisa nokulongesa ovanthu Ombimbiliya.”
14. Omonkhalelo patyi Jeova makaamena otyinyingi tyovanthu?
14 Jeova walaa okukuatesako, nokuamena, nokuyovola ovanthu vae aveho, iya tuna onthumbi yokuti mafuisapo omulao wae. (Salmo 37:28; 91:1-3) Kuna otyinyingi tyovanthu matyikahupa “kononkhumbi ononene.” (Revelação 7:9, 14) Huku makaamena otyinyingi otyo mokuhayeke nawike ahanyeko ovanthu vae aveho mokueenda kuononthiki mbonthyulilo youye uno. Meveavela atyiho vesukisa opo vakoleleye mononkhumbi, nokutualako noupanga wavo na Jeova. Iya mokueenda kuo Armagedom, Jeova makahupisa ovanthu vae.
“JEOVA, NDONGESE MONDYILA YOVE”
15, 16. Ouwa patyi tupolapo tyina tulandula etyi Huku etulongesa? Popiapo ongeleka.
15 Opo tutualeko nomutima wakola, tuesukisa okutualako okulongeswa na Huku. David wati: “Jeova, ndongese mondyila yove, nthyongolele mondyila youviuki mokonda yonondyale mbange.” (Salmo 27:11) Okulongeswa na Huku tyihangununa okutavela etyi Ombimbiliya ipopia, nokutavela ehongolelo tupewa neongano lia Jeova, nokulandula etyi tuelilongesa. Ovanyingi vetavelele onondonga onongwa mbokulitepulula ovipuka vimwe. Vafeta onongele mbavo nokulandesa ovipuka vehesukisile, iya etyi pamoneka ovitateka vionombongo kavasukalalele unene. Pahe kavesukisa okuundapa unene opo vafete onongele, anthi vena vali omuvo wokuundapa movilinga viokuivisa. Otyiwa tulipule okuti: ‘Ndyitavela liwa-liwa etyi ndyitanga Mombimbiliya no momikanda viomupika wekolelo nokualunguka, alo umwe tyina tyahapepukile?’—Mateus 24:45.
16 Tyina tuyeka Jeova etulongese nokutuhongolela mondyila youviuki, katukala nowoma. Etyi omukokoli-ndyila umwe ko Estados Unidos anyingila movilinga vimwe ankho mavikuatesako oe nombunga yae okutualako novilinga viomuvo auho, onkhalamutwe yae yovilinga emupopila okuti kamakala movilinga ovio mokonda kalongesilwe mosikola onene. Inkha ove, okuti ñgeno welivela etyi waholovona ovilinga viomuvo auho tyipona okulongeswa mosikola onene? Konyima yonosimano onombali, onkhalamutwe oyo aipolwa movilinga iya omukuavo wemupingako, apulu omukuatate etyi ahanda okulinga. Omukuatate akumbulula okuti oe, nomukai wae, Onombangi mba Jeova vaundapa ngovakokoli-ndyila, iya vahanda okutualako novilinga ovio. Tyina omukuatate nkhele ehenevitule, onkhalamutwe ati: “Ame ankho ndyikuete okuti welikalela! Etyi tate avela unene, ovakuatate vove vevali ankho veya okumutangela Ombimbiliya ononthiki ambuho. Ame napangele okuti inkha ndyimona omphitilo yokukuatesako Ombangi ya Jeova, mandyityilingi.” Monthiki onkhuavo, omukuatate apewa ovilinga ankho onkhalamutwe onkhuavo aanyene okumuavela. Tyotyili, tyina tupaka Ouhamba tete momuenyo wetu, Jeova ufuisapo omulao wae wokutuavela atyiho tuesukisa.—Mateus 6:33.
TUNA OKUKALA NEKOLELO NEKEVELELO
17. Oityi matyitukuatesako okuhakala nowoma netyi matyikapita komutwe?
17 David wetukuatesako okunoñgonoka okuti tyakolela unene okukala nekolelo, nekevelelo, wati: “Inkha ñgeno hakalele nekolelo liokumona ouwa-tima wa Jeova motyilongo tyovokuna omuenyo—!” (Salmo 27:13) Tyotyili, oñgeni ñgeno omuenyo wetu wakala inkha Huku ketuavelele ekevelelo, nokutunoñgonokesa ovipuka viapopiwa mo Salmo 27? Mononthiki mbuno mbahulililako, tuesukisa okutualako okulikuambela opo Jeova etupameke, nokutuhupisa ko Armagedom.—Tanga Salmo 27:14.
[Olutalatu pefo 23]
David wapamene omutima etyi ahinangela oñgeni Jeova emuyovolele
[Olutalatu pefo 25]
Okuti tyina tuhena onombongo tutyitala ngatyina omphitilo yokuyawisa ovilinga vietu viokuivisa?