Lo Luk Bee Ɛm
10 Sɔ̄ pya lo nu ama etɛ̄na, Nɛɛ-a-i-ɛrɛ bee tubobahloo 70 pya dɔɔ̄na sa yere baɛ baɛ aba kɔ ba a za ye sī sa yii ɛrɛgebah buɛ̄ le kɛ̄ alɛ elu sɔ̄ esaa. 2 Lo sɔ̄, a kɔ wa nɛ kɔ: “Bu kaka, nu e’aā wii kuīkpo mɛ pya tam wii lu nwīepoo. Nyɔɔwo, baraa Tɛ-ɛrɛ uwe kɔ a yere pya tam ture bu ye uwe. 3 Kiraa! Ɛp! M yere i doodoo miɔŋɔ naana pee yɛɛ gbo-kuɛ.* 4 Bui aa aara bɛrɛ kpugi ale bɛrɛ nuede ale kpa ekaɛtɔ, e bui aa kana muɛ̄ lɔgɔ nɛɛ* bie nyɔɔ dee. 5 E ɛrɛgebah sɔ̄ bui yii ziī tɔ, daasī kɔ: ‘Efɛɛloo a le nɛ tɔ ama.’ 6 E lo nɛɛ efɛɛloo le a kɛ̄ a, bui efɛɛloo ele ye nɛ. Mɛ lo a naale, bui efɛɛloo e obia i nyɔɔnɛ kii. 7 Tɔɔ̄naa tɔ a, denu sa ɔ̄ nu alu enɛ i, nyɔnɛbee nɛɛtam bɔloo ekpɛanu. Bui aa aa ziī tɔ kii ziī.
8 Gbaāloo wo, ɛrɛgebah sɔ̄ bui yii ziī buɛ̄ sa ba su i, deaa nu alu enɛ i 9 sa bui bo pya dumɛloo a le lo kɛ̄ sa wa kɔ nɛ kɔ: ‘Buɛ̄-mɛnɛ Bari elua i waɛloo.’ 10 Mɛ ɛrɛgebah sɔ̄ bui yii ziī buɛ̄ sa ba naa su i, kiraa nyɔɔ kadee lo buɛ̄ sa bui kɔ: 11 ‘I siŋ esaā bui buɛ̄ lo a bee i daba kɛɛ̄ ekaɛtɔ lɛa tɔ nua nu ekeebee i nɛ. Kerewo, suaā kɔ Buɛ̄-mɛnɛ Bari ewaraloo kɛ̄.’ 12 M kɔ i nɛ kɔ nu e’agaloo lo buɛ̄ ee kɛ̄ e’agaloo buɛ̄ Sɔdɔm doo lo dee.
13 Ekiɛ̄nu a le a nɛ a Korezin! Ekiɛ̄nu a le a nɛ a Bɛtsaida! nyɔnɛbee lo a le pya nyɛŋiatam a bee lu esi i bu na a bee lu esi bu Taia le Saidɔn a, ba ebee kiiya aa dee sa yaa bɛloo biirabu sa ɛŋɛtɛ̄ bu tɔ̄. 14 Kɛādoo, nu e’agaloo bɔɔlo ee kɛ̄ e’agaloo Taia le Saidɔn doo nyɔɔ dee biaɛ. 15 E olo a Kapaniɔm, eluge edana a nɛ nyɔɔ emanyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄ nu ni? Eeye, elu esikɛ̄ a kuma kɛ̄ mmɛ taɛ bu bana luh!*
16 “Ɛrɛgebah nɛɛ a i gbaɛ̄tɔ̄loo, gbaɛ̄nage tɔ̄ loo mda. E ɛrɛgebah nɛɛ a i kiī, kiīnage mda. E ɛrɛgebah nɛɛ a kiī mda, kiīnage nɛɛ a bee mɛ yere.”
17 E 70 nɛɛ a bee obia lu bu ɛɛbu sa kɔ: “Nɛɛ-a-i-ɛrɛ, kunɛ pya pɔrɔ-edɔɔ̄ gbaɛ̄nage i tɔ̄ loo nyɔɔ o bee.” 18 Lo sɔ̄, a kɔ wa nɛ kɔ: “M muɛ Setan a dɔ aa bunyɔɔ doodoo ɛnɛmdee. 19 Ɛp! M enɛā i ekpo kɔ bui zaga tɔ nyɔɔ yɔɔ le peere, le nyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄ ekpo nɛɛ baa, e lɔgɔ nu naale edap i yere muū loo. 20 Kerewo, bui aa ɛrɛ ɛɛbu nyɔɔbee pya edɔɔ̄ ama gbaɛ̄ i tɔ̄ loo, mɛ ɛrɛaa ɛɛbu nyɔɔbee elua e’ɛm bui bee li bunyɔɔ.” 21 Tɛ̄maloo kaɛ edɔɔ̄ a bee ɛrɛ gbɛnɛ ɛɛbu, e a bee kɔ: “M leera a kɛ̄sī dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a Tɛ, Nɛɛ-a-ɛrɛ bunyɔɔ le kɛnɛkɛ̄, nyɔnɛbee o egɔā pya nu ama lɛɛloo pya suānu le pya suā kpa sa muūna nɛ gbomiɔŋɔ. Aiī, aa Tɛ, nyɔnɛbee lo ba ama lu nu a a nia. 22 Na Tɛ enɛā mɛ dɛ̄dɛ̄ɛ nu, e lɔgɔ nɛɛ naa suāloo Nwiīnɛɛdam mɛ aba Tɛ, e lɔgɔ nɛɛ naa suānageloo Tɛ a, mɛ aba Nwiīnɛɛdam le ɛrɛgebah nɛɛ Nwiīnɛɛdam gbī kɔ a suāloo Tɛ a.”
23 Lo sɔ̄ a kiiya sa kɔ nɛ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ sɔ̄ ba le aba aba kɔ: “Ɛɛbu a le nɛ dɛɛ̄ a muɛ pya nu bui aa muɛ. 24 Nyɔɔbee m kɔ i nɛ, a bee taɛ gbɛnɛ-edo pya mɔmanudɛɛ̄ le pya mɛnɛ-buɛ̄ lo emuɛ pya nu bui gaa muɛ, sa dā pya nu bui gaa dā, mɛ ba naa bee dā.”
25 E ɛp! ziī nɛɛ a suā Lok kaāna bee yira yah lo edoā ye ɛp sa ye bip kɔ: “Nɛɛ Tɔgɛnu, ena m doo lokwa m ɛrɛ dum anaatah a?” 26 A bee ye kɔ nɛ kɔ “Ena alu e’ɛm bu Lok a? O buū doodoo wa?” 27 A ture ye nɛ kɔ: “‘O ɛrɛ ewereloo Jɛhova* o Bari aābu dɛ̄dɛɛ̄ o beenyiɛ le bu dɛ̄dɛɛ̄ o piogi* le bu dɛ̄dɛɛ̄ o ekpo le bu dɛ̄dɛɛ̄ o ekɛɛrɛ,’ e ‘o ɛrɛ ewereloo nɛɛ le ɔɔ le doodoo oloo loo.’” 28 A bee ye ture nɛ kɔ: “O agara leere; kiisī lo edoo pya nu ama e o ɛrɛ dum.”
29 Mɛ nyɔɔbee lo gbara bee gbī etɔgɛ kɔ alue nɛɛ kaāna dogo a, a bee bip Jizɔs kɔ: “Taɛ mɛɛ na nɛɛ le mm le a?” 30 Jizɔs ture kɔ: “Ziī nɛɛ aa bee aa Jerusɛlɛm kii Jeriko, mɛ a dɔ kɛ̄bah pya biu, ba bee ye lɛɛ bɛloo loo, ye zip sa ye lɛɛ bahloo bie sɔ̄ egbaa. 31 Mɛ a sira kɔ ziī nɛɛ ewɔp aa bee tɛɛ̄ nyɔɔ lo dee, mɛ sɔ̄ a ye muɛ, a bee tɛɛ̄ nyɔɔ dɔɔ̄na barasī dee kii. 32 Bu aba lo sīdee, ziī nɛɛ Livai bee lunage lo kɛ̄, e sɔ̄ a emɔna ye, a bee tɛɛ̄nage dɔɔ̄na barasī dee. 33 Mɛ ziī nɛɛ Sameria lo aa bee tɛɛ̄nage nyɔɔ lo dee bee lu ina kɛ̄ a le, e sɔ̄ emɔna ye, a bee ye ɛrɛ toesaɛ̄ loo. 34 Nyɔɔwo, a yii loo lo nɛɛ sa su nɔɔ̄ le mii vine tɔ̄ dɛɛ̄ ye muū sa wa bɔp. E a su ye yere nyɔɔ ye nam toora toh sa ye su kuma tɔ pya saanɛɛ sa ye kuūdɛɛ̄loo. 35 Lo dee a za nyɔɔnɛ, a su baɛ denariɔs* nɛ nɛɛ a wee kuūdɛɛ̄loo tɔ pya saanɛɛ wee tɔɔ̄ a, sa kɔ: ‘Kuū ye dɛɛ̄loo, e ɛrɛgebah nu o kpɛ, m obara a nɛ sɔ̄ m obia lu.’ 36 Mɛɛ yɛɛ taa nɛɛ ama na a tɔgɛ nɛɛ a bee dɔ bah pya biu a kɔ alue nɛɛ le ɛɛ le a?” 37 A bee kɔ: “Nɛɛ a bee ye tɔgɛ toesaɛ̄ kumaloo a.” Lo sɔ̄ Jizɔs kɔ ye nɛ kɔ: “Kii sa doonage wo.”
38 E sɔ̄ ba bee le nyɔɔ dee aa kii, a bee yii bu ziī buɛ̄. E ziī wa ye bee kura Mata bee ye su nyima ye tɔ. 39 A bee ɛrɛnage ziī wuga nɛɛwa ye bee kura Meri lo a bee ɛŋɛtɛ̄ kpaɛ̄ tɔ Nɛɛ-a-i-ɛrɛ sa gbaɛ̄tɔ̄loo nu aa bee kɔ. 40 Kerewo, Mata aa bee doo gbɛnɛ-edo nu a ye dabara ekɛɛrɛ. Nyɔɔwo, a bee si loo Jizɔs sa ye kɔ nɛ kɔ: “Nɛɛ-a-i-ɛrɛ, ekɔ a naa lu a lɔgɔ nu loo kɔ na wuga nɛɛwa lɛɛbahloo aba mm kɔ m sitam ni? Kɔ ye nɛ kɔ alu wee yerebah mɛ enɛ.” 41 Nɛɛ-a-i-ɛrɛ bee ye ture nɛ kɔ: “Mata, Mata, o ɛrɛ gbɛnɛ ekɛɛrɛ sa aa doo gbɛnɛ-edo nu enɛ a taāŋa. 42 Pio nwīgbagbara nu na alu ebɛɛ̄ a, ale aba ziī nu. Mɛ kiikɛ̄ Meri le, alɛ esagɛ lo a lee, e a naale elu esu ye lɛɛ bah.”