‘Mi Hao Ia?’
“Hem olsem mi wekap wan morning and full laef bilong mi hem change nao. Mi feel olsem mi difren man and olsem mi garem difren body.”—Sam.
WANEM nao young laef? Hem taem wea pikinini start for kakamap big man. Bae olketa barava bigfala change kamap saed long body, feeling and wei wea iu ting long pipol and fren witim olketa. Taem iu start for kamap teenager iu feel hapi tumas. From tru nao, diswan minim iu klosap for big man nao. Bat, long datfala taem bae iu start for garem olketa niu feeling, and samfala long olketa feeling hia savve mekem man konfius—and maet mekem iu fraet tu.
Iu no need for fraetem diswan. Hem tru, bae iu kasem olketa samting wea mekem iu wari. Nomata olsem, diswan hem nambawan chance for iu enjoyim wei wea iu change for kamap big man. Bae iumi lukim hao for duim diswan—firstaem, iumi story raonem samfala hard samting wea olketa young wan feisim.
Taem wea Body Start for Change
Taem iu young, body bilong iu start for change for mekem iu fit for garem pikinini. Disfala wei wea body change hem go ahed for planti year and hem bae affectim iu long planti difren wei, no just olketa part long body bilong iu wea for mekem iu garem pikinini.
Olketa girl start for change taem olketa midolwan 10 and 12 year, and planti boy start long midolwan 12 and 14. Bat evriwan no semsem, samfala maet start bifor or bihaen datfala taem. The New Teenage Body Book hem sei: “Body bilong each person garem samting wea olsem klok wea markem taem wea olketa change hia kamap.” Hem sei tu: “Wei wea body start for change savve kamap long planti difren age.” So iu no need for wari sapos iu kasem diswan bifor—or bihaen—olketa wea sem age olsem iu.
Nomata wanem taem diswan start, hem savve affectim lukluk, feeling, and tingting bilong iu abaotem olketa samting wea stap raonem iu. Tingim samfala samting wea kamap long disfala spesol taem, wea barava interesting bat wea savve hard for deal witim tu.
‘Body Bilong Mi Hem Hao Ia?’
Body start for change taem olketa hormone start for kamap staka, long olketa girl diswan hem estrogen and olketa boy hem testosterone. Olketa hormone hia mekem body luk olsem hem seknomoa change. Tru nao, body bilong iu grow fast tumas olsem taem iu baby.
Long disfala taem olketa part long body bilong iu wea mekem iu savve garem pikinini hem start for kamap mature, bat datwan hem wanfala nomoa long olketa samting wea change saed long body. Iu bae feelim tu hao iu grow kwiktaem. Taem iu pikinini maet iu grow 5 centimeter each year, bat taem body start for change samfala young wan savve grow samting olsem 10 centimeter insaed wan year.
Taem olsem, maet bae iu feelim body bilong iu no feel free. Diswan normal nomoa. Tingim, samfala part bilong body grow fast and samfala part slow lelebet. So diswan savve mekem hem lelebet hard for iu kontrolem akson bilong iu. Bat no seksek—diswan no minim bae iu olsem for olowe nao. Bae gogo diskaen feeling hem finis.
Long disfala taem tu, olketa girl bae kasem period, wea minim taem long month wea nogud blood wea stap insaed basket bilong pikinini hem kamaot.a Taem diswan kamap bae olketa girl feelim pain long bele and tu olketa hormone hem katdaon. From diswan affectim body and feeling, hem maet mekem iu fraet lelebet. “Seknomoa, mi mas lane for deal witim wanfala niu samting,” hem nao Teresa, wea 17 year distaem hem talem. “Hem mekem feeling bilong mi hem olobaot, and hem pain tu. And diswan kasem mi evri month!”
Iu no need for fraet taem iu period, from diswan hem showimaot body bilong iu hem gud nomoa. Bae gogo, iu savve hao for deal witim olketa samting wea kamap long datfala taem wea iu no mas laekem. Samfala laekem wei for duim exercise evritaem from diswan no mekem period pain tumas. Bat no evriwan semsem. Maet iuseleva need for no duim tumas samting long datfala taem. Lane for “minim gud” body bilong iuseleva and followim datwan.
Taem olketa kamap teenager, olketa girl and boy bae start for warim lukluk bilong olketa. “Taem body bilong mi start for change mi start for luksavve—and warim tu—tingting bilong pipol abaotem lukluk bilong mi,” Teresa hem sei. “And nomata kasem distaem, planti taem mi nating hapi long lukluk bilong mi,” hem sei moa. “Mi feel hair bilong mi no savve stret, kaleko no fit gud, and mi nating savve faendem eni kaleko wea mi laekem!”
Narafala wei stap tu wea body bilong iu savve mekem iu feel nogud. From body bilong iu hem change, iu swet winim bifor. Wei for swim planti taem, wasim gud kaleko, and tu for iusim spray savve helpem iu for smel naes.
Taem body hem change, skin bilong iu savve garem staka oil, wea mekem olketa pimple for kamap. “Evritaem mi savve kasem olketa pimple long taem wea mi laek for luk naes,” hem nao wanem Ann hem talem. “Mi ting olketa pimple hia laek spoelem mi nomoa ia.” Teresa tu garem staka pimple tumas. Hem sei: “Hem mekem mi feel olsem mi luk nogud and mi shame bikos taem pipol luk kam, mi feel olketa lukluk long olketa pimple hia!”
Olketa boy tu savve garem problem saed long skin. Samfala savveman sei olketa boy nao isi for garem problem long skin winim olketa girl. Nomata sapos iu young boy or young girl, bae hem barava gud sapos iu wasim gud olketa part long body bilong iu wea hem savve oil tumas, olsem feis, nek, shoulder, baksaed, and chest. Wei for wasim hair bilong iu planti taem savve stopem wei wea oil long hair hem spred go long skin bilong iu. And tu, samfala medicine stap wea savve help for stopem olketa pimple. “Parents bilong mi helpem mi for faendem olketa spesol soap for wasim feis and tu olketa medicine for rabem long feis,” Teresa hem sei. “Olketa helpem mi tu for no kaikaim tumas olketa kaikai wea no healthy. Taem mi no kaikaim kaen kaikai olsem and mi drinkim staka wata, olketa pimple bilong mi planti taem finis.”
Nara samting wea savve change hem voice. Diswan savve barava affectim olketa boy. Taem iu go ahed for grow, olketa samting insaed nek savve kamap thik and kamap moa long, diswan gogo bae mekem voice bilong iu kamap deep. Taem Bill kasem diswan hem nating heresavve nomoa. “Mi nating savve voice bilong mi hem change,” hem sei, “only samting wea mekem mi savve hem hao bifor taem mi story long telephone pipol tingse mi mami or sista bilong mi bat distaem nomoa nao.”
Samfala taem voice savve krak—hem seknomoa kamap hae. “Mi savve barava feel shame,” Tyrone hem sei, taem hem ting bak long taem hem young. “Enitaem mi seksek lelebet or hapi tumas, hem nao taem hem bae happen. Mi trae for kontrolem feeling bilong mi for no olsem, bat hem hard ia.” Tyrone sei tu, “Bihaen samting olsem wan or tufala year, datwan hem finis.” Sapos diswan hem kasem iu, no wari tumas! Voice bilong iu bae no change olowe bat bae gogo hem stedy.
‘Why Nao Mi Feel Olsem?’
Taem iu young iu savve garem olketa feeling wea samtaem mekem iu barava feel nogud. For example, maet distaem iu no klos tumas long olketa wea iu fren witim taem iu pikinini. Diswan no from iufala raoa. Bat distaem maet iufala interest long olketa difren samting. Firstaem, iu evritaem depend long parents bilong iu for kasem comfort and for feel sef. Bat maet distaem iu ting olketa followim wei bilong bifor and hem no isi for iu story witim olketa.
Evriting olsem savve mekem young wan feel lonely. Wanfala buk hem sei: “Samfala man for duim research sei taem man young hem lonely winim taem wea man pikinini and big man.” From iu fraet nogud olketa narawan tingse iu difren, maet iu no laek for storyim tingting or feeling bilong iu. Or maet iu hol bak for showimaot interest long narawan, from iu tingse no eniwan laek for kamap fren bilong iu.
Klosap evri young wan kasem diskaen wei for feel lonely, and samfala big man tu olsem. Important samting for tingim, hem hao, gogo olketa feeling olsem bae finis.b Tingim hao, from iu wanfala young wan, evriting long laef bilong iu hem go ahed for change. Tingting bilong iu abaotem laef, abaotem nara pipol, and abaotem iuseleva tu hem evritaem change. Tru nao, taem iu luk insaed mirror, maet iu no luksavve long iuseleva nao! Maet iu garem feeling olsem Steve, wea hem 17 year, wea sei, “Hem hard tumas for tingse iu savve hu nao iu, from iu change olowe nomoa.”
Wanfala best wei for winim feeling for lonely hem for mek fren witim olketa narawan. Maet diswan minim iu need for savve long olketa wea no sem age witim iu. Waswe, iu savve long eni olo wea maet laekem samwan for visitim hem? Waswe, iu savve duim samfala waka for helpem olketa, especially sapos iu luksavve hao olketa barava needim help? Bible encouragem iumi evriwan—young wan and big man—for “no showimaot love long tu-thri nomoa.” (2 Corinthians 6:11-13) Wei wea iu trae for savve long olketa olo olsem savve mekem iu kasem olketa nambawan samting.
Disfala toktok from Bible wea iumi readim hem wanfala nomoa long planti principle wea helpem olketa young Christian for deal witim olketa hard samting wea kamap taem olketa young. Taem iu readim next article, tingim hao Word bilong God savve barava affectim laef bilong iu taem iu go ahed for grow for kamap big man.
[Olketa Footnote]
a Firstaem, period maet kamap winim wantaem insaed wan month or maet hem missim month. Haomas day diswan go ahed hem difren for evriwan. Iu no need for feel fraet taem hem happen olsem. Bat, sapos hem missmiss for maet wan or tu year hem gud for go lukim doctor.
b Sapos wei wea iu feel lonely hem kamap olowe or sapos iu tingting olowe for suisaed, iu need for kasem help. No delay, story long parents bilong iu or long samwan wea mature wea iu fit for trustim.
[Piksa long page 6]
Parents No Perfect
“Taem mi pikinini, mi tingse parents bilong mi barava set. Bat taem mi kamap teenager olketa change nao, hem olsem, hao ia, olsem olketa nating kleva nomoa. Hem olsem mi just luksavve hao parents bilong mi nating perfect, and diswan mekem mi konfius. Samting nao, taem mi luksavve long diswan hem mekem mi daotem tingting and savve bilong olketa. Bat from samting mi lanem taem mi go thru long hard taem, mi barava kasem bak wei wea mi respectim olketa. Tru nao, olketa no perfect, bat planti taem tingting bilong olketa hem stret. And nomata taem tingting no stret, kanse nao, olketa parents bilong mi. Distaem mifala isisi start for ting long each other olsem olketa fren, wea ating hem nao samting wea happen midolwan olketa pikinini and parents bilong olketa.”—Teresa, wea 17 year.
[Piksa long page 7]
Planti young wan fren long klos wei witim olketa olo