OSAPI YO KONDYE
Okuti Ovanthu Mavahanye Ohi Tyihevilwa Vali Okuviukiswa?
“Ombuto ei yovanthu yenda, ombuto onkhuavo iiya, mahi ohi itualako apeho.”—OHAMBA SOLOMAU, MOTYITA 11 P.K.E.a
Komuhoneki wo Mbimbiliya kohale, omanima ehehi ovanthu vakala nomuenyo, eliponya unene nohi ikalako apeho. Mokueenda kuomanima omanyingi, onombuto mbovanthu mbulipinga-ko, mahi ohi itualako apeho tyapama nokutekula omuenyo, alo hono.
Tunde Movilwa Viavali Viouye Auho, ovipuka mouye vikahi nokupiluluka unene, tyipona kohale. Momanima 70 vala, ovanthu vamona omapiluluko omanene konthele yoviendelo, omatuku-tuku nono aviau, novipuka viokupopila ngo nolaliu no televisau nono komputadole, novipuka ovikuavo, viaeta epiluluko enene konthele yo nombongo. Ovanyingi vena onkhalelo yomuenyo ankho vasoka okuti kavivilwa. Mahi tupu, ovanthu kombanda yohi vekahi nokuliyawisa vali unene.
Anthi, ovipuka ovio aviho, viaeta ovitateka ovinyingi. Ovilinga viovanthu vikahi nokunyona unene ohi, apa katutu omivo viayo kamaviundapa vali nawa pala okutekula atyiho tyina omuenyo. Tyotyili, ovanongo vamwe mouye, vapopia okuti tueya momuvo omupe, muna ovanthu vekahi nokunyonwa unene ohi.
Ombimbiliya yapopia omuvo umwe ovanthu ‘mavakanyona ohi.’ (Revelação [Apocalipse] 11:18) Ovanthu vamwe velipula inkha tukahiale momuvo watyo oo. Kuakamba ehanyu lilifwe pi? Okuti yehika monkhalelo ihevilwa okukondolwa? Okuti tyotyili ovanthu mavahanye umwe ohi alo ihevilwa vali okuviukiswa?
OKUTI KAIVILWA VALI OKUVIUKISWA?
Okuti ohi yehika monkhalelo ihevilwa okuviukiswa? Ovanongo vamwe vapopia okuti, tyipuiya okunoñgonoka oityi omapiluluko apondola okueta. Moluotyo, vena unene otyiho tyokuti, tukahi nokuhika “momuvo umwe” onkhalelo yohi ipondola okulinga omapiluluko maaeta oviponga ovinene.
Mongeleka, nkhele tala etyi tyikahi nokupita nomaande elikuata emanya ko nofika mbo koutakelo wekumbi. Ovanthu vamwe vasoka okuti inkha omutenya utualako okutokota unene, nomaande oo maatualako okusenguluka unene, mokonda yo nohanya mbekumbi. Iya tyina omaande oo asenguluka, onohanya mbutokotesa elunga. Tyina elunga liamatokota, omaande oo okuelikuata aasenguluka vali unene. Otyitateka otyo, nawike upondola okutyitalameka. Iya tyina elunga liliheya vali kohi mokonda yomeva asenguluka anyingila-mo, tyipondola okuetala ovanthu ovanyingi oviponga.
ONKHALELO YOHI ITUALAKO OKUKALA OMAPITA UNENE
Kuhole okuovolwa ononkhalelo ononyingi pala okutetulula liwa “ovitateka vipita nohi ino” hono. Onkhalelo imwe yasokwa kohale, okulongesa ovanthu okuundapesa monkhalelo yapola pokati etyi ohi ituavela. Iya otyo tyikahi nokueta tyi?
Tyihaeta ehambu, ngetyi otyitateka tyo nombongo mbuhamoneka tyitualako okuliyawisa mouye, nonkhalelo yohi ino itualako okukala omapita unene. Ovanthu vatualako okuheya unene omalumono ohi, nokuundapesa ovipuka ovikuavo ituavela, monkhalelo ohi ihevili okuvikondola-po liwa. Okuti kuna etyi tyipondola okulingwa? Omunongo umwe konthele oyo, wapopia otyili tyae okuti: “Onthue tutupu natyike tyilekesa okuti tupondola okuundapesa etyi ohi ituavela, monkhalelo yaviuka.” Onondaka ombo, mbelikuata nawa netyi Ombimbiliya ipopia okuti: “Ovanthu vetupu epondolo liokulihongolela ovo muene, vetupu epondolo liokuhongolela onomphai mbavo.”—Jeremias 10:23.
Tupu, Ombimbiliya itulaa okuti Huku Omutungi watyiho, kamayeke ovanthu vahanyaune onkhalelo yohi aiho. O Salmo 115:16, yati: “Ohi [Huku] weiyavela ovanthu.” Enga, ohi yetu “otyiawa otyiwa” tuapewa na Tate yetu keulu. (Tiago 1:17) Okuti tukevelela Huku etuavele otyipuka tyimwe tyiundapa nawa momuvo umwe, mahi konyima atyiyekepo okuundapa? Au! Otyo tyimoneka nawa konkhalelo atunga ohi yetu.
EVANGELO PATYI OMUTUNGI WATYIHO ENA
Omukanda wo Mbimbiliya Genesis, upopia nawa oñgeni Huku atunga ohi. Ponthyimbi, ohi yapopiwa okuti ankho “kayaviukile, nokuhena natyike. Ankho kuna vala enthiki.” Anthi, wapopia okuti ankho ina “omeva,” akolela pala omuenyo, ukahi kombanda yohi. (Gênesis 1:2) Konyima Huku ati: “Kukale otyitei.” (Gênesis 1:3) Iya onohanya mbekumbi ambuhimbika okumoneka meulu, iya otyitei atyimoneka kombanda yohi otyikando tyotete. Iya aupopi oñgeni ohi yakukuta, nelunga viatungwa. (Gênesis 1:9, 10) Aulandulisa-ko okupopia oñgeni “eholi, novifo viokuna ombuto, nomiti viima ovinyango,” viahimbika okumoneka. (Gênesis 1:12) Tupu, alingi ovipuka viesukisa pala ononkhalelo mbakolela mbomuenyo. Oityi ankho Huku alingila epongiyo ngolio enene?
Omuuli Isaia wapopia konthele ya Huku okuti: “Omupakeko weulu nohi, Oe, oe Huku yotyotyili, Una Watunga nokualinga ohi, Una weipumphika nawa, keilingile opo ikale vala ngotyo, weitunga opo mukale ovanthu.” (Isaías 45:18) Tyimoneka nawa okuti Huku uhanda ohi ikalwe novanthu apeho.
Mahi, ovanthu vekahi nokulinga omapita nokunyona otyiawa otyo otyiwa vapewa na Huku. No ngotyo, elivangelo lio Mupakeko, kaliapilulukile. Omulume umwe kohale wati: “Huku hamunthu wopahitu pala okukemba. Tupu hamona wovanthu opo elivele. Oe muene wetyipopia, iya ehetyilingi?” (Números 23:19) Oe kamayeke ohi inyonwe. Omuvo ukahi nokukanyauka okuhika, opo Huku “ahanyeko vana vekahi nokuhanyauna ohi.”—Revelação [Apocalipse] 11:18.
OHI EUMBO LIETU APEHO
Melongomona liae lio Komphunda, Jesus Kristu wati: “Vena ehambu o vomutima wapoleya, mokonda mavakapiñgana ohi.” (Mateus 5:5) Konyima melongomona olio, Jesus walekesa oñgeni ohi maiyovolwa mehanyu likahi nokulingwa. Oe walongesa ovalongwa vae opo velikuambele okuti: “Ouhamba wove uye. Ehando liove lilingwe pano pohi, ngetyi lilingwa keulu.” Enga, Ouhamba wa Huku, maukafuisapo etyi ahandelele ohi.—Mateus 6:10.
Konthele yomapiluluko omanene Ouhamba wae maukalinga, Huku wati: “Ovipuka aviho ndyikahi nokuvilinga ovipe.” (Revelação 21:5) Okuti otyo tyilekesa okuti pohi ei Huku mapingiya-po ohi omphe? Au. Ohi yetu tyotyili itupu natyike tyapenga. Mahi, Huku manyimimo vana vekahi nokuetela ohi ovitateka, “vana vekahi nokunyona ohi,” ovanthu vouye uno nomautumini avo. Ovanthu ovo, mavakapingwa-ko “neulu epe nohi omphe,” outumini omupe keulu, Ouhamba wa Huku, maukatumina ovanthu monkhalelo omphe pano pohi. (Revelação [Apocalipse] 21:1.
Opo amaneko ehanyu ovanthu valinga mohi, Huku makakondola omalumono aeho vapola-mo, opo ivile okutualako okutekula omuenyo. Okulekesa etyi Huku makalinga, omuhoneki wo no salmu wati: “Ove uyunga nawa ohi, opo ikale novilia ovinyingi nomalumono omanyingi.” Nomphepo yasukuka, haunene no nonkhano onongwa mba Huku, ohi maikakala omphangu yombembwa, yeyula okulia.—Salmo 65:9-13.
Ngetyi tyapopia Pyarelal omuhoneki wae, Mohandas Gandhi ankho omutumini wo India, wati: “Ohi yaava etyi tyituuka pala omasuka-suka ovanthu aveho, mahi ha pala ovanthu aveho vokuna elungavi.” Ouhamba wa Huku mauya okunyimako etyi tyietela ohi ovitateka, mokupilulula omitima viovanthu. Omuuli Isaia, wapopia okuti moutumini Wouhamba wa Huku, ovanthu “kavakalinga vali natyike otyivi ine okunyona” ohi novanthu vakuavo. (Isaías 11:9) Ovanthu ovanyingi hono, vatunda momihoko aviho no mononkhalelo ambuho mbomuenyo, vekahi nokulilongesa konthele yovitumino viavilapo via Huku. Vekahi nokulongeswa okukala nohole na Huku, novanthu vakuavo, nokukala notyituwa tyokupandula. Tupu, valongeswa okusuka nonkhalelo ongwa yohi nomphepo yayo, okuundapesa nawa omalumono ayo, nokutyinda omuenyo monkhalelo yelikuata netyi Omutungi wetu ahandela ovanthu nohi. Vekahi nokupongiyua pala omuenyo momphangu yombembwa pano pohi.—Eclesiastes 12:13; Mateus 22:37-39; Colossenses 3:15.
Tyotyili, Huku kamayeke ohi ino ongwa unene inyonwe aiho
Ehipululo liovipuka atunga livasiwa mu Genesis, limanuhuka no nondaka mbati: “Huku wamona okuti ovipuka aviho atunga, viaviuka nawa unene.” (Gênesis 1:31) Tyotyili, Huku kamayeke ohi ino ongwa unene inyonwe aiho. Tyitupameka unene okunoñgonoka okuti Omupakeko wetu woluembia Jeova Huku, makayovola ohi yetu. Oe walaa okuti: “Ovaviuki mavakapiñgana ohi, avakakalako apeho.” (Salmo 37:29) Linga ononkhono opo nove ukakale pokati “kovaviuki,” mavakapopia okuti ohi eumbo liavo apeho.
a Mbapolwa mo Mbimbiliya mu Eclesiastes 1:4.