BIBLIOTEKA ONLINE Watchtower
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Papiamentu (Kòrsou)
  • BEIBEL
  • PUBLIKASHON
  • REUNION
  • mwbr23 Mart pág. 1-4
  • Referensia pa Material i Tarea pa Reunion Nos Bida i Sirbishi Kristian

No tin vidio disponibel pa esaki.

Despensa, tin un problema pa habri e vidio.

  • Referensia pa Material i Tarea pa Reunion Nos Bida i Sirbishi Kristian
  • Referensia pa Material i Tarea pa Reunion Nos Bida i Sirbishi Kristian—2023
  • Suptema
  • 6-12 DI MART
  • 20-26 DI MART
  • 27 DI MART–2 DI APREL
  • 10-16 DI APREL
  • 17-23 DI APREL
Referensia pa Material i Tarea pa Reunion Nos Bida i Sirbishi Kristian—2023
mwbr23 Mart pág. 1-4

Referensia pa Material i Tarea pa Reunion Nos Bida i Sirbishi Kristian

© 2022 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

6-12 DI MART

TESORO DI E PALABRA DI DIOS | 1 KRÓNIKANAN 23-26

“Adorashon na e Tèmpel Tabata Bon Organisá”

it-2-S 214 §1

Levita

Durante e reinado di David, trabou di e levitanan tabata bon organisá. David a duna e levitanan diferente tarea: Algun di nan tabatin e tarea di supervisá e trabounan. I tabatin levita ku tabata traha komo funshonario, hues i pòrtir. Algun levita tabata na enkargo di e lugánan di warda tesoro, i un kantidat grandi di levita tabatin ku yuda e saserdotenan na tèmpel, riba e plenchinan i den e komedornan. Nan mester a yuda e saserdotenan ora di ofresé ofrenda i ora di ofresé sakrifisio. Fuera di esei, nan mester a tene tur loke tabata sagrado limpi, sòru pa tur midí i peso i hasi trabou di vigilansia. E músikonan levita tabata organisá na un manera similar ku e saserdotenan. Tabatin 24 grupo di músiko levita. Nan tabata tuma turno pa hasi e diferente trabounan. Tabata tira lòt pa determiná ki tarea nan lo a haña. Tabata tira lòt tambe pa determiná na kua entrada kada grupo di pòrtir mester a sirbi.​—1Kr 23, 25, 26; 2Kr 35:3-5, 10.

it-2-S 893 §1

Saserdote

E trabounan ku e saserdotenan tabata hasi na e tèmpel tabata bon organisá, i diferente kabesante tabata supervisá e trabounan. Tabata tira lòt pa determiná ken lo a haña sierto tarea. Kada un di e 24 gruponan tabata sirbi dos bes pa aña pa un siman. Sinembargo, durante e dianan di fiesta, tur e saserdotenan tabata sirbi na e tèmpel, pasobra durante e dianan ei, e pueblo tabata ofresé míles di sakrifisio na tèmpel. Esei tabata e kaso tambe durante dedikashon di e tèmpel. (1Kr 24:1-18, 31; 2Kr 5:11; kompará ku 2Kr 29:31-35; 30:23-25; 35:10-19.) Un saserdote por a sirbi na otro momento tambe basta su sirbishi no a interferí ku sirbishi di e otro saserdotenan ku tabata asigná pa sirbi na e momento ei. Durante e tempu ku Hesus tabata riba tera tabatin hopi saserdote. P’esei, segun tradishon di e rabinan, mester a parti e trabounan di e gruponan asigná di tal manera ku kada famia tabata sirbi un òf mas dia den e siman ku nan tabata asigná, dependé kon grandi nan famia tabata.

it-2-S 443 §1

Músika

En konekshon ku e preparashonnan pa sirbishi na tèmpel di Yehova, David a asigná 4.000 levita pa nan tabata na enkargo di músika. (1Kr 23:4, 5) Di e 4.000 levitanan ei, 288 “tabata kantante eksperto. Nan tur a ser entrená pa kanta pa Yehova.” (1Kr 25:7) Tres músiko eksperto tabata dirigí nan: Ásaf, Héman i Yedutun (aparentemente, Yedutun tabata konosí tambe komo Etni). Respektivamente, nan tabata desendiente di Gèrsòm, Kóhat i Merari, kendenan tabata yu hòmber di Levi. Pues, kada un di e tres famianan prinsipal ei di e levitanan tabatin hende di nan famia entre e músikonan na e tèmpel. (1Kr 6:16, 31-33, 39-44; 25:1-6) Huntu, Ásaf, Héman i Yedutun tabatin 24 yu hòmber. Nan yu hòmbernan tambe tabata entre e 288 kantantenan eksperto. A tira lòt pa determiná kua grupo di músiko kada yu hòmber lo a dirigí. Kada yu hòmber tabatin 11 “eksperto” bou di nan guia. A skohe e 11 ekspertonan ei for di entre nan mes yu hòmbernan òf for di entre otro levita. Pues, e 288 músikonan levita eksperto ([1 + 11] × 24 = 288), meskos ku e saserdotenan, tabata dividí den 24 grupo. Si e sobrá 3.712 “alumnonan” tambe a ser dividí bou di kada un di e kabesantenan di e 24 gruponan, lo tabatin mas o ménos 155 hende hòmber mas pa kada kabesante. Esei lo a nifiká ku kada eksperto mester a entrená mas o ménos 13 levita pa bira músiko eksperto. (1Kr 25:1-31) E tokadónan di tròmpèt tabata saserdote; p’esei, nan a ser kontá apart.​—2Kr 5:12; kompará ku Num 10:8.

it-2-S 684 §1

Pòrtir

Den Tèmpel. Djis promé ku su morto, Rei David a organisá e levitanan i e hendenan ku tabata traha na tèmpel. Entre e hendenan ku tabata traha na tèmpel tabatin 4.000 pòrtir. Kada grupo di pòrtir tabata traha shete dia largu. Nan mester a vigilá kas di Yehova i sòru pa habri i sera e portanan na e tempu stipulá. (1Kr 9:23-27; 23:1-6) Apesar di nan trabou di vigilá, algun di e pòrtirnan tabata kolektá e plaka ku e hendenan tabata trese tèmpel. (2Re 12:9; 22:4) Mas despues, ora Sumo Saserdote Yehoyada a ungi Yehóas komo rei, el a pone vigilansia spesial na e portanan di tèmpel pa protehá Yehóas for di Reina Atalía, kende a hasi su mes reina ilegalmente. (2Re 11:4-8) Ora Rei Yosías a destruí tur loke tabatin di haber ku religion falsu, e pòrtirnan a yuda saka tur artíkulo di uso ku a ser trahá pa adorashon di Baal for di tèmpel. A kima e artíkulonan ei pafó di e stat.​—2Re 23:4.

20-26 DI MART

TESORO DI E PALABRA DI DIOS | 2 KRÓNIKANAN 1-4

“Rei Sálomon Ta Tuma un Mal Desishon”

it-1-S 782 §8

Ehérsito

Ora Sálomon a kuminsá goberná, e ehérsito di Israel a haña nan den un situashon nobo. Durante Sálomon su reinado, e pueblo a disfrutá di un periodo di pas, pero el a sigui akumulá kabai i garoshi. (Wak GAROSHI.) Sálomon a importá mayoria di e kabainan ei for di Egipto. E mester a konstruí vários stat den e teritorio di Israel pa por a akomodá tur e kosnan ei. (1Re 4:26; 9:19; 10:26, 29; 2Kr 1:14-17) Pero Yehova nunka a bendishoná e desishonnan akí di Sálomon. Ora el a muri, i e reino a ser dividí, e ehérsito di Israel a kuminsá bai atras. Manera Isaías a skirbi mas despues: “Ai di esnan ku ta baha bai Egipto pa buska yudansa, ku ta dependé riba kabai i ta konfia den garoshi, pasobra nan ta hopi, i den koredó di kabai, pasobra nan ta masha fuerte mes, ma nan no ta mira na Esun Santu di Israel, ni nan no ta buska SEÑOR!”​—Isa 31:1.

it-1-S 435 §2-3

Garoshi

Ta te den tempu di Sálomon, Israel a forma un ehérsito importante di garoshi. Esei tabata prinsipalmente pasobra Dios a spièrta e reinan pa no akumulá kabai i pensa ku e siguridat di e nashon tabata dependé di esei. E spièrtamentu akí a limitá e uso di garoshi pasobra nan tabatin mester di kabai pa por usa e garoshinan. (Deu 17:16) Ora Sámuèl a spièrta e pueblo di e karga ku rei humano lo a pone riba nan, el a bisa nan: “Lo e buska algun di boso yu hòmbernan i pone nan na enkargo di su garoshinan di guera.” (1Sá 8:11) Ora Absalon i Adonías a purba di tuma e trono, nan tur dos a laga traha garoshi pa nan mes i a laga 50 hende hòmber kore dilanti di nan garoshi. (2Sá 15:1; 1Re 1:5) Ora David a derota rei di Zoba, el a keda sin manka 100 kabai di garoshi i a bai ku nan.​—2Sá 8:3, 4; 10:18.

Ora Rei Sálomon tabata hasi e ehérsito di Israel mas grandi, e kantidat di garoshi a oumentá te ku 1.400. (1Re 10:26, 29; 2Kr 1:14, 17) Ademas di Herúsalèm, otro stat ku tabata konosí komo e statnan pa stashoná garoshi, tabatin lugá spesial pa kuida tur e ekiponan di guera.​—1Re 9:19, 22; 2Kr 8:6, 9; 9:25.

27 DI MART–2 DI APREL

TESORO DI E PALABRA DI DIOS | 2 KRÓNIKANAN 5-7

“Mi Kurason Lo Ta Einan pa Semper”

it-2-S 1098 §3

Tèmpel

Historia. E tèmpel akí a sigui eksistí te ku aña 607 P.K. ora e ehérsito di Babilonia a destruyé bou di guia di Rei Nabukodónosor. (2Re 25:9; 2Kr 36:19; Yer 52:13) Komo ku e pueblo di Israel tabata praktiká adorashon falsu, Dios a permití e nashonnan ataká Huda i Herúsalèm; tin biaha nan tabata asta bai ku e tesoronan di e tèmpel. Tabatin periodo tambe ku e tèmpel a keda deskuidá. Apénas 33 aña despues ku a dediká e tèmpel, Rei Sísak di Egipto a hòrta e tesoronan di e tèmpel (993 P.K.) den e dianan di Rehóboam yu hòmber di Sálomon. (1Re 14:25, 26; 2Kr 12:9) Rei Asa (977-937 P.K.) tabatin rèspèt pa Yehova su kas. Pero pa protehá Herúsalèm, el a hasi kos di bobo i a duna Rei Bèn-Hadad I di Siria plata i oro for di e tesoronan di e tèmpel pa sera un kombenio kuné i kibra e kombenio ku el a sera ku Rei Basa di Israel.—1Re 15:18, 19; 2Kr 15:17, 18; 16:2, 3.

Hoya Spiritual

w10-S 1/12 11 §7

E “So Sa Kiko Tin den Kurason di Hende”

E orashon di Sálomon ta konsolá nos. Otro hende kisas no ta komprondé kon nos ta sinti—“ki problema [nos] ta enfrentá” i “ki doló [nos] tin den [nos] kurason.” (Proverbionan 14:10) Pero Yehova sa kiko tin den nos kurason, i e ta stima nos mashá. Ora nos lag’é sa kiko tin den nos kurason, esei por hasié mas fásil pa nos trata ku nos problemanan. Beibel ta bisa: “Tira tur boso inkietut riba dje, pasobra e ta interesá den boso.”​—1 Pedro 5:7.

10-16 DI APREL

TESORO DI E PALABRA DI DIOS | 2 KRÓNIKANAN 8-9

“Un Reina Ku A Balorá Sabiduria”

it-2-S 913 §4

Sálomon

Despues ku e reina a opservá e splendor di e tèmpel i di e kas di Sálomon—kon su sirbidónan tabata sirbi mesa, e pañanan ku nan tabatin bistí i e sakrifisionan kimá ku Sálomon tabata ofresé regularmente den tèmpel—“e reina a keda boka habrí,” i a bisa: “Loke nan a konta mi no ta ni mitar di loke mi a mira! Bo sabiduria i bo rikesa ta surpasá tur loke mi a tende.” Despues el a bisa ku e sirbidónan ku ta sirbi un rei asina ta felis. Tur loke el a mira a pone ku el a alabá Yehova, i bendishoná Yehova, kende a demostrá su amor pa Israel ora el a nombra Sálomon komo rei pa husga ku hustisia i goberná ku rektitut.​—1Re 10:4-9; 2Kr 9:3-8.

Hoya Spiritual

it-2-S 1162

Trono

E úniko trono di un gobernante di Israel ku a ser deskribí en detaye ta esun di Sálomon. (1Re 10:18-20; 2Kr 9:17-19) Ta parse ku e trono tabata den e “Sala di Huisio,” un di e edifisionan ku tabata keda riba seru Moria na Herúsalèm. (1Re 7:7) E tabata ‘un trono grandi di ivor furá ku oro puru ku algu manera un pida dak rondó i ku man na kada banda.’ Aunke ku nan por a usa ivor komo e material prinsipal pa traha e stul akí, e téknika di konstrukshon ku generalmente nan a usa na e tèmpel ta indiká ku e tabata trahá di palu furá ku oro puru i bon dòrna ku material di ivor. Pa un hende ku tabata opservá e trono, lo el a parse di ta trahá kompletamente di ivor i oro. Despues di menshoná seis tret ku ta hiba na e trono, Beibel ta sigui bisa: “Riba kada tret, tabatin dos leon, un leon na kada banda; na tur, tabatin 12 leon.” (2Kr 9:17-19) E echo ku leon tabata simbolisá outoridat di goberná ta apropiá. (Gén 49:9, 10; Rev 5:5) Ta parse ku e 12 leonnan tabata korespondé na e 12 tribunan di Israel, i tabata simbolisá nan sumishon na e rei riba e trono i nan apoyo p’e. Tabatin tambe un banki pa pia di oro pegá na e trono. Na su deskripshon, e trono akí di ivor i oro—den su posishon elevá, ku e leonnan su dilanti—ta hasié mas impreshonante ku kualke trono di e tempu ei ku arkeólogo a deskubrí, ku kualke trono ku ta representá riba monumento òf ku kualke trono deskribí riba inskripshon. Ku bon motibu, e eskritor di Krónikanan a bisa: “Ningun otro reino no tabatin un trono asina.”​—2Kr 9:19.

17-23 DI APREL

TESORO DI E PALABRA DI DIOS | 2 KRÓNIKANAN 10-12

“Buska Konseho Sabí”

it-2-S 805

Rehóboam

Rehóboam su aktitut arogante i outoritario a pone ku mayoria di e pueblo a alehá for di dje. E úniko tribunan ku a sigui apoyá e kas di David tabata e tribu di Huda i e tribu di Bènyamin. Ademas, e saserdotenan i e levitanan di tur dos reino i algun hende di e dies tribunan tambe a sigui apoy’é.​—1Re 12:16, 17; 2Kr 10:16, 17; 11:13, 14, 16.

    Publikashonnan na Papiamentu (Curaçao) (1986-2025)
    Log Out
    Log In
    • Papiamentu (Kòrsou)
    • Kompartí
    • Preferensia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondishonnan di Uso
    • Maneho di Privasidat
    • Konfigurashon di Privasidat
    • JW.ORG
    • Log In
    Kompartí