LESON 3
Hao For No Givap
WANEM NAO HEM MINIM FOR NO GIVAP?
Taem hard samting kamap, man wea no givap bae kwiktaem for acceptim wanem hem happen and gohed nomoa. Olsem example, smol pikinini wea lane for wakabaot bae foldaon staka taem bifor hem savve wakabaot gud. So olketa hard samting wea happen long laef bae helpem iumi for lane for no givap.
WHY HEM IMPORTANT FOR NO GIVAP
Samfala pikinini savve feel wikdaon taem olketa no win for duim samting, kasem hard taem, or narawan stretem olketa, and olketa nara pikinini givap nao. Bat hem gud for olketa minim diswan:
Man bae no win long evri samting.—James 3:2.
Samfala taem evriwan kasem hard taem.—Eklesiastes 9:11.
Man savve kamap gud long samting taem samwan stretem hem.—Provebs 9:9.
Pikinini wea no givap taem hem kasem hard samting bae savve hao for deal witim olketa problem.
TEACHIM PIKININI FOR NO GIVAP
Taem pikinini no win long samting hem duim.
BIBLE PRINCIPLE: “Nomata trabol hemi kasem gudfala man plande taem, bat hemi save stanap moa.”—Provebs 24:16.
Helpem pikinini for luksavve sapos wanfala problem hem big or nomoa. Wanfala example: Waswe sapos hem fail long wanfala exam long skul? Maet hem givap and sei: “Mi iusles nomoa!”
Teachim pikinini for no givap long wei for helpem hem for ting raonem hao for kamap gud long datfala subject. Diswan bae helpem hem for stretem problem and bae hem no gohed feel nogud.
Nara samting, helpem pikinini for savve hao for hemseleva deal witim problem hia, and no trae for stretem datwan for hem. Maet iu askem hem, “Wanem nao iu savve duim mekem iu minim gud datfala subject?”
Taem nogud samting happen.
BIBLE PRINCIPLE: “Iufala no savve wanem nao bae kasem iufala tumoro.”—James 4:14.
Iumi no savve long wanem nao bae happen long laef. Samwan wea rich tuday maet poor tumoro, and samwan wea healthy tuday maet sik tumoro. Bible sei: “I no olketa hu i save ran kuiktaem nomoa i save winim resis . . . bikos, enikaen samting hemi save kasem evriwan ya long enikaen taem.” —Eklesiastes 9:11.
Parents barava laek for duim samting for protectim pikinini from danger. Bat hard for parents protectim pikinini from evri samting wea happen.
Taem pikinini feisim hard samting, olsem sapos best fren bilong hem no laekem hem nao, or samwan insaed famili dae, helpem hem for deal witim datwan.a Taem iu duim olsem, iu teachim hem for deal witim olketa nara samting wea maet kasem hem taem hem big, olsem for lusim waka or garem problem saed long selen.
Taem narawan stretem pikinini.
BIBLE PRINCIPLE: “Lisin long advaes, herem gudfala toktok, go-go bae yu waes.”—Provebs 19:20.
Taem narawan stretem pikinini, datwan bae no spoelem hem bat bae helpem hem.
Taem parents teachim pikinini for followim gudfala advaes from narawan, pikinini and parents bae kasem gud samting. John, wanfala dadi sei: “Sapos parents evritaem stretem mistek bilong pikinini, bae pikinini nating lanem eni samting. Pikinini bae gohed for garem staka problem, and parents nao bae dae for stretem olketa problem hia. Bae laef bilong parents and pikinini barava nogud nao.”
Sapos teacher long skul or eni narawan stretem pikinini bilong iu, hao nao iu savve helpem pikinini for kasem gud samting from datwan? No kwiktaem for sei datwan hem no stret. Hem gud for askem pikinini:
“Why nao iu ting olketa stretem iu?”
“Wanem nao iu savve duim for kamap gud long diswan?”
“Wanem nao bae iu duim taem samwan stretem iu?”
Taem narawan stretem pikinini bilong iu datwan savve helpem hem distaem, and taem hem big tu.
a Lukim article “Help Your Child Cope With Grief,” long The Watchtower bilong July 1, 2008.