Referensia pa Material i Tarea pa Reunion Nos Bida i Sirbishi Kristian
2-8 DI MEI
TESORO DI E PALABRA DI DIOS | 1 SAMUEL 27-29
“David Su Strategia di Guera”
it-1-S 79
Akis
Dos bes ora David tabata hui for di Saul, el a buska refugio den e teritorio di Rei Akis. E promé biaha, ora nan a kere ku David tabata un enemigu, David a hasi komo si fuera e ta loko i Akis a lag’é bai pasobra e tabata konsiderá David inofensivo. (1Sa 21:10-15; Sal 34:introdukshon; 56:introdukshon) E di dos biaha David a bini huntu ku 600 guerero i nan famia. Akis a asigná nan pa biba na Ziklag. Durante e un aña i kuater luna ku nan tabata einan, Akis a kere ku David i su hòmbernan tabata kue botin for di e statnan di Huda. Pero en realidat, David tabata kue botin for di e gesuritanan, gezritanan i e amalekitanan. (1Sa 27:1-12) Akis tabata asina konvensí ku ta for di e statnan di Huda David tabata kue botin, ku el a hasi David su wardaespalda (bodyguard) personal ora e filisteonan tabata plania pa ataká Rei Saul. Ta te na último momento David i su hòmbernan a ser mandá bèk Ziklag despues ku e otro “prensnan” di e filisteonan a insistí pa hasi esei. (1Sa 28:2; 29:1-11) Ora David a bira rei i a bringa kontra Gat, aparentemente Akis no a ser matá. Ainda e tabata na bida ora ku Sálomon a kuminsá goberná.—1Re 2:39-41; wak GAT.
it-2-S 368 §6
Mentira
Beibel ta kondená mentira malisioso, pero esei no ta nifiká ku un persona ta obligá di duna informashon korekto na hende ku no ta outorisá pa sa esei. Hesukristu a konsehá: “No duna kachó loke ta santu ni tira boso pèrla pa porko, pa nan no trapa nan bou di nan pata i bira habraká boso.” (Mat 7:6) P’esei, na sierto okashon, Hesus no a duna tur informashon òf no a duna kontesta direkto ora esei por a hasi daño innesesario. (Mat 15:1-6; 21:23-27; Hua 7:3-10) Nos por komprondé ku ta ku e mes pensamentu ei Abraham, Isak, Rahab i Eliseo no a duna informashon korekto òf a keda sin duna tur informashon na hende ku no tabata adoradó di Yehova.—Gén 12:10-19; kap. 20; 26:1-10; Hos 2:1-6; Snt 2:25; 2Re 6:11-23.
Hoya Spiritual
w10-S 1/1 20 §5-6
E Mortonan Por Yuda Nos?
Pensa riba esaki. Beibel ta bisa ku ora un persona muri e ta “bolbe na tera” i “su pensamentunan ta peresé.” (Salmo 146:4) Tantu Saul komo Samuel tabata sa ku Dios a prohibí su sirbidónan di tin kontakto ku medium spiritista. De echo, poko tempu promé Saul a eliminá tur práktika ku tin di haber ku spiritismo for di e pais!—Levítiko 19:31.
Awor ban rasoná riba esei. Si Samuel, kende tabata un fiel sirbidó di Yehova, ainda tabata na bida komo un spiritu, lo el a kibra Dios su lei i komuniká ku un medium spiritista pa asina topa ku Saul? Yehova no kier a papia ku Saul. Lo tabata posibel pa un medium fòrsa Dios Todopoderoso pa komuniká ku Saul pa medio di Samuel, ku ya tabata morto? Nò. Ta bisto ku e “Samuel” akí no tabata Dios su profeta fiel. Tabata un spiritu—un demoño malbado ku tabata pretendé di ta Samuel.
16-22 DI MEI
TESORO DI E PALABRA DI DIOS | 2 SAMUEL 1-3
Hoya Spiritual
it-1-S 1122 §2
Ruman
E palabra “ruman” ta ser usá tambe pa hende ku ta hasi esfuerso pa logra e mesun kosnan i ku tin meta i propósito similar. Por ehèmpel, Rei Hiram di Tiro a yama Rei Sálomon su ruman, no djis pasobra nan tabatin mesun posishon, pero kisas tambe pasobra nan tabata traha huntu pa perkurá palu i otro kos pa e tèmpel. (1Re 9:13; 5:1-12) David a skirbi: “Mira, ki bon i ki dushi ta pa rumannan biba huntu den armonia!” (Sl 133:1) Pues, el a mustra ku no ta rumannan karnal so por ta na pas i uní ku otro. De echo, David i Jonatan no tabata ruman karnal, sinembargo, e amor ku nan tabatin pa otro i e interes ku nan tabatin en komun a pone ku David a yama Jonatan su ruman. (2Sa 1:26) Amigunan ku tin mesun interes i disposishon, asta si esei ta malu, ta ser yamá ruman.—Pro 18:9.
30 DI MEI –5 DI YÜNI
TESORO DI E PALABRA DI DIOS | 2 SAMUEL 7-8
“Yehova Ta Sera un Pakto ku David”
w10-S 1/4 20 §3
“Bo Reino Lo Permanesé”
Yehova a keda konmoví pa David su deseo sinsero pa konstruí un kas P’e. Pa motibu di David su deboshon i di akuerdo ku profesia, Dios a sera un pakto ku David ku lo E laga un hende den David su liña di desendiente goberná pa semper. Natan a bisa David e siguiente promesa di Yehova: “Bo kas i bo reino lo permanesé Mi dilanti pa semper; bo trono lo ta establesí pa semper.” (2 Samuel 7:16) Ken ta e desendiente, òf heredero permanente, di e pakto ei ku lo goberná pa semper?—Salmo 89:20, 29, 34-36.
w10-S 1/4 20 §4
“Bo Reino Lo Permanesé”
Hesus di Názarèt tabata un desendiente di David. Ora un angel tabata anunsiá Hesus su nasementu el a bisa: “Yehova Dios lo dun’é e trono di su tata David, i lo e reina komo Rei pa semper riba e kas di Yakòb, i lo no tin fin na su Reino.” (Lukas 1:32, 33) Pues, e pakto ku Yehova a sera ku David ta haña su kumplimentu den Hesukristu. No ta hende ta dun’é derecho di goberná, ta e promesa ku Dios a hasi ta dun’é e derecho di goberná pa semper. Esaki ta un bunita rekordatorio ku Dios su promesanan semper ta kumpli.—Isaías 55:10, 11.
Hoya Spiritual
it-2-S 1168 §1
Último Dianan
E Profesia di Balam. Promé ku e israelitanan a drenta e tera primintí, e profeta Balam a bisa Balak, e rei di Moab: “Bin, i lo mi indiká bo loke e pueblo [Israel] aki lo hasi ku bo pueblo den e dianan ku ta bin [òf, fin di e dianan, nota, NW]. . . . Un strea lo sali for di Yakòb, i un sèpter lo lanta for di Israel, i lo plècha frenta di Moab i basha tur e yu hòmbernan di Sèt abou.” (Num 24:14-17) Den e kumplimentu inisial di e profesia akí e “strea” tabata Rei David, kende a konkistá Moab. (2Sa 8:2) Pues, ta parse ku den e kumplimentu di e profesia akí, “e dianan ku ta bini [òf, fin di e dianan, nota, NW]” a kuminsá ora David a bira Rei. Komo ku David a prefigurá Hesus komo Rei Mesiániko, e profesia lo apliká tambe na Hesus ora e konkistá su enemigunan.—Isa 9:7; Sl 2:8, 9.
6-12 DI YÜNI
TESORO DI E PALABRA DI DIOS | 2 SAMUEL 9-10
Hoya Spiritual
it-1-S 284
Barba
Hopi hende di Oriente di ántes, inkluso e israelitanan, tabata mira barba komo un muestra di dignidat maskulino. E lei ku Dios a duna e nashon di Israel a prohibí nan di feita e kabei “ku ta krese na banda di [nan] kabes,” e kabei entre nan orea i wowo i e rantnan di nan barba. (Lev 19:27; 21:5) Yehova probablemente a duna nan e lei ei pasobra e tabata un práktika religioso pa algun di e nashonnan pagano.
13-19 DI YÜNI
TESORO DI E PALABRA DI DIOS | 2 SAMUEL 11-12
Hoya Spiritual
it-1-S 639 §3
David
Sinembargo, Yehova tabata mira, i el a saka tur loke tabata tuma lugá na kla. Si Yehova lo a laga hues humano trata e kaso di David i Bètsabé, bou di e lei di Moises nan tur dos lo mester a ser matá. Ademas, e bebi ku lo a resultá di nan adulterio tambe lo a muri den barika di e mama. (Deu 5:18; 22:22) Sinembargo, Yehova a trata e kaso su mes i a mustra miserikòrdia na David pa motibu di e pakto di Reino (2Sa 7:11-16), pa motibu ku David mes a mustra miserikòrdia na otro hende (1Sa 24:4-7; kompará ku Snt 2:13) i pasobra Yehova a mira ku tantu David komo Bètsabé a arepentí. (Sl 51:1-4) Pero nan no a keda sin haña kastigu. Mediante profeta Natan, Yehova a bisa: “Mira, lo mi lanta maldat kontra bo for di bo mes kas.”—2Sa 12:1-12.
20-26 DI YÜNI
TESORO DI E PALABRA DI DIOS | 2 SAMUEL 13-14
“Amnon Su Akshon Egoista A Resultá den Tragedia”
it-1-S 34
Absalon
Asesinato di Amnon. Komo ku Absalon su ruman muhé Tamar tabata hopi bunita, Absalon su mitar ruman hòmber Amnon a namorá di dje. Amnon a pretendé di ta malu i el a hasi areglo pa Tamar ser mandá na su kamber pa kushina p’e. I despues, el a viol’é. Amnon su pashon deskontrolá a bira odio i el a laga saka Tamar for di su kas i pon’é riba kaya. Tamar a sker e paña largu di hopi koló ku e tabatin bistí, ku tabata identifik’é komo e yu bírgen di un rei. Tamar a pone shinishi riba su kabes i a topa ku su ruman hòmber Absalon. Mesora Absalon a saka afó kiko lo por a tuma lugá i a sospechá ku tabata Amnon. Esei ta mustra ku promé ku e suseso akí a tuma lugá, ya el a mira e pashon deskontrolá ku Amnon tabatin pa Tamar. Sinembargo, Absalon a instruí su ruman pa no lanta ningun akusashon i el a hiba Tamar pa keda na su kas.—2Sa 13:1-20.
it-1-S 34
Absalon
Dos aña a pasa. A yega tempu pa pela karné, un okashon di fiesta, i Absalon a organisá un komementu na Baal-hazor un 22 km nort nortost di Herúsalèm. El a invitá su tata, Rei David, i e yu hòmbernan di David. Ora Rei David a bisa ku lo e no asistí, Absalon a pone preshon riba dje pa manda Amnon, su promé yu, na su lugá. (Pro 10:18) Na e komementu, “ora ku Amnon su kurason [tabata] kontentu di biña,” Absalon a ordená su sirbidónan pa mat’é. E otro yu hòmbernan di David a bai bèk Herúsalèm, i Absalon a bai den eksilio na Gesur ku tabata keda ost di e laman di Galilea, unda su tawela di Siria tabata reina. (2Sa 13:23-38) E profesia ku profeta Natan a duna di un “spada” ku lo no kita for di David su “kas” a kuminsá kumpli i lo a sigui kumpli pa restu di David su bida.—2Sa 12:10.
Hoya Spiritual
g04-S 22/12 8-9
Kiko Ta Hasi un Persona Realmente Bunita?
Wak e ehèmpel di Absalon, un di e yu hòmbernan di David. Aunke ku su aparensia tabata masha bunita, e tabata un hòmber desagradabel. Beibel ta bisa lo siguiente tokante dje: “Awor den henter Israel no tabatin ningun hende ku tabata risibí tantu elogio pa su bunitesa manera Absalon; for di su plant’i pia te na korona di su kabes no tabatin ningun defekto na dje.” (2 Samuel 14:25) Sinembargo, Absalon su ambishon a pone ku el a rebeldiá kontra su mes tata i a kita e trono for di dje. El a asta violá e konkubinanan di su tata. Komo resultado, Yehova a rabia mashá ku Absalon, i el a muri un morto doloroso.—2 Samuel 15:10-14; 16:13-22; 17:14; 18:9, 15.
Bo ta sinti bo atraí na Absalon? Klaru ku nò. E tabata un hòmber desagradabel. E echo ku su aparensia tabata asina bunita no a kompensá pa su arogansia ni pa su falta di lealtat. Tampoko e no a skap’é di morto. Di otro banda, Beibel tin hopi ehèmpel di hende sabí i agradabel, pero e no ta menshoná nada di nan aparensia físiko. Pues, ta bisto ku loke ta hasi un persona realmente bunita, ta e persona ku nan ta di paden.
27 DI YÜNI–3 DI YÜLI
TESORO DI E PALABRA DI DIOS | 2 SAMUEL 15-17
“Orguyo A Pone Absalon Rebeldiá”
it-2-S 693
Un Hende Ku Ta Habri Kaminda pa Otro
Tabata un tradishon den oriente pa un koredó bai dilanti di e garoshi di rei i anunsiá ku e rei ta biniendo i pa yuda e rei. (1Sa 8:11) P’esei, Absalon i Adonias a laga 50 koredó bai dilanti di nan garoshi pa imitá e tradishon ei i laga nan parse mas prestigioso ora nan tabata rebeldiá.—2Sa 15:1; 1Re 1:5; wak KOREDÓ.
it-1-S 1113
Hebròn
Algun aña despues David su yu hòmber Absalon a bolbe bèk Hebròn, i einan el a purba di kita e trono for di su tata. Pero, e no a logra. (2Sa 15:7-10) Kisas Absalon a skohe e stat akí pa purba di kita e trono for di su tata pasobra un tempu Hebròn tabata kapital di Huda i tabata ser konsiderá importante i tambe e tabata Absalon su stat Natal. Mas despues, David su ñetu, Rei Rehoboam, a rekonstruí Hebròn. (2Kr 11:5-10) Despues ku e babilonionan a bai for di Huda i e eksiliadonan hudiu a bolbe, algun di nan a bai biba na Hebròn (Kiriat-arba).—Neh 11:25.