Oñgeni Upondola Okupola Owa Kokukuatesuako Na Huku?
Huku watunga olutu luetu monkhalo ihuvisa, lutyivila okuveluka kotyipute no konombela. Putyina tuamelivete atukala notyipute “olutu luetu luhimbika okumpiluluka monkhalelo imwe ihuvisa opo otyipute tyiveluke tyilinge otyinene ine otyitutu.” (Johns Hopkins Medicine) Olutu liwa-liwa luhimbika okupiluluka aluhatundu vali ohonde, otyipute atyiliiki iya ohitu ipame.
NKHELE SOKA: Inkha omutungi wetu watunga olutu monkhalelo otyipute tyiveluka, kusoko okuti okuyumba onthumbi momilao viae tyitukuatesako okukala nawa tyina pena tyimwe tyetusoyesa? Omuhoneki wo no Salmo wati: “Oe ukahi nokuvelula vokuna omutima watekateka. Ukahi nokukuta ovipute via vana vaihamenwa.” (Salmo 147:3) Mahi inkha ukahi nokumona ononkhumbi mokonda yovipuka viaendele no ove kohale, oñgeni upondola okukala nonthumbi yokuti Jeova mekupameka pehepano no komutwe wandyila?
OITYI OMBIMBILIYA ITULONGESA?
Huku walaa okuti: “Uhakale nowoma, mokonda ame ndyikahi no ove. Uhakale notyiho, mokonda ame Huku yove. Mandyikupameka. Tyotyili mandyikuvatela.” (Isaías 41:10) Omunthu una utyii okuti Jeova wesuka nae una ombembwa momutima iya ukala tyapama tyina amakala novitateka. Apostolu Paulu waihana ombembwa oyo okuti, “ombembwa ya Huku, ipona onondunge nomalusoke aeho.” Tupu Paulu wati: “Ame ndyina ononkhono movipuka aviho, mokonda ya una umpha epameko.”—Filipenses 4:4-7, 9, 13.
Ombimbiliya itukuatesako okukala nekolelo movipuka Jeova alaa. Mongeleka Apocalipse 21:4, 5 (ikahi pefo ilandulako) itupopila oityi makalinga no mokonda yatyi tuna okukala nonthumbi yokuti meketyilinga umwe:
“Huku makasekuna ononkhuka “ momaiho ovanthu. Jeova makamanako ovipuka aviho vituetela ononkhumbi, novipuka vitusukalalesa namphila vihamonwa novanthu ovakuavo.
Ohamba Omukulami “wapumphama kotyipundi” tyomunkhima keulu, makayakulila ovanthu vamona ononkhumbi evekuatesako muetyi vesukisa.
Jeova wati: Omilao viae aviho “viyumbwa onthumbi iya oviotyotyili.” Ngetyi tyihangununa enyina liae, makafuisapo onondaka mbae.
“‘Huku makasekuna ononkhuka momaiho avo, ononkhia, okulila, no nongembia kamavikakalako vali. Mokonda ovipuka ovio aviho mavikalamba.’ Iya Una ankho wapumphama kotyipundi wati: ‘Tala! Ovipuka aviho ndyikahi nokuvilinga ovipe.’ Iya apopi vali okuti: ‘Honeka, mokonda onondaka ombu ombotyotyili nokuakolela.’”—Apocalipse 21:4, 5.
Onkhalelo ouye watungwa iya netyi Ombimbiliya ipopia vilekesa nawa ovituwa vya Tate yetu keulu. Ovipuka Huku atunga vitukuatesako okukala omapanga ae, iya Ombimbiliya itupopila okuti: “Fuenei ku Huku, opo nae afuene kuonwe.” (Tiago 4:8) Atos 17:27 yati: “Huku kekahi kokule na kese umwe puonthue.”
Tyina wovola omuvo wokunoñgonoka Huku, mokala nonthumbi yokuti “wesuka no ove.” (1 Pedro 5:7) Inkha tuyumba onthumbi mu Jeova ouwa patyi matupoloko?
Nkhele tala etyi tyaendele na Toru wo ko Japão. Toru watekulilue na me yae Omukristau mahi ngwe welipakele motyikundyi tyonongangala tyiihanua okuti Yakuza. Oe wati: “Ankho ndyisoka okuti Huku undyele. Tyina apa ndyikala pamankhi omunthu, haunene tyina o umwe ndyihole unene ankho ndyisoka okuti Huku ukahi nokumonesa ononkhumbi.” Toru wapopia okuti, onkhalelo ankho ekahi nokutyinda omuenyo wae nonkhalelo ankho asoka yemukalesa “omunthu uhena okankhenda.” Wati: “Ame ankho nahanda okunkhia tyina nkhele ndyimukuendye, mahi oputyina namaipaa vala omunthu wankhimana unene mouye opo na ame ndyikale nomunkhima.”
Mahi, etyi ehimbika okulilongesa Ombimbiliya nae nomukai wae utiwa Hannah, Toru alingi omapiluluko amwe momuenyo wae ahuvisa. Hannah wati: “Naimbuka okuti omulume wange wapiluluka unene.” Toru wati: “Tyotyili kuna Huku wesuka na kese umwe ponthue. Huku kahande tunkhie, mahi wevela vana velivela nomutima auho. Oe ututehelela atyiho tumupopila tuhapondola okupopila omunthu omukuavo etyinoñgonoka. Apa katutu, Jeova mamaneko ovipuka aviho vituetela ononkhumbi. Pahetyino, oe utukuatesako mononkhalelo mbatyo ambuho. Oe utuhole iya utukuatesako.”—Salmo 136:23.
Ongeleka ya Toru ilekesa nawa okuti okunoñgonoka okuti Huku upondola okumanako ononkhumbi ambuho nononkhia tyihambukiswa unene. Iya tyituavela ekevelelo komutwe, tupu tyitukuatesako okukala nomuenyo ukahi nawa pahetyino. Mouye uno wononkhumbi, okunoñgonoka okuti Huku utuhole tyitukalesa nehambu.