HETEKELA EKOLELO LIAVO | REBEKA
“Yoo, Ame Nahanda Okuenda”
REBEKA utala ohika yakukuta yo nomphunda, putyina ekumbi likahi nokutaka. Vaenda onosimano, pahe ankho wetyiliya okulonda kekamelu nokuendela-ko. Eumbo ekulila ko Hara, ankho liesala konyima, kokule unene. Tyafwile ankho kekelimona vali nombunga yae. Ankho ulilinga omapulo omanyingi konthele yo ñgeni makakala, haunene putyina pahe ankho vekahi nokuhika.
Embamba liavo liomakamelu ankho liaenda-le unene otyilongo tyo Kanaa, vatauluka ohika ihekahi nawa yo Negebe. (Gênesis 24:62) Tyafuile Rebeka wamona onongi. Pahe ankho vaenda motyilongo tyomaluhandya omanene, mahi omawa pala okulisila. Omukulu ankho umuhongolela wii nawa ohika oyo. Omukulu oo, ankho wahambukua unene no nondaka onongwa ena pala okukapopila omuhona wae, konthele ya Rebeka makala omukai wae! Tyafuile Rebeka ankho ulipula omuenyo makakala nao motyilongo otyo, no ñgeni omphunga yae Isake ekahi. Ankho kavelii! Okuti Isake mahambukwa tyina amemumono? Iya oñgeni Rebeka melitehelela konthele yae?
Hono, movilongo ovinyingi, otyituwa tyokuovolelwa omphunga katyilingwa. Mahi kovilongo ovikuavo, otyo valinga. Tyilinge onwe mutyilinga ine kamutyilingi, mahi motavela okuti Rebeka ankho ukahi nokuenda oku ehei. Tyotyili, ankho wakola unene omutima nokuna ekolelo enene. Onthue tuesukisa ovituwa ovio vivali, tyina tulinga omapiluluko momuenyo wetu. Kuna vali ovituwa ovikuavo oviwa vielikuata nekolelo lia Rebeka.
“TUPU MANDYINUISA OMAKAMELU OVE”
Omapiluluko omanene momuenyo wa Rebeka, ahimbikile novipuka ankho etyiliya okulinga. Wekulila mo Hara ine popepi nepundaumbo olio, mo Mesopotamia. Ovo he ankho velikalela novanthu ovakuavo mo Haran. Ankho kavafende o huku-ohanyi itiwa Sin. Huku yavo ankho o Jeova.—Gênesis 24:50.
Rebeka ankho omuhikuena omuwa unene, mahi ankho utupu ondende, tupu ankho kelipande mokonda youwa wae. Ankho una ombili, novituwa viasukuka. Ombunga yae ankho ina olumono, novaundapi. Mahi, Rebeka katekulilwe ngatyina omona wo hamba. Ankho walongesua okuundapa unene. Ngetyi ankho tyilinga ovakai ovanyingi pomuvo opo, Rebeka ankho una ovilinga ovinyingi meumbo, okukutikinya-mo okutapa omaande pala ombunga. Kekumbi, ankho utyinda omulindi wae aende konyombo.—Gênesis 24:11, 15, 16.
Onthiki imwe kekumbi, etyi atapela omulindi wae, omukulu umwe eya ponthele yae. Iya emuti: “Mphe-vo ndyinwe omunyino wike komulindi wove, mbambavo.” Okuita ngotyo, ankho tyilekesa ehumbilo! Rebeka waimbuka okuti omukulu oo, watunda kokule. Iya liwa-liwa elipolo omulindi komutwe, emuavela anwe, hamunyino wike vala, mahi anu alo atuuka. Rebeka wamona okuti omukulu oo waenda nomakamelu 10 elangi apululukwa-po, nokuti komutemba kutupu omaande. Tupu waimbuka okuti omukulu oo ukahi nokumutala nawa. Iya, ahande okulekesa okuti omukuatyali. Ngotyo, ati: “Tupu mandyitapela omakamelu ove alo atuala ohunga.”—Gênesis 24:17-19.
Tala okuti Rebeka keliavele vala opo atapelele omakamelu 10, mahi wati meetapela alo anwa atuuka. Tyina omakamelu aliwa unene nohunga, like lipondola okunwa onolitulu 95 mbomaande! Inkha aeho 10 ankho ena ohunga, Rebeka wakalele novilinga ovinene. Putyina alinga ovilinga ovio, aimbuka okuti omakamelu ankhia unene ohunga.a Okuti etyi Rebeka eliava ankho utyiale? Au. Mahi, ankho uhanda okulinga atyiho tyesukisa opo alekese komukulu oo omueenda, okuti uyakula nawa ovanthu. Omukulu oo, etavela etyi Rebeka ekahi nokupopia. Otyo atala nawa putyina Rebeka akondauka okukatapa otyo atila komutemba.—Gênesis 24:20, 21.
Rebeka ankho uundapa unene, nokuyakula nawa ovaenda
Etyi tyalingile Rebeka tyitulongesa unene hono. Tukahi momuvo wovanthu vena unene elungavi. Ngetyi tyaulwa, ovanthu vakala “vokulihole ovo muene,” vehesukile na vakuavo. (2 Timóteo 3:1-5) Ovakristau vahanda okulityilika ovituwa ovio ovivi, otyiwa vasokolole nawa oñgeni Ombimbiliya ipopia omuhikuena oo wo kohale, wakondaukile ovikando ovinyingi okutapa omaande monyombo.
Rebeka tyotyili waimbukile okuti omukulu oo, ukahi nokumutala. Mahi, onkhalelo ankho emutala kayapengele. Ankho ilekesa vala okuti wahuva, nokuahambukwa. Etyi Rebeka amana ovilinga ovio, omukulu emuavela ovipuka oviwa, viokulifiwisa! Iya apulu okuti: “Ove umona walie? Mphopile mbambavo: Okuti meumbo lia tate yove muna omphangu opo tukalale-mo?” Etyi emupopila ombunga yae, ehambu liae aliliyawisa vali unene. Tyafuile mokonda yehambu, Rebeka ayawisa-ko okuti: “Tuna eholi, noluinge, tupu pena omphangu yokulala.” Otyali otyo ankho otyinene, mokonda omukulu oo ankho una ovanthu aenda navo. Konyima apiti komutwe womukulu oo nokuhateka, opo akapopile me yae etyi tyaenda-po.—Gênesis 24:22-28, 32.
Tyayandyuluka nawa okuti Rebeka ankho walongesua okuyakula nawa ovanthu. Otyo, otyituwa tyimwe tyakolela tyihamoneka unene hono. Otyo, tyiava ehunga ekuavo liokuhetekela ekolelo liomuhikuena oo ankho wokuna ohole. Ekolelo mu Huku litukuatesako okuyakula nawa ovanthu. Jeova utambula nawa ovanthu, mokonda omukuatyali novanthu aveho. Iya uhanda ovafendi vae vemuhetekele. Tyina tutambula nawa ovanthu alo umwe vana vehetyivili okutulinga ngotyo, tukahi nokuhambukiswa Tate yetu keulu.—Mateus 5:44-46; 1 Pedro 4:9.
“UNA OKUOVOLELA OMONA WANGE OMUHIKUENA”
Omukulu oo ankho uli ponyombo olie? Ankho omuundapi wa Abraiau. Abraiau ankho omukulu wa he mbuale ya Rebeka. Ngotyo, omuundapi oo, wayakulua nawa meumbo lia Betuele he ya Rebeka. Tyafuile omuundapi oo ankho o Eliezer.b Hekulu yeumbo emuavela okulia, mahi ketavelele okulia tyina nkhele ehenepopie etyi aendela. (Gênesis 24:31-33) Tupondola okusoka oñgeni ankho ekahi nokupopia nehambu? Mokonda ankho waimbuka okuti Huku yae Jeova ukahi nokumuhongolela motyilinga otyo tyakolela. Ñgeni ngotyo?
Pahe soka Eliezer ukahi nokupopila Betuele he ya Rebeka konthele youngendi wae, omphange ya Rebeka Labau otyo ya atehelela nawa. Wevepopila okuti Jeova wakanena nawa Abraiau mo Kanaa. Iya Abraiau na Sara vena omona utiwa o Isake, mapiñgana omalumono avo aeho. Abraiau ankho waavela omuundapi oo otyilinga tyakolela unene: Ankho una okuovolela Isake omukai pombunga ya Abraiau ko Hara.—Gênesis 24:34-38.
Abraiau waita Eliezer opo aane okuti kamapolela Isake omukai povanthu vo mo Kanaa. Omokonda yatyi? Omokonda ova Kanaa ankho vetupu onthilo na Jeova Huku, tupu kavemufende. Abraiau ankho utyii okuti Jeova wapanga okuhanya-ko ovanthu ovo, mokonda yovivi valinga. Abraiau ankho kahande omona wae onthyolwe Isake, elipake kumwe novanthu ovo, no movituwa viavo ovivi. Tupu, ankho utyii okuti omona wae una otyilinga tyakolela unene, momaulo a Huku ena okufuisuapo.—Gênesis 15:16; 17:19; 24:2-4.
Eliezer atualako okupopila vahekulu yeumbo okuti, etyi ehika ponyombo popepi no Hara, elikuambela ku Jeova Huku. Waita ku Jeova, opo emukuateseko okuholovona omuhikuena manepwa na Isake. Ñgeni? Eliezer waita ku Huku opo omuhikuena ahandela Isake, eye ponyombo. Tyina Eliezer amemuiti omaande okunwa, omuhikuena oo emupe, tupu anuisa omakamelu ae. (Gênesis 24:12-14) Iya olie weya ponyombo? O Rebeka! Pahe soka oñgeni Rebeka elitehelela etyi Eliezer ahipululila ovipuka ovio ombunga yae!
Betuele na Labau, avahuvu unene nehipululo lia Eliezer. Iya avati: “Otyo tyitunda ku Jeova.” Ngetyi ankho tyilingwa, avalingi omphango, avetavela Rebeka akanepwe na Isake. (Gênesis 24:50-54) Okuti otyo tyilekesa okuti Rebeka ankho kapondola okupopia-po natyike?
Onosimano mbokualamba, Eliezer ankho wapula Abraiau okuti: “Iya inkha omuhikuena kahandele okuya na ame?” Abraiau akumbulula okuti: “Otyo matyikuyovola komuano wove walinga.” (Gênesis 24:39, 41) Ngotyo, meumbo lio vo Betuele, omuhikuena nae una okupopia etyi asoka. Eliezer ankho wahambukua unene, mokonda otyilinga tyae ankho tyikahi nokueenda nawa. Moluotyo, komuhuka etyi kuatya, aiti okuti uhanda okukondoka liwa ko Kanaa na Rebeka. Mahi, ombunga ankho ihanda vakale nae nkhele ononthiki 10. Okuhulilila-ko avatokola okuti: “Tuihanei omuhikuena opo tumupule.”—Gênesis 24:57.
Pahe, omapiluluko omanene maeya momuenyo wa Rebeka. Oityi mapopi? Okuti mayembe kuetyi he nomphange yae vaita, opo ahaye nkhele kuna ehei? Ine maimbuka okuti otyo elao liokulinga onthele movipuka vikahi nokuhongolelwa na Jeova? Etyi Rebeka akumbulula, tyalekesa oñgeni ankho elitehelela konthele yepiluluko olio enene momuenyo wae. Wati: “Yoo, ame nahanda okuenda.”—Gênesis 24:58.
Otyituwa otyo, tyakolela unene! Hono, ovituwa vietu konthele yokunepa, vielikalaila unene. Mahi, tupondola okulilongesila unene kuetyi tyalingile Rebeka. Etyi ankho tyakolela vali kwe, hehando liae-ko, mahi ehando lia Huku, Jeova. Ondaka ya Huku hono, yava onondonga onongwa konthele yokunepa. Ilekesa olie mokoyo pala okulinepa nae, no ñgeni upondola okukala omulume ine omukai omuna-ndunge. (2 Coríntios 6:14, 15; Efésios 5:28-33) Otyiwa tuhetekele etyi tyalingile Rebeka, nokuovola okulinga ovipuka monkhalelo Huku ahanda.
“OMULUME OO OLIE?”
Ombunga ya Betuele, aikanena nawa omona wavo onthyolwe Rebeka. Iya Rebeka na Debora wokuali omuleli wae etyi omona, novahikuena ovakuavo ovaundapi, avahindikila Eliezer novanthu vae. (Gênesis 24:59-61; 35:8) Avaende ehimbwe, o Hara aisala kokule. Ankho pena onokilometu 800, tyafuile ankho paendwa onosimano ononthatu. Tupu, ankho haungendi-ko ukahi nawa. Rebeka ankho uhole okumona omakamelu, mahi katutyii ine ankho utyivila-le okuendela-ko. Ombimbiliya ipopia okuti ombunga yae ankho o yovanthita, havakuavitanda-ko vaenda nomambamba omakamelu. (Gênesis 29:10) Ovanthu vaendela komakamelu onthiki yotete, apeho veliyava, namphila vaendela-ko vala katutu!
Mahi, Rebeka ankho utala komutwe. Ankho wovola okutalela nawa ku Eliezer ovipuka ovinyingi konthele ya Isake nombunga yae. Usoka kovipuka omukulu oo ahipulula kongulohi ponthanda, tyina emupopila omulao Jeova alinga epanga Liae Abraiau. Huku ankho walaa okuti mombunga ya Abraiau, mamutundu ombuto maikaetela ouwa ovanthu aveho. Pahe soka oñgeni omutima wa Rebeka wakalele, etyi anoñgonoka okuti omulao wa Jeova maukafuiswapo nombuto maitundu mu una makala omulume wae, no mwe!—Gênesis 22:15-18.
Rebeka ankho una omutima weliola, otyituwa tyakolela, nokuhakakele
Okuhulilila-ko onthiki yapopiwa konthyimbi yonthele ei, aihiki-po. Putyina vatauluka o Negebe, okawiwi kahimbika okutoka, iya Rebeka amono omulume weenda-enda momapia. Ankho utala kokule otyo asokolola nawa. Ombimbiliya yati: “Liwa-liwa Rebeka atuluka kekamelu.” Tyafuile kakevelele vali ekamelu lituike konongolo opo atuluke. Iya apulu omuhongoli wavo okuti: “Olie omulume una weenda mepia uya no kuonthue?” Etyi eiva okuti o Isake, elihiki otyinyanga komutwe. (Gênesis 24:62-65) Omokonda yatyi? Tyimoneka nawa okuti okulinga ngotyo, tyilekesa okuti una onthilo na una makala omulume wae. Kovanthu vamwe hono otyituwa otyo, otyo kohale. Tyotyili, tyilinge ovalume ine ovakai, vesukisa okulilongesila komutima weliola wa Rebeka. Olie puonthue uhesukisa otyituwa otyo otyiwa unene?
Ankho palamba omanima etatu tunde etyi Sara me ya Isake anyima. Isake ankho una omanima 40. Mahi, ankho nkhele ulila ina. Tutyii okuti Isake ankho omulume wokuna oluembia nokankhenda. Ankho tyihambukiswa unene omulume oo, okupewa omukai wokuundapa unene, wokutambula nawa ovaenda, nokuna omutima weliola! Iya avakala ñgeni? Ombimbiliya ipopia vala okuti: “Isake akala nohole unene nae.”—Gênesis 24:67; 26:8.
Alo umwe onthue, katyipuiya okukala nohole na Rebeka, namphila palamba-le omanima ovityita 39. Mahi, okuti katuhuvu nomutima wae wakola, nokuundapa kwae unene, nokuyakula nawa ovaenda? Atuho, tyilinge ovakuendye ine ovakulu, tyilinge ovalume ine ovakai, vokuanepa na vana vahanepele, otyiwa tuhetekele ekolelo lia Rebeka!
a Ankho o kokangulohi. Ehipululo kalilekesa okuti Rebeka wasetele unene konyombo. Kalipopi okuti etyi amana ovilinga ovio, wavasa ombunga yae ankho ilele. Tupu, kalilekesa okuti walandulilue mokonda ankho waseta unene.
b Enyina lia Eliezer kaliatumbulilwe mehipululo olio, mahi ankho oe umwe omuundapi wapopiua-mo. Abraiau ankho usoka okuavela omalumono ae aeho Eliazer, mokonda ankho utupu omona memupiñgana. Iya Eliazer oe omukulu nokuayumbwa unene onthumbi pokati kovaundapi va Abraiau. Tupu omuundapi wapopiua mehipululo olio, nae otyo ekahi ngotyo.—Gênesis 15:2; 24:2-4.