Ove Wafuapo Opo “Upiñgane Ohi”?

ONTHWE tukevelela nehambu tyina omulao wa Sesusi wamafuisapo wokuati: “Vena ehambu ovo vana vapoleya, mokonda mavakapiñgana ohi.” (Mat. 5:5) Ovalembulwa mavakapingana ohi mokonda mavakatumina na Sesusi keulu. (Ehol. 5:10; 20:6) Mahi vana mavakakala pano pohi, mavakakala tyehena onkhali, tyina ehambu nombembwa. Mahi opo vakakale nehambu olio, vena ovipuka mavekesukisa okulinga. Matutale vitatu: Okukaviukisa ohi aikala ouye omupe, okukaavela vana mavakatutiliswa ovipuka vesukisa, nokuvelongesa. Tala etyi tupondola okulinga pehepano tulekese okuti ovipuka ovio tuhanda okukevilinga mouye omupe.

WAFUAPO PALA OKUUNDAPA OPO OHI IKALE OUYE OMUPE?

Etyi Siovaa apopilile ovanthu okuti “yulisei ohi amuitumina,” ankho katutu-katutu ohi maikala omphangu yombembwa. (Gên. 1:28) Vana mavakakala pano pohi pala apeho vena okuketavela otyitumino otyo. Kamatukalinga ngo Andau na Eva ankho veli-ale momphangu yombembwa, mahi onthwe matukauka umwe. Tyina o Alumagedom yamalambe, mapakakala otyilinga otyinene tyokuviukisa ohi opo ikale omphangu yombembwa. Matyikesukisa umwe okuundapa unene!

Otyo tyituhinangelesa otyilinga ova Isilayeli vakalele natyo etyi vatunda ko Mbambilonia. Tunde apa ankho motyilongo tyavo mwahakalwa vali, ankho palambale omanima 70. Mahi Isaiya wapopile okuti mokonda Siovaa mevekuatesako, mavetyivili okutyipindulapo atyikala vali otyilongo otyiwa. Eulo liapopile okuti: “Oluhandya lwayo, mekelukalesa ngo Endene, Oluhandya lwayo, mekelukalesa ngotyitaka tya Siovaa.” (Isa. 51:3) Siovaa wakuatesileko ova Isilayeli okupindulapo otyilongo tyavo atyifiwa vali. Tupu navana mavakakala pano pohi Siovaa mekevekuatesako avetyivili okupindulapo ohi, ikala omphangu yombembwa. Mahi pena ovipuka vimwe ove wesukisa okulinga pehepano, opo ulekese okuti uhanda okukaundapa motyilinga otyo mouye omupe.

Tyimwe upondola okulinga, okukomba eumbo liove alihiwa umwe nawa. Otyipuka otyo una umwe okutyilinga namphila vana mwelitungaila navo vahaviukisa nawa momaumbo avo. Tupu upondola okukuatesako okukomba Onondyuo Mbomaliongiyo, no mbo Vionge, nokupangiya ovipuka viatekamo. Ine tyitavela, upondola okuliava opo ukakuateseko vakuenyi vatumbungilua novihuna. Tyina ulinga ngotyo, ulekesa okuti wafuapo opo ukakuateseko vakuenyi. Lipula okuti: ‘Okuti pehepano ndyipondola okulilongesa otyipuka tyimwe matyikankhuatesako mouye omupe?’

Onombangi mba Siovaa vekahi nokukomba Mondyuo Yomaliongiyo.

OKUTI WAFUAPO UKAKUATESEKO VANA MAVAKATUTILISWA?

Etyi omona wa Jailu atutiliswa, Sesusi apopi okuti muavelei okulia alie. (Malu. 5:42, 43) Okuavela okulia omona una ankho una vala omanima 12 katyalemene. Mahi pahe soka otyilinga otyinene matukakala natyo, tyina onondaka ombu Sesusi apopile mbokuati “aveho vana vekahi momalangalo menyina lya Huku mavekeiva ondaka yae, avatundumo,” mbamafuisuapo. (Suau 5:28, 29) Namphila Ombimbiliya yahapopi ovipuka ovinyingi, mahi ovanthu mavakatutiliswa mavekesukisa okukuatesuako opo vakamone okulia nomaumbo nomuvalo. Okuti ove upondola okulekesa pehepano okuti wafuapo opo okevekuateseko? Pena ovipuka vimwe upondola okulinga pehepano.

Oityi ove una okulinga pehepano matyilekesa okuti wafuapo opo ukapiñgane ohi?

Onombangi mba Siovaa hambukwa vekahi nokuliepesa vakuavo veya kotyonge, ko.

Tyina mewaneno lienyi mwamapopilua okuti mamutambula omutalelipo womawaneno, okuti upondola okuliava opo umuavele okulia? Tyina omukuatate umwe amayekepo okuundapa Mombetele aa hamwe omutalelipo umwe womawaneno amayekepo okutalelapo omawaneno, okuti upondola okuvekuatesako opo vavase apa mavakala? Inkha ukala popepi naapa mapalingilwa otyonge, okuti upondola okuliava movilinga mavilingwa motyonge aa okutambula vana maveya kotyonge?

KALA TYAFUAPO UKALONGESE VANA MAVAKATUTILISWA

Ngetyi tyipopia omukanda Ovilinga 24:15, onthwe tukevelela ovanthu ovanyingi-nyingi mavakatutiliswa. Ovanyingi puvo, ovo vana vokuahakalele nomphitilo yokunoñgonoka Siovaa etyi nkhele vehenenkhie. Mahi mavakakala nomphitilo yokunoñgonoka Siovaa tyina vamatutiliswa.a Ovaumbili ovanyingi va Siovaa mavekelongesa. (Isa. 11:9) Omunthu umwe utiwa o Charlotte, waivisile ko Europa noko América do Sul noko Afilika, uhanda unene okukamona otyipuka otyo. Wapopia okuti: “Ndyikevelela nehambu okulongesa ovanthu vana mavakatutiliswa mouye omupe. Tyina ndyitanga konthele yovanthu vamwe, ndyilipopila okuti: ‘Inkha omunthu ou anoñgonokele Siovaa ñgeno omuenyo wae wakala vali nawa.’ Matyikanthyambukiswa unene okukapopila ovanthu ovipuka ngwe vahamwene.”

Atee umwe ovaumbili ovakuatyili va Siovaa vakaleleko etyi Sesusi aheneye pano pohi, tyina vamatutiliswa mavekesukisa okunoñgonoka ovipuka ovinyingi. Soka oñgeni matyikekuhambukiswa okukahangununina Daniele omaulo amwe ahonekele mahi ankho ahanoñgonokele. (Dan. 12:8) Tupu upondola okusoka kehambu mokakala nalio mokukapopila ovo Rute na Noemi vanoñgonoke oñgeni Mesiya akatuka movanthu vatukile muvo. Soka oñgeni matyiketuhambukiswa okukalongesa ovanthu mouye mwehena vali ovivi hono tuete!

Omuhikuena ukahi nokuavela otalatatu ou vaundapa mondyuo yokukohela ovikutu.

Oityi ove una okulinga ukale tyafuapo ukalongese vana mavakatutiliswa? Tyimwe upondola okulinga, okuyawisa kounongo wove wokulongesa nokuundapa apeho movilinga viokuivisa vikahi nokulingua mouye auho, mononthiki mbuno. (Mat. 24:14) Nankho pehepano kutyivili okuundapa unene movilinga viokuivisa, mokonda yokuakulupa aa hamwe ovitateka ovikuavo vali, mahi nongotyo upondola okulekesa okuti wafuapo pala okukalongesa vana mavakatutiliswa, tyina ulinga atyiho uvila opo uundape movilinga viokuivisa.

Naina, otyiwa tusoke komapulo aa esukisa unene ati: Okuti ove wafuapo opo upiñgane ohi? Okuti tyikuhambukiswa tyina usoka okukaundapa opo ohi ikale omphangu yombembwa, nokukakuatesako vana mavakatutiliswa nokuvelongesa? Ove upondola okulifuiika tyina undapa movilinga vikahi nokulingua hono, vielifwa neevi matukalinga mouye omupe!

a Tala onthele yati “Mavatuala Ovanthu Ovanyingi Kouviuki” Momutala Womulavi wa Setembro yo 2022.