Lo Luk Bee Ɛm
12 Taɛ lo sɔ̄, sɔ̄ booboo pya nɛɛ a kuīkpo kaāna bee bɔ̄ŋia mmɛ kɛ̄ ba bɔātɛ̄ ezag ziī, a bee bɔātɛ̄ ekɔ ue tɛ̄maloo edasī kɔ nɛ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ kɔ: “Nwanaadɛɛ̄ loo nu a wee muūnɛ fituru lo pya Farisii, lo a le baɛsī. 2 Mɛ lɔgɔ nu alu ekɛɛrɛloo sere bu gɔā a naale elu emuuna naale, e lɔgɔ nu a le bu gɔā a naale elu esuā naale. 3 Nyɔɔwo, ɛrɛgebah nu bui kɔ bie bu zii elu edā bu ɛɛdee, e nu bui yagara bie bu tɛm elu eyira nyɔɔ tɔ zue. 4 Lo dɔɔ̄na, m kɔ i nɛ a pya na gbo, bui aa ɛrɛ bɔɔ loo pya a dap fɛ ekpaloo e sɔ̄ esaa ba naa dapna doo lɔgɔ dɔɔ̄na nu. 5 Mɛ m tɔgɛ i nɛɛ bui ɛrɛ bɔɔ loo: Ɛrɛaa bɔɔ loo Nɛɛ sɔ̄ efɛa sah a ɛrɛ ekpo lo etop tɛrɛ bu Gɛhɛna.* Kaka m kɔ i nɛ, ɛrɛaa bɔɔ loo Nɛɛ ama. 6 Wee lu e’oo o’oo ka nwīkpɛɛ̄ loo baɛ nwīgbagbara kpɔgɔrɔ kpugi a kiikɛ̄, ekɔ a naale wo ni? Kerewo, Bari naa ibere* kunɛ ziī aba. 7 Mɛ a suānage kunɛ buā zia a i le ekobee. Bɔɔ aa i aa; bui sidu ee gbɛnɛ-edo nwīkpɛɛ̄.
8 “M kɔ i nɛ, ɛrɛgebah nɛɛ a mɛ kɔ siā kɛ̄sī pya nɛɛ, Nwiīnɛɛ ekɔnage ye siā kɛ̄sī pya ɛnjɛl Bari. 9 Mɛ ɛrɛgebah nɛɛ a mɛ anna kɛ̄sī pya nɛɛ, elunage e’anna ye bie kɛ̄sī pya ɛnjɛl Bari. 10 E elu e’aaloo nɛ ɛrɛgebah nɛɛ a kɔ pɔrɔ ue pima Nwiīnɛɛ, mɛ ɛrɛgebah nɛɛ a kɔ kaɛ edɔɔ̄ gbee naale elu e’aaloo ye nɛ. 11 Sɔ̄ ba esu i nua kɛ̄sī gbɛnɛkpo nɛɛ,* kɛ̄sī pya aa bɛɛ, le kɛ̄sī pya ekpo le bah, bui aa nɛ taāŋa loo i loo nu bui kɔ ale kɛ̄ bui kɔ doo lo ekɔ ue bee aba bui, 12 nyɔnɛbee taɛ lo sɔ̄ kaɛ edɔɔ̄ edoo kɔ bui suā nu bui kɔ.”
13 Lo sɔ̄, ziī nɛɛ a le yɛɛ gbɛnɛkpo nɛɛ a bee ye kɔ nɛ kɔ: “Nɛɛ Tɔgɛnu, kɔ nɛ na wuga kɔ a dɔɔ̄ nu a mɛ kuu mɛ nɛ.” 14 A bee ye kɔ nɛ kɔ: “Nɛɛdam, mɛɛ na a bee mɛ tubobahloo nua nɛɛ biaɛ ale nɛɛ dɔɔ̄nu yɛɛ o wuga le ɔɔ a?” 15 Lo sɔ̄ a kɔ wa nɛ kɔ: “Tɔɔ̄naa yeere sa nwaɛ̄dɛɛ̄ loo dɛ̄dɛɛ̄ sīdee emaanyiɛ, nyɔnɛbee kere nɛɛ ɛrɛ gbɛnɛ-edo nu, pya nu a ɛrɛ naa dap ye nɛ dum.” 16 Lo sɔ̄, a su ziī edobah nu wa kɔā ue nɛ kɔ: “Nu bee lee nyɔɔ kere uwe ziī nɛɛ mɛnɛ kaāna. 17 Nyɔɔwo, a bee bɔātɛ̄ ekɛɛrɛ kɔ, ‘Ena m doo anyaawo sɔ̄ mm ɛrɛna lɔgɔ kɛ̄ ebɔŋɛnɛloo pya nu m aā wii ama a?’ 18 Lo sɔ̄ a kɔ, ‘Nu m doo na ama: M fee pya na tɔ kpooge nu sa sikɛ̄ wu pya lo a kuī ka, e lo kɛ̄ na m sere pya nu m aā wii le pya na zɔ a, 19 Lo sɔ̄, m kɔ nɛ aba mm* kɔ: “O ɛrɛ gbɛnɛ-edo zɔ o ekpooge loo lo etɔɔ̄ bu gbɛnɛ-edo zua; fɛɛrɛloo, denu, ɔ̄ nu sa ɛrɛ ɛɛbu.”’ 20 Mɛ Bari bee ye kɔ nɛ kɔ, ‘Nɛɛ ezu, uunɛ ama elu egbī o dum* a aābah. Lo sɔ̄, mɛɛ na e’ɛrɛ dɛ̄dɛɛ̄ nu o bee kpooge loo a?’ 21 Kɛ̄ a le doo lo loo nɛɛ a kpooge loo zɔ nɛ ye loo mɛ a naa lu mɛnɛ kiikɛ̄ Bari le.”
22 Lo sɔ̄ a kɔ nɛ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ kɔ: “Nu anua m kɔ i nɛ lo kɔ bui ɔbɛ enɛ taāŋa loo i kumaloo bui dum,* nu bui de ale nu bui yaa. 23 Nyɔnɛbee dum* kuī eenyɔɔ nuede, e ekpaloo eenyɔɔ nu eyaa. 24 Naa kɛɛrɛaabu loo egɔɔ̄ maā: Ba naa foh eyuu ale bugara nu aā wii; ba naa ɛrɛ gum ale tɔ kpooge nu; kerewo, Bari nɛ nuede dɛ̄dɛɛ̄ aba. Ekɔ bɔɔlo buii kuī eenyɔɔ gbo enuɛ̄ ni? 25 Mɛɛ a i le yɛɛ na tɛ̄maloo ɛrɛ gbɛnɛ ekɛɛrɛ edap yere ziī kiubit loo ye dee dum a? 26 Lo a le buii dap doo kunɛ nwīgbagbara nu ama, ena anua bui ɛrɛ gbɛnɛ ekɛɛrɛ kumaloo pya dɔɔ̄na nu a? 27 Naa kɛɛrɛbu loo kɛ̄ kpɔmaā nyim doo, ba naa piaga loo tam ale lo bɛ; mɛ m kɔ i nɛ kɔ kere Solomɔn bu dɛ̄dɛɛ̄ ye ka naa bee yaa bɛloo a kpedɛɛ̄ tɔɔ̄ ziī aba. 28 Nyɔɔwo, lo a le Bari yere bɛloo loo ebie a le wii lo a le anii’ee e nyɔɔ’ee li elu etop ye tɛrɛ bu miā, ekɔ a naale eyere bɛloo loo bɔɔlo pya a ɛrɛ nwīgbagbara yira emanyɔɔ wo ni? 29 Ɔbɛaa egbī nu bui de le nu bui ɔ̄ sa bui aa nɛ taāŋa loo i yema kɛ̄; 30 nyɔnɛbee dɛ̄dɛɛ̄ pya nu ama na pya edonyɔɔ aa biibahkɛ̄ kponia a, mɛ bui Tɛ suā kɔ pya nu ama bɛɛ̄ i. 31 Taāwo, kiraasī lo egbī ye Buɛ̄-mɛnɛ, e dɛ̄dɛɛ̄ pya lo nu ama elu eyere loo i nɛ.
32 “Bɔɔ aa i aa bɔɔlo pya nwīgbagbara eku naana pee, nyɔnɛbee bui Tɛ eyiga kɔ enɛe i lo Buɛ̄-mɛnɛ. 33 Ooraa nu bui ɛrɛ sa nɛ dɔɔ̄nu toesaɛ̄.* Kwaa nwībɛrɛ kpugi a naa wee gbe le zɔ a naa wee dɔ nɛ bui loo li bunyɔɔ, kɛ̄ pya biu naale ewaɛloo, e lɔgɔ ekɔ-ɛp naale etaa. 34 Nyɔnɛbee kɛ̄ o zɔ le na o beenyiɛ elenage a.
35 “Yaaraa nu sa kpɛ̄naloo sa doo kɔ bui numiā a le aa bɛ, 36 sa tɔɔ̄naa doodoo pya aa tɔɔ̄ baɛ wa tɛtɔ sɔ̄ e’obia aa uwe doonu ii’ii wa, lokwa sɔ̄ elu sa kpoga bū, ba kpaāna ye nɛ aba sɔ̄. 37 Ɛɛbu ele nɛ pya lo zooro sɔ̄ wa tɛtɔ elu sa wa muɛ ba le yeere! Kaka m kɔ i nɛ, eyaa bɛloo tam, e a ekɔ ba a ɛŋɛtɛ̄ loo kasi nuede, e a elu sa wa sitam nɛ. 38 E lo a le alu bu lo eree baɛ sɔ̄ kaɛ daa* ale taa sɔ̄ kaɛ daa* sa a muɛ kɔ ba le ekpɛ̄naloo, ba e’ɛrɛ ɛɛbu! 39 Mɛ suā kɔ lo tɛ-ɛrɛ tɔ bee suā taɛ sɔ̄ nɛɛ biu elu, a naale ebee lɛɛbahloo kɔ alu ebaa ye tɔ sa yii. 40 Mɛ bɔɔlo kpɛ̄naanageloo nyɔnɛbee Nwiīnɛɛ elu taɛ sɔ̄ buii bee ɛmadɛɛ̄.”
41 Lo sɔ̄ Pita kɔ: “Nɛɛ-a-i-ɛrɛ, o gaa su edobah ama kɔā ue nɛ aba ili sɛh o gaa kɔ nɛ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ ni?” 42 Lo sɔ̄ Nɛɛ-a-i-ɛrɛ bee kɔ: “Mɛɛ na nɛɛtam* a bɔloo eture nyiɛ loo sa suā nu, lo ye tɛtɔ ye tubobahloo kɔ a kuūdɛɛ̄loo pya ye zooro* sa wa nɛ nuede taɛ sɔ̄ a bɔloo ani? 43 Ɛɛbu ele nɛ zooro a lo ye tɛtɔ lu sa ye muɛ a gaa doo wo! 44 Kaka m kɔ i nɛ, etubo ye bahloo kɔ a kuūdɛɛ̄loo dɛ̄dɛɛ̄ nu a ɛrɛ. 45 Mɛ lo a le lo zooro kɛɛrɛ bu beenyiɛ ye kɔ, ‘Na tɛtɔ ebiɛ̄na dee,’ sa bɔātɛ̄ ezip pya zooro nɛɛdam le nɛɛwa, sa denu, ɔ̄ nu, sa ɔ̄ mii tɛɛādɛɛ̄, 46 tɛtɔ zooro a elu taɛ dee a naa bee ɛmadɛɛ̄ le sɔ̄ a naa suā, sa ekpɔ ye te loo bu e’agabah sa ye buū yere yɛɛ pya a naa bɔloo eture nyiɛ loo. 47 Lo sɔ̄, elu ezip lo zooro a bee suā nu ye tɛtɔ gbī gbɛnɛ-edo sɔ̄, nyɔnɛbee a naa bee kpɛ̄naloo ale doo nu a ye gbī aābah. 48 Mɛ nɛɛ a naa bee dābeeloo nu ye tɛtɔ gbī sa a doo nu a bɔloo zip, naale elu ezip ye gbɛnɛ. Bu kaka, ɛrɛgebah nɛɛ a bee lu enɛ gbɛnɛ-edo nu, elu e’ɛmadɛɛ̄ gbɛnɛ-edo nu ye aābah, e ɛrɛgebah nɛɛ a bee lu etubobahloo kɔ a kuūdɛɛ̄loo gbɛnɛ-edo nu, elu e’ɛmanage dɛɛ̄ gbɛnɛ-edo nu ye aābah.
49 “M bee lu wee kwa miā a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄, e ena m sikɛ̄ gbī lo a le e’ina aa bɛ a? 50 Bu kaka, a ɛrɛ limaā elu eli mɛ, e ele aa mɛ nɛ taāŋa mmɛ sɔ̄ elu edoo lɛɛ! 51 Ekɔ bui kɛɛrɛ kɔ m bee su efɛɛloo nua a kɛnɛkɛ̄ ni? Eeye, m kɔ i nɛ, mɛ popoo pya nɛɛ. 52 Nyɔnɛbee aā anyaawo kiisī, o’oo nɛɛ a le bu ziī tɔ epooa, taa nɛɛ ebe baɛ, e baɛ nɛɛ ebe taa. 53 Ba epooa, tɛ egbanasī ye nwiīnɛɛdam, e nwiīnɛɛdam egbanasī ye tɛ, ka egbanasī ye nwiīnɛɛwa, e nwiīnɛɛwa egbanasī ye ka, ka dam egbanasī wa ye nwiī, e wa egbanasī ye ka dam.”
54 Lo sɔ̄, a bee kɔnage nɛ gbɛnɛkpo nɛɛ a kɔ: “Ɛrɛgebah sɔ̄ bui muɛ biira bunyɔɔ a aakɛ̄ enaani wee dɛp kii, bui wee kɔ, ‘Gbɛnɛ boo aa le dɔɔ,’ e a wee sira doo wo. 55 E sɔ̄ bui muɛ gbɛnɛ efɔp a dɔ aa dee kerekɛ̄, bui kɔ, ‘Miā miā loo ele,’ e a sira doo wo. 56 Pya baɛsī, bui suā kɛ̄ ebuū nu a sira sī-dee le nyɔɔ kɛnɛkɛ̄ ama doo, mɛ ena anua buii suā nu akiiloo taɛ sɔ̄ i le ama a? 57 Ena anua buii biaɛnage nu a kaāna nɛ bui loo a? 58 Bu edobah, sɔ̄ o aa nyɔɔnɛ nɛɛ a a pima ue pii nɛɛ aa bɛɛ, nwaabah nyɔɔnɛ nɛɛ a a pima ue a sere efɛɛloo sɔ̄ bui le nyɔɔ dee lokwa a naa su a yere kɛ̄bah nɛɛ biaɛ, e nɛɛ biaɛ su a yere kɛ̄bah nɛɛ aa sitam tɔ-kpɔgɔrɔ, e nɛɛ aa sitam tɔ-kpɔgɔrɔ a top a tɛrɛ tɔ-kpɔgɔrɔ. 59 M kɔ a nɛ, naale elu elɛa a bah mmɛ sɔ̄ o ekpɛa yube kpugi* a bee a le bah.”