47 EKOBEE UE ENƆ
Kɛ̄ I Dap Agɛrɛtɛ̄ Wereloo I Ɛrɛ Loo Ɛnia Ii Doo
“Dooraa i wereloo ɛnia ii, nyɔnɛbee wereloo aaloo Bari.”—1 JƆN 4:7.
YƆƆ 109 Wereloo Aā Taɛ Bu Beenyiɛ A
DASĪ TƐƐ̄NYƆƆa
1-2. (a) Ena anua nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee kɔ wereloo na alu “gbɛnɛ” yɛɛ dɛ̄dɛɛ̄ elap dogo a? (b) Pya amunu ebip na i kɛɛrɛbu loo a?
SƆ̄ NƐƐ lɛɛratam Pɔɔl aa bee kɔ nu akiiloo yira, bɛābu, le wereloo, a bee kɔ kpaɛ̄ tɛ̄maloo ekɔ “lo gbɛnɛ [elap] a wa le yɛɛ na wereloo.” (1 Kɔr 13:13) Ena anua Pɔɔl kɔ doo wo a? Deesī li, naale eluna ebɛɛ̄ kɔ i ɛrɛ yira loo pya yii Bari yira kiiloo aā nyɔuwe ale bɛābu akiiloo pya lo yii nyɔnɛbee edooa gbɔ̄mɛɛ lo sɔ̄. Mɛ ewee lu ebɛɛ̄ kɔ i kiisī lo e’ɛrɛ wereloo kumaloo Jɛhova le pya nɛɛ. Bu kaka, i kiisī lo enyimɛ wereloo i wa ɛrɛ kumaloo mmɛ deedee.
2 Kuma sɔ̄ elu ebɛɛ̄ kɔ i kiisī lo ewee tɔgɛ wereloo a, i naa ɛp taa ebip ama. Tuatua, ena anua i wereloo ɛnia ii a? Eree baɛ, bu mɛ sīdee na i tɔgɛ wereloo kumaloo ɛnia ii a? Eree taa, bu mɛ sīdee na i doo kɔ wereloo i ɛrɛ loo ɛnia ii a agatɛ̄ a?
ENA ANUA I WERELOO ƐNIA II A?
3. Pya ena anua i wereloo ɛnia ii a?
3 Ena anua alu nu a kuī kɔ i wereloo ɛnia ii a? Gbaãloo pya dɔɔ̄na nu, wereloo yere i nukuādɛɛ̄ loo kɔ ii kaka Pya Nɛɛ Kraist. Jizɔs bee kɔ nɛ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ kɔ: “Tɛ̄maloo lo ba ama na dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ esuā kɔmɛ bui lu pya a wee mɛ nyɔɔnɛ dumɛ, lo a le bui ɛrɛ wereloo loo ɛnia bui.” (Jɔn 13:35) Gbaāloo wo, ɛrɛ wereloo loo ɛnia ii doo kɔ i le bu gbaaloo. Pɔɔl kɔ wereloo wee “bɔp dɛ̄dɛɛ̄ nu kuunɛ.” (Kɔl 3:14) Kerewo, a ɛrɛ dɔɔ̄na nu a kuī lo anua sa i wereloo ɛnia ii. Nɛɛ lɛɛratam Jɔn bee ɛm ma pya ye wuga bu yira kɔ: “Nɛɛ a wereloo Bari ɛrɛ eweenɛge loo ye wuga.” (1 Jɔn 4:21) Sɔ̄ i wereloo ɛnia ii, i tɔgɛ kɔ i wereeloo Bari.
4-5. Naa nɛ edoba kɛ̄ wereloo i ɛrɛ loo Bari ɛrɛ nu edoo kiiloo wereloo i ɛrɛ loo ɛnia ii doo.
4 Bu mɛ sīdee na wereloo i ɛrɛ loo Bari ɛrɛ nu edoo kiiloo wereloo i ɛrɛ kumaloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa a? Lo enɛ edoba, kɛɛrɛbu loo gbaaloo a le yɛɛ nyiɛ nɛɛ le pya dɔɔ̄na kɛ̄ a le loo nɛɛ. Sɔ̄ dɔktɔ i biibah mɛɛ bah lo esuā lo i nyiɛ lele ale a ɔloo, a wee doo kɔ a suā kɛ̄ i nyiɛ le doo. Bu mɛ sīdee na i dap su suānu i aāloo edoba ama kɔā ue akiiloo wereloo ani?
5 Dookɛ̄ dɔktɔ dap suā kɛ̄ i nyiɛ le doo tɛ̄maloo ebii i bah mɛɛ bah doo, i dap suā pio nu akiiloo kɛ̄ i wereloo loo Bari agatɛ̄ doo tɛ̄maloo e’ɛp kɛ̄ i wereloo pya dɔɔ̄na doo. Lo i muɛ kɔ wereloo i ɛrɛ loo pya i wuga bu yira e’ina gaa ɔloo, lo ama tɔgɛ kɔ wereloo i ɛrɛ loo Bari e’ina gaa ɔnage loo. Mɛ sɔ̄ i kiisī lo etɔgɛ wereloo kumaloo pya i wuga bu yira, a tɔgɛ kɔ wereloo i ɛrɛ loo Jɛhova le e’agatɛ̄.
6. Ena anua a bɔloo kɔ a nɛ i taāŋa sɔ̄ wereloo i ɛrɛ loo pya i wuga ɔloo a? (1 Jɔn 4:7-9, 11)
6 Lo wereloo i ɛrɛ loo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa e’ɔaloo, a kura kɔ i ɛrɛ taāŋa. Ena anua a? Nyɔnɛbee etɔgɛ kɔ ii ɛrɛna le gbanialoo kumaloo Jɛhova. Nɛɛ lɛɛratam Jɔn bee doo kɔ i suā lo ama leere sɔ̄ a i nyɛŋiabu kɔ: “Nɛɛ a naa wereloo ye wuga lo a emɔna, naale edap wereloo Bari lo a naa bee muɛ lɔgɔ sɔ̄.” (1 Jɔn 4:20) Ena i nɔ aāloo lo ama a? A nia Jɛhova sɔ̄ i “wereloo ɛnia ii.”—Buū 1 Jɔn 4:7-9, 11.
BU MƐ SĪDEE NA I TƆGƐ WERELOO KUMALOO ƐNIA II A?
7-8. Bu pya amunu sīdee na i dap tɔgɛ wereloo kumaloo ɛnia ii a?
7 I wee muɛ lok a kɔ “wereaaloo ɛnia ii” bu Muɛ̄ Ue Bari gbɛnɛ-edo sɔ̄. (Jɔn 15:12, 17; Rom 13:8; 1 Tɛs 4:9; 1 Pit 1:22; 1 Jɔn 4:11) Kerewo, wereloo lu elap dogo a i le bu, ale taɛ nu i lu li bu, lo lɔgɔ nɛɛ naa dap muɛ. Nyɔɔwo bu mɛ sīdee na pya dɔɔ̄na edap suā kɔ i weree wa loo a? Ɛɛ na tɛ̄maloo nu i kɔ le nu i doo.
8 A ɛrɛ gbɛnɛ-edo sīdee i dap tɔgɛ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa kɔ i weree wa loo. Pio edoba na ama: “Kɔaa kaka ue nɛ ziī.” (Zek 8:16) “Tɔɔ̄naa [bu] efɛɛloo loo ɛnia bui.” (Maak 9:50) “Ziī nɛɛ a nɛ enwadɛɛ̄ ziī ee alɛɛ loo.” (Rom 12:10) “Suaa ziī.” (Rom 15:7) “[Kiisī lo elɛɛbaloo] nɛ ɛrɛgeba nɛɛ.” (Kɔl 3:13) “Tooraa dɔnia toh ɛnia bui.” (Gal 6:2) “Nɛaa e’aga nyiɛ ɛnia bui.” (1 Tɛs 4:18) “Wuaa . . . ziī ziī bui agɛrɛ.” (1 Tɛs 5:11) “Taāŋaa nyɔɔ ɛnia bui.”—Jem 5:16.
Bu mɛ sīdee na i dap yerebah nɛ ziī i wuga bu yira sɔ̄ a le bu taāŋa a? (Ɛp 7-9 barakpaɛ̄)
9. Ena anua nɛnɛ egbɔ̄nyiɛ lu ziī gbɛnɛ sīdee etɔgɛ wereloo a? (Ɛpnage foto.)
9 I naa ɛp kɛ̄ i dap tɔgɛ wereloo kumaloo pya wuga doo dookɛ̄ alu ekɔ bu barakpaɛ̄ i aa a doo. I naa ɛp nu Pɔɔl bee kɔ sɔ̄ a kɔ: “Nɛaa e’aga nyiɛ ɛnia bui.” Ena anua nɛnɛ egbɔ̄nyiɛ pya dɔɔ̄na lu ziī gbɛnɛ sīdee etɔgɛ wereloo a? Dookɛ̄ ziī kpa a baatɛ̄ Baibol kɔ doo, nu bee ue Pɔɔl su kɔā ue kumaloo “egbɔ̄nyiɛ” kura na sɔ̄ “nɛɛ yira bara kpaɛ̄ ziī nɛɛ sa ye agɛrɛloo sɔ̄ a le bu taāŋa.” Nyɔɔwo tɛ̄maloo enɛ egbɔ̄nyiɛ, i yerebah nɛ i wuga bu yira lo a le bu taāŋa kɔ a sikɛ̄ ɛrɛ mɛm sa kiisī lo ekiā nyɔɔ dee dum. Ziī ziī sɔ̄ i gbɔ̄nyiɛ i wuga nɛɛdam ale i wuga nɛɛwa, i gaa tɔgɛ wereloo loo i wuga bu yira.—2 Kɔr 7:6, 7, 13.
10. Amunu gbanialoo na a le yɛɛ toesaɛ̄ le egbɔ̄nyiɛ a?
10 Tɔtɔgɛ toesaɛ̄ le nɛnɛ egbɔ̄nyiɛ lu elap dogo a bee ziī. Bu mɛ sīdee? Nɛɛ a tɔgɛ toesaɛ̄ wee gbɔ̄ nyiɛ pya dɔɔ̄na sa gbī eyerebah wa nɛ lokwa ba naa tɔgana. Nyɔɔwo bu tua dɔ, i tɔgɛ toesaɛ̄; lɛɛ i nɛ egbɔ̄nyiɛ. Yere nukuādɛɛ̄ loo nu Pɔɔl kɔ akiiloo gbanialoo a le yɛɛ toesaɛ̄ Jɛhova le kɛ̄ a nɛ egbɔ̄nyiɛ doo. Pɔɔl baatɛ̄ kɔ Jɛhova lu “Bari dɛ̄dɛɛ̄ toesaɛ̄ le Bari dɛ̄dɛɛ̄ e’aga beenyiɛ.” (2 Kɔr 1:3) Dookɛ̄ nu enɔ nu nyɔɔ loo dɔ ama baatɛ̄ doo (NWT.), Pɔɔl su ue a kɔ “dɛ̄dɛɛ̄ toesaɛ̄” baātɛ̄ tɔgɛ toesaɛ̄ kumaloo pya dɔɔ̄na. Nyɔɔwo, “lu esu Bari kure Tɛ, ale Nɛɛ toesaɛ̄ tɛɛ̄ aaloo nyɔnɛbee toesaɛ̄ aa ye bah.” E lo toesaɛ̄ zū ye kɔ a gbɔ̄ nyiɛ “dɛ̄dɛɛ̄ ii bu [i taāŋa].” (2 Kɔr 1:4) Dookɛ̄ maā a ɛɛ sa fiitɔɔ wee ziīnɛloo nɛɛ maā aa taɛ doo, Jɛhova nɛ iinaloo le egbɔ̄nyiɛ pya nɛɛ a le bu taāŋa. Bu mɛ sīdee na i dap nɔ Jɛhova bu etɔgɛ toesaɛ̄ sa nɛ egbɔ̄nyiɛ pya dɔɔ̄na a? Ziī sīdee i dap doo wo na tɛ̄maloo e’ɛrɛ pya elap dogo eyerebah i nɛ kɔ i toesaɛ̄ pya dɔɔ̄na sa wa gbɔ̄ nyiɛ. Pya amunu elap dogo lo ni?
11. Dookɛ̄ Pya Kɔlɔsi 3:12 le 1 Pita 3:8 kɔ doo, dɔɔ̄na pya amunu elap na alu ebɛɛ̄ kɔ i ɛrɛ lokwa i dap kiisī lo etɔgɛ wereloo lo ezū i kɔ i gbɔ̄ nyiɛ pya dɔɔ̄na a?
11 Ena eyerebah i nɛ kɔ i ɛrɛ wereloo lokwa i dap kiisī lo enɛ “e’aga nyiɛ ɛnia [ii]” aā ziī dee yii ziī a? Lu ebɛɛ̄ kɔ i ɛrɛ pya lele elap dogo a le doodoo kɛɛrɛbu pya dɔɔ̄na, wereloo pya wuga, le fɛgɛ dogo. (Buū Pya Kɔlɔsi 3:12; 1 Pita 3:8.) Bu mɛ sīdee na pya elap dogo ama eyerebah i nɛ a? Sɔ̄ i bialoo tɔgɛ toesaɛ̄ le pya dɔɔ̄na elap dogo, edoo kɔ i yerebah nɛ pya a le bu taāŋa. Dookɛ̄ Jizɔs bee kɔ doo, “aabu kɛ̄ beenyiɛ nɛɛ mma egia doo na egā wee kɔ ue a. Nɛɛ le dogo aāloo ye le zɔ su nu a lee nua.” (Mat 12:34, 35) Nɛnɛ egbɔ̄nyiɛ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa ba le bu ebɛɛ̄ lu ziī gbɛnɛ sīdee i tɔgɛ kɔ i weree wa loo.
BU MƐ SĪDEE NA I DOO KƆ WERELOO I ƐRƐ LOO ƐNIA II A AGATƐ̄ A?
12. (a) Ena anua alu ebɛɛ̄ kɔ i nwaɛ̄dɛɛ̄ a? (b) Amunu ebip na i gaa le agara a?
12 Bɔloo kɔ dɛ̄dɛɛ̄ ii i “wereloo ɛnia ii.” (1 Jɔn 4:7) Kerewo, alu ebɛɛ̄ kɔ i nyɛŋiabu kɔ Jizɔs bee i zuurabahtɔ̄ kɔ “wereloo booboo efiitɔɔ.” (Mat 24:12) Jizɔs naa gaa bee kɔ gbɛnɛ-edo pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ e’ɔbɛ etɔgɛ wereloo kumaloo ɛnia aba. Kerewo, i ɛrɛ enwaɛ̄dɛɛ̄ lokwa pya nɛɛ a naa tɔgɛ wereloo ba tɔɔ̄ bu nyɔuwe ama naa ɛrɛ pah nyɔɔ kɛ̄ i aara ziī doo. Sɔ̄ i suā doo wo a, i naa kɛɛrɛbu ziī gbɛnɛ ebip lo a kɔ: I doodoo wa dap suā lo a le wereloo i ɛrɛ loo pya i wuga agagetɛ̄ ni?
13. Ena eyerebah i nɛ kɔ i suā lo a le wereloo i ɛrɛ loo pya i wuga agagetɛ̄ a?
13 Ziī sīdee i dap suā lo a le i wereloo agagetɛ̄ na tɛ̄maloo e’ɛp kɛ̄ i aabaloo pio kɛ̄tɔɔ̄ doo bu dum. (2 Kɔr 8:8) Pita bee kɔ ue kumaloo ziī lo kɛ̄tɔɔ̄ kɔ: “Lo a eenyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄ [nu], aaraa bui wereloo agɛrɛ loo ɛnia bui, nyɔnɛbee wereloo uu gbɛnɛ-edo pɔrɔ.” (1 Pit 4:8) Nyɔɔwo kɛ̄ i doo dogo kumaloo tɛɛ̄ ekwɔ le e’ɔaloo pya dɔɔ̄na doo etɔgɛ sɛh wereloo i wa ɛrɛ loo agagetɛ̄ naa e.
14. Dookɛ̄ 1 Pita 4:8 kɔ doo, mɛ dua wereloo na i gbī a? Naa nɛ edoba.
14 Dooraa i naa ɛp leere nu pya ue Pita kɔ ama kura. Tua gah loo ye 8 barakpaɛ̄ baatɛ̄ dua wereloo alu ebɛɛ̄ kɔ i ɛrɛ lo a le “[togatoga] wereloo.” Sɔ̄ Pita kɔ ‘togatoga’ wereloo, nu a kura na ‘wereloo a bɛɛasī.’ Eree baɛ gah loo lo barakpaɛ̄ baatɛ̄ nu i doo lo i ɛrɛ togatoga wereloo kumaloo pya dɔɔ̄na. A uu pɔrɔ pya i wuga bu yira. I naa ɛp doo wo ama: I su baɛ bah aa loo i wereloo doodoo bɛloo sa wee zuura kinakina mmɛ sɔ̄ e’uu naa le ziī ale baɛ, mɛ “gbɛnɛ-edo pɔrɔ.” Lo e “uu” lu sīdee ebaatɛ̄ kɛ̄ e’aaloo pɔrɔ doo. Dookɛ̄ bɛloo dap gɔ̄ boh a le loo nɛɛ doo, kɛ̄ wereloo dap uunage pɔrɔ le tɛɛ̄ ekwɔ pya dɔɔ̄na doo lo.
15. Lo wereloo i ɛrɛ loo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa agatɛ̄, ena eyerebah i nɛ kɔ i doo a? (Pya Kɔlɔsi 3:13)
15 Wereloo i ɛrɛ loo pya dɔɔ̄na a agatɛ̄ mmɛ kɛ̄ edoo kɔ i dap aaloo pɔrɔ nɛ pya i wuga bu yira, kere a aga edoo wo pio sɔ̄. (Buū Pya Kɔlɔsi 3:13.) Sɔ̄ i aaloo pɔrɔ nɛ pya dɔɔ̄na, i tɔgɛ kɔ i wereloo agatɛ̄, e i doo kɔ bu Jɛhova a ɛɛ. Dɔɔ̄na ena edap i yerebah nɛ kɔ i ɛp tɛɛ̄ ekwɔ pya dɔɔ̄na tɛrɛ sa ii nwaabah ɛrɛ saŋ sɔ̄ ba i biirebu a?
Dookɛ̄ i wee lɛɛbaloo pya foto a lee sa lɛɛ pya lo a naa lee bu i fon doo, i tɔgɛ nia loo pya lele nu pya i wuga bu yira edora, sa ii bialoo kɛɛrɛ pya wa ekwɔ (Ɛp 16-17 barakpaɛ̄)
16-17. Dɔɔ̄na e na eyerebah i nɛ kɔ i ɛp nwīgbagbara ekwɔ pya i wuga tɛrɛ a? Naa nɛ edoba.(Ɛpnage foto.)
16 Sere ekɛɛrɛ nyɔɔ lele elap dogo pya o wuga nɛɛdam le nɛɛwa, naale lo pɔrɔ. Naa kɛɛrɛbu edoba ama. Su doo wo kɔ pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa le ɔɔ gbaa bɔŋia. Bui gbaa ɛrɛ ekpeloo sa sɔ̄ lo zɔ̄zɔ̄ŋia e’ina kuma, bui gbaa yii foto. Kɛādoo, o sikɛ̄ su baɛ dɔɔ̄na ka foto lokwa lo lo tuatua naa lee, o su pya elua a. Nyaawo o e’ɛrɛ taa ka foto. Mɛ bu ziī ka lo foto, o muɛ kɔ ziī lo wuga nɛɛdam bege sī. Ena o doo loo lo foto a? O lɛɛ bu o fon nyɔɔbee o ɛrɛ baɛ pya lo dɔɔ̄na a lee sa dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ le bu, lo wuga nɛɛdam a bee bege sī a lenage bu sa gaa kɛgɛ.
17 I naa su pya lo foto dooreloo pya nu i biea nyiɛ i. Pya ekpeloo sɔ̄ i bee nyɔɔnɛ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa ɛnia wee i bia nyiɛ. Mɛ naa su kɔ a ɛrɛ sɔ̄ ziī wuga nɛɛdam ale wuga nɛɛwa a bee le lo zɔ̄zɔ̄ŋia bee doo nu a naa lee. Ena i doo lo a sira doo wo a? Elee o lɛa nyiɛ a dookɛ̄ o bee lɛɛ lo foto a naa lee a doo. (Kam 19:11; Ɛfɛs 4:32) I dap lɛɛ ale ɔbɛ ekɛɛrɛ nu akiiloo nwīgbagbara ekwɔ ziī i wuga bu yira bee tɛɛ̄ nyɔnɛbee pya lele nu lo nɛɛ bee doo lege i nyiɛ. Dua pya lele nu i gbī eseea bu beenyiɛ i na ama.
NU ANUA WERELOO LU KAĀNA EBƐƐ̄ ANII’EE
18. Pya e a kuī akiiloo tɔgɛ wereloo na i enɔā bu ekobee ue ama a?
18 Ena anua i gbī edoo kɔ wereloo i ɛrɛ loo ɛnia ii a agatɛ̄ a? Dookɛ̄ i enɔā doo, sɔ̄ i tɔgɛ wereloo loo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa, i gaa tɔgɛ wereloo i ɛrɛ loo Jɛhova. Bu mɛ sīdee na i tɔgɛ wereloo loo pya i wuga bu yira a? Ziī sīdee i doo wo na tɛ̄maloo enɛ wa egbɔ̄nyiɛ. Lo i toesaɛ̄ pya dɔɔ̄na edoo kɔ i kiisī lo e “nɛ e’aga nyiɛ ɛnia ii.” Bu mɛ sīdee na i dap kiisī lo e’agɛrɛtɛ̄ wereloo i ɛrɛ loo ɛnia ii a? Tɛ̄maloo edoo kuma kɛ̄ i dap doo lo e’aaloo nɛ pya dɔɔ̄na sɔ̄ ba i tɛɛ̄ ekwɔ loo.
19. Ena anua alu kaāna ebɛɛ̄ kɔ i tɔgɛ wereloo loo ɛnia ii anii’ee a?
19 Ena anua tɔgɛ wereloo loo ɛnia ii lu ebɛɛ̄ kaāna anii’ee a? Yere nukuādɛɛ̄ loo nu Pita bee kɔ anua ama: “Kuma dɛ̄dɛɛ̄ nu ewaraloo; nyɔɔbee wo, . . . aaraa bui wereloo agɛrɛ loo ɛnia bui.” (1 Pit 4:7, 8) Sɔ̄ kuma lo pɔrɔ nyɔuwe ama aa tɔɔ̄ waɛloo kɛ̄ a, ena i ɛmadɛɛ̄ a? Sɔ̄ Jizɔs aa bee kɔ nu akiiloo pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ, a bee kɔ: “Booboo edonyɔɔ ebaa i loo nyɔɔ mdaa bee.” (Mat 24:9) Lokwa i dap egerebu kɛ̄bah dua baaloo a le doo wo, alu ebɛɛ̄ kɔ i tɔɔ̄ bu gbaaloo. Lo i doo wo, epiaga Setan gaa doo lo epoo i naale ekiisī leere, nyɔɔbee “wereloo lo a bɔp dɛ̄dɛɛ̄ nu kuunɛ” doo kɔ i gbaaloo ziī.—Kɔl 3:14; Fil 2:1, 2.
YƆƆ 130 Wee Aaloo Pɔrɔ
a Taɛ nyaawo na alu ebɛɛ̄ kɔ i tɔgɛ wereloo loo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa a. Ena anua a, e bu mɛ sīdee na i dap kiisī lo etɔgɛ wereloo yereloo a?